PALUBA
December 18, 2017, 04:10:44 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na flushroyal75@gmail.com
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Pages:  1 ... 15 16 [17]   Go Down
  Print  
Author Topic: Hidrogliseri na našim obalama  (Read 70740 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
galeb
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 287



« Reply #240 on: November 14, 2016, 09:04:58 pm »

Good day to everybody!
Have found picture of Raketa Ljubjana (message from 06.11.2015) and decided to draw the aft of the vessel.
Please find below attached file
)))
 

          спасибо
Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 19 813



« Reply #241 on: September 16, 2017, 04:32:46 pm »

Dve rakete kod Kladova.



* raketa_kladovo.jpg (1107.59 KB. 2886x1856 - viewed 41 times.)

Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 19 813



« Reply #242 on: October 07, 2017, 05:24:25 pm »

Tko ce ga znati - mozda je to bila linija iz aerodroma Split, pa fotografija predstavlja destinaciju na nekom od otoka. 
Vrlo moguće je to što kažeš ... uglavnom, na pozadini razgledince stoji Aerdrom Split.

Evo ga, Aerodrom Split  laugh



* hidrogliser.jpg (683.8 KB. 2958x2020 - viewed 55 times.)


Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 741



« Reply #243 on: October 07, 2017, 06:35:13 pm »

Mislim da su to prvi hidrogliseri kod nas na Jadranu.  Kasnije su hidroglisere nabavljala i druga poduzeća.
Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 19 813



« Reply #244 on: November 07, 2017, 03:19:53 pm »

Imali su tenkovske motore, a karta za njih bi danas koštala 100 evra


Pristanište Jugoslovenskog rečnog brodarstva u Karađorđevoj ulici je tih sedamdesetih godina prošlog veka dva puta dnevno bilo prepuno. Kladovčani koji su radili u prestonici i Beograđani zaposleni u hidroelektrani, gurali su se sa dečacima, koji su, obešeni o ogradu, tu došli isključivo da gledaju kretanje hidroglisera i skije koje glatkim potezima seku Dunav - prizor za njih vredniji i od same vožnje.


Hidrobus Stevanske livade

* Hidrobus Stevanske livade.jpg (21.41 KB. 470x328 - viewed 15 times.)


Sedamdesete godine bile su zlatno doba hidroglisera, čuvenih "raketa" i "meteora" SSSR proizvodnje, dovoljno brzih da od Beograda do Tekije stignu duplo brže od autobusa.

- Hidrogliseri su se kretali brzinom od 60 kilometara na sat, a brodovi koji danas idu u jednodnevne ture duž Dunava ne prelaze osam ili 10 kilometara na sat. Tu munjevitost omogućavali su im tenkovski motori, koji su ipak trošili mnogo goriva. Sami nisu bili isplativi – karta je za putnike bila povoljna, a razliku u ceni dotirala je država. Po mojoj proceni, kada bi hidrogliseri ponovo zaplovili Dunavnom, put u jednom pravcu trebalo bi da košta barem 100 evra – kaže kapetan Petar Antić, koji je na hidrogliserima sredinom sedamdesetih radio praksu.

Radnim danima isplovljavalo se dva puta, dok su vikendom skoro sva plovila bila u upotrebi.

- Gliseri tipa "meteor" bili su veći i luksuzniji i mogli su da smeste oko 100 ljudi, dok je kapacitet "raketa" iznosio 60 putnika. Radnim danima koristili su ih mahom zaposleni, jer im je do Tekije (nizvodno) trebalo oko 3,5 sata, a do Beograda (uzvodno) četiri - autobus je istu relaciju prelazio za šest sati – kaže Antić, danas prvi čovek "Kovina", najstarijeg broda u Srbiji.

No vikendom su gotove sve ove "letelice" bile na Dunavu.

 Imali su svoj bar i prelepe stjuardese koje su služile goste, te su putnici mogli da popiju piće dok sa vode razgledaju Smederevski tvrđavu, Golubac i Trajanovu tablu. To je bilo i neko lepo vreme kad ste u brodu mogli da zapalite cigaretu. Na vrhu se nalazio mali vidikovac, za svega 10 osoba, ali jaki udari vetra u njemu nisu se slagali ni sa frizurama dama, ni sa zategnutim kravatama muškaraca, te se tu kratko ostajalo – opisuje kapetan.

Oni koji su ove vožnje iskusili kao deca, boravak u vidikovcu ocenjuju kao "iskustvo od kojeg srce staje". Njih su roditelji izvodili uglavnom kod Donjeg Milanovca, gde bi gliser malo usporio, a neretko bi posetili i kabinu, da posmatraju manevre kapetana.

- Najiskusniji kapetani upravljali su hidrogliserima, jer su ove plovidbe u suštini bile veoma opasne zbog podvodnih panjeva. Putnici to, naravno, nisu ni znali, ni osetili, ali su kapetani i te kako morali da paze – opisuje on.

Stranaca je tada bilo malo, ali velikoj Jugoslaviji inostrani turisti nisu ni trebali.

- Bilo je mnogo eksurzija, a onda i roditelja koji su odlazili u Kladovo da posete decu. Neretko bi svatovi hidrogliserima kretali u Kladovo po mladu, te bi se tada pevalo i sviralo duž celog puta. Jednom su se tadašnja zvezda Lepa Lana i njen bend Dunavom uputili na nastup. Iz brodskog šanka popila se koja više, te su muzičari napravili pravi mali performans – sa osmehom se priseća Antić.


Isečeni u staro gvožđe

Hidrogliseri su oko 1980. godine povučeni iz upotrebe. Kompanija "Centroturist", u čijem su vlasništvu bili, ugašena je, a ova plovila su ili pretvorena u ploveće restorane, ili isečena i prodata u staro gvožđe.

- Koliko znam, još samo u Rumuniji i Ukrajini postoje ovakve redovne dnevne plovidbe, jer je gorivo kod njih jeftino. Da se hidrogliseri kod nas vrate, zbog cene goriva, plovidba bi bila isplativa samo uz paprene cene karata – kaže Antić.


Ima li nade za liniju Đerdap - Beograd?

Prošlog petka u Velikom Gradištu formirana je operativna grupa za vođenje projekata uspostavljanja putničke rečne linije Beograd–Đerdap, čime je pokazana velika zainteresovanost da se ovaj vid saobraćaja obnovi.
 
Regionalne agencije za razvoj istočne Srbije (RARIS) izradila je Analizu mogućnosti uspostavljanja rečnog putničkog saobraćaja na relaciji Beograd–Đerdap. Taj dokument je finansirala EU u okviru projekta Transdanube, a analizirano je više različitih plovila koja mogu da prevezu veći broj putnika u kratkom vremenskom intervalu i uz prihvatljivu cenu. Kao optimalna je odabrana rečna putnička linija Beograd-Veliko Gradište-Golubac-Donji Milanovac-Tekija.

Dunja Tulimirović
izvor

Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 801


« Reply #245 on: November 07, 2017, 04:03:42 pm »

jedna od ovih "raketa" i danas je, rashodovana, u savskom rukavcu na Adi. Pamtim ih dok su Rakete i Meteori vozili Dunavom, pre oko 40 godina.
"Stevanske livade" i "Trajan" nisu bili hidrogliseri, već deplasmanski hidrobusi. Mislim da nisu bili ruski, već možda holandski. Rakete i Meteori nisu imali tenkovske motore, već skoro sigurno F-50, visokoturažne dizele kao na TČ P-6 (pr.183), sa oko 2.000 o/min i složenim reduktorom. Svakako da su za današnje vreme divlje neekonomični, pa bi i vozna karta danas bila veoma skupa.
« Last Edit: November 07, 2017, 04:25:29 pm by kumbor » Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 25 335



« Reply #246 on: November 07, 2017, 04:10:08 pm »

"Stevanske livade" i "Trajan" nisu bili hidrogliseri, već deplasmanski hidrobusi.

Misliš an ova dva broda ili su to neki drugi bili?


* brod-trajan-noću.jpg (128.35 KB. 1200x797 - viewed 9 times.)



* stevanske livade.jpg (155.42 KB. 950x505 - viewed 11 times.)

Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 801


« Reply #247 on: November 07, 2017, 04:23:46 pm »


E, baš ta dva. Na "Trajanu" je originalna kabina, a na "Stevanskim livadama" kasnija pregradnja.
Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 801


« Reply #248 on: November 07, 2017, 04:39:20 pm »



A ima već nekoliko godina kako je iz Francuske prebačen izletnički brod le coche d`eau - vodena kočija. Ružan je i spor, ali ga je ipak lepo videti u Boki Kotorskoj. Na brodu se služi klopa, ali neki turisti tvrde da su se njome i otrovali.

21752277_723759284487042_5553137436511839656_n.jpg
Re: Hidrogliseri na našim obalama
* 21752277_723759284487042_5553137436511839656_n.jpg (43.85 KB, 960x720 - viewed 24 times.)
Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 239



« Reply #249 on: November 09, 2017, 10:20:20 pm »

Možda nije za ovu temu, a možda i je.

24.10.2017.

“Kometa 120M”

Porinut novi putnički brod s podvodnim krilima predviđen za brzi prijevoz putnika


* brod 1.JPG (92.73 KB. 1120x840 - viewed 9 times.)

U četvrtak je na brodogradilištu “Vimpel” u Ribinsku (Jaroslavska oblast) svečano porinut pomorski putnički brod s podvodnim krilima nove generacije “Kometa 120M”, prenosi Pomorac.net

Na svečanosti su nazočili prva kozmonautkinja Valentina Terješkova, svjetski putnik Fjodor Konjuhov, gradonačelnik Ribinska Denis Dobrjakov i članovi regionalne vlade, prenosi Jaroslavskij novostnoj portal.

Brod razvija brzinu od 35 čvorova, opremljen je suvremenim sredstvima za vezu i navigaciju, sustavom za ublažavanje ljuljanja i kontrolom klime. Proizvodnja nove “Komete” je pokrenuta 2013. godine.

Planirano je da novi brod prometuje na liniji Sevastopolj – Jalta.

Kako je izjavio ministar prometa Maksim Sokolov, Grčka je već pokazala zanimanje za projekt “Kometa”, prenose RIA Novosti. Sada se pregovara s potencijalnim naručiteljima iz Grčke.

Očekuje se da će Atena kupiti četiri ovakva broda u vrijednosti od 6 milijuna eura.

I u Rusiji postoji zanimanje za nove “Komete”. Krajem travnja je ribinsku tvornicu “Vimpel” posjetio predsjednik Vladimir Putin. Tijekom sastanka je generalni direktor tvrtke, između ostalog, rekao šefu države o projektu brodova s podvodnim krilima koji će prometovati između Jalta i Sočija.

Pored toga je prošlog tjedna u Nižnjem Novgorodu u vodu porinut riječni putnički brod s podvodnim krilima “Valdaj 45R”. Hanti-Mansijski autonomni okrug planira kupiti takva plovila, priopćilo je izdanje Nakanune.

Ovaj brod je predviđen za brzi prijevoz putnika po plovnim rijekama brzinom od 65 km/sat na udaljenosti od 400 km. Prima 45 putnika i treba zamijeniti modele “Raketa”, “Kometa” i “Voshod”.

Prvi ovakav brod će početi prometovati 2018. godine. Planirano je da se on koristi za vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu 2018. za prijevoz navijača u Peterburgu.


* ko02.jpg (40.14 KB. 892x500 - viewed 13 times.)

Piše RUSSIA BEYOND, Slobodna Dalmacija

Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 627



« Reply #250 on: November 27, 2017, 08:19:42 pm »

Na pozadini fotografije piše: "Dolazak "Delfina" u hvarsko pristanište septembar 1961. godine".

Koji je, i čiji je ovo hidrogliser?


[ Attachment ]
Malo kasno ali bolje ikad nego nikad Delfin je prvi hidrokrilac u Jugoslaviji. Luka upisa je bila Kopar. U oktobru 1959 ga je dobavilo autoturističko poduzeće Slavnik-Kopar. Zimi je bio vezan u staroj Koparskoj luci, a ljeti je plovio uglavnom u splitskom području. Tek 6 mjeseci kasnije jadrolinija je nabavila Vihora

* Slika zaslona 2017-11-27 u 19.31.22.png (295.04 KB. 591x377 - viewed 4 times.)

Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 627



« Reply #251 on: November 27, 2017, 08:24:00 pm »

Prvi hidrogliser na Jadranu bio je Freccia dell'Adriatico, koja je vozila Trst - Venecija. vožnja je trajala 1h i 45 minuta, inače istog tipa kao Delfin.
Logged
Pages:  1 ... 15 16 [17]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 39 queries.