Vir: "Slobodna Dalmacija" Split
http://slobodnadalmacija.hr/default.aspxLEPTIR VAMPIR U KOMIŽI
‘Ajme, ca ćemo, izi non je nojstariji rogoc na svitu’
Obujam debla komiškog rogača iznosi, vjerovali ili ne, preko jedanaest metara, a, kažu mještani da ima više od 2000 godina
Malo je poznato da se u Komiži, na lokalitetu Potok, nalazi vjerojatno najstarije drvo rogača na svijetu, koje je po riječima Ite Samardžije, profesorice zagrebačkog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u mirovini, starije od dvije tisuće godina, odnosno koje postoji još od prije Kristova vremena. Kad mu se približite, naprosto vam zastane dah od veličine njegova debla i krošnje. Obujam debla rogača iz Komiže, vjerovali ili ne, iznosi više od jedanaest metara, a njegova krošnja sa sedam osnovnih grana podsjeća na golemu hobotnicu.
Još je manje poznato da je najstarije stablo rogača na svijetu ozbiljno ugroženo, u što smo se i sami uvjerili kada smo ga fotografirali u Komiži. O čemu je riječ pokušali smo doznati od mladog agronoma Zorana Demarije, koji nam je kazao:
–Na sušenje pojedinih grana, pa i cijelih stabala, uvelike utječe leptir Cossus cossus koji leti od polovine svibnja do polovine srpnja, pari se i neko vrijeme šeta po kori donjeg dijela stabla tražeći mjesto za polaganje jajašaca, iz kojih se razvija ličinka do sedam centimetara dužine i promjera oko jedan centimetar, praveći u stablu velike tunele i hraneći se tim drvom. Najvjerojatnije je to i slučaj sa stablom najstarijeg rogača u Komiži, a kako još nisu provedena nikakva istraživanja tog nametnika na rogaču, ne zna se ni kako ga suzbiti – veli nam Demaria.
Ipak, Demaria nam je kazao kako je uspio iz Švicarske nabaviti lovke s feromonom za tog nametnika, dopuštene u ekološkoj proizvodnji, koje će u svibnju pokušati postaviti na jednom izoliranom nasadu.
Inače, zadnjih godina bilježi se veliki pad rodnosti i sušenje stabala rogača, a najveći krivci za to, uz ljudski nemar, i brojni su drugi nametnici (miševi, kornjaši, stoka). Tako je, na primjer, rogačev moljac Myelois ceratoniae zell posebno prošle godine u Komiži napravio veliku štetu na plodovima.
Demaria navodi tri razdoblja kad je posađeno najviše stabala rogača u Komiži. Prvo, u vrijeme grčke kolonizacije otoka Visa i stvaranja Isse, drugo, u vrijeme vladavine Mletaka, kada je čak i uvjet za ženidbu bio sadnja određenog broja stabala rogača, i treće, razdoblje između dva svjetska rata kad su rogači sađeni zbog gladi i dobre eksploatacije ploda. Tijekom ta tri razdoblja je i nastala posebna sorta – komiški veliki rogač, a iz svih triju razdoblja ima živućih stabala koje bi trebalo sačuvati od propadanja i zaborava.
Demaria planira kultivirati stabla rogača kako bismo u skoroj budućnosti mogli ponovno očekivati visoku rodnost i kvalitetu te vrijedne namirnice od koje se spravljaju razni kolači, rogačevo brašno, likeri i čokolade.
Nema sumnje da je krajnje vrijeme da ovo vrijedno stablo zaštite nadležne službe i lokalne vlaste i da se nikako ne dopusti njegovo daljnje propadanje, s čime se slaže i Demaria, posebno naglašavajući značenje rogača u povijesti Komiže, koji je nekad, ne zaboravimo, naročito u doba filoksere, uz vino i srdelu hranio većinu komiških obitelji.
Piše i snimio Bogoljub Mitraković
