PALUBA
March 29, 2024, 03:16:48 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 [145] 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 ... 167   Go Down
  Print  
Author Topic: Sve što je dobro ili deblja ili je zabranjeno...  (Read 637038 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
vTax
mornar
*
Offline Offline

Posts: 36


« Reply #2160 on: January 29, 2017, 02:44:38 am »

Isti taj dana.Pecenje u privatnoj reziji. 15 km od centra Minhena
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* karlsfeld.jpg (476.93 KB, 1344x760 - viewed 65 times.)
Logged
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 074


Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?


« Reply #2161 on: January 29, 2017, 04:57:17 am »

Lepo se ispisasmo o svim sferama svinjokolja i odosmo sto rece dzumba u filozofske rasprave.
Evo moj skromni prlog diskusiji.

Zimske idile:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IMG_0571.JPG (1538.23 KB, 3264x2448 - viewed 61 times.)

* IMG_0572.JPG (316.75 KB, 1280x960 - viewed 66 times.)

* IMG_0692.JPG (144.47 KB, 653x490 - viewed 65 times.)

* IMG_0704.JPG (256.08 KB, 980x735 - viewed 75 times.)

* IMG_0705.JPG (54.57 KB, 327x245 - viewed 228 times.)
Logged
motorista 57 klasa
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 074


Да ли ћемо још коме сметати зато што смо своји?


« Reply #2162 on: January 29, 2017, 04:58:39 am »

Kasno sam video zadnje dve su iste izvinjavam se. Ali to meni bude kao kad vidis dobru ribu dva puta. Grin Grin
Logged
Karlo
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 101



« Reply #2163 on: January 29, 2017, 09:50:56 am »

Evo da dosađujem još malo ovdje.Molio bih kolege da ne shvate ovo kao kritiku.Razumem da je danas to tako ali je moja nemjera da ostane zabilježeno i kako je to nekad bilo.
@Džumba isto,jer on po meni donosi zaključke prebrzo,u nastojanju da da komentar na veliki broj stvari.
Filozofija bi po meni bila da čovjek treba da jede da bi živio a ne da živi da bi jeo.To je bilo i ranije na ovom topiku.Istina,jesam naveo da je ishrana  ranije bila više u skladu sa "prirodom".Čak sam naveo za Indiju da se tamo praktikuje da bi čovjek trebao da obrađuje i  prozvodi sam koliko je potrebno za svoje potrebe.Sigurno da je to kod nas na "zapadu" nemoguće,jer nema slobodnih prostora a i sami razvoj civilizacije ne dozvoljava"osamostaljivanje",bez obzira na trud,da se izdvojite.
Ipak ne bih rekao da  je sami način pripreme i običaji su "nazadovali"i kod nas na "zapadu".
Pa evo i moja neka zapažanja o zadnjim fotkama( nije kritika).
Ovako male( kratke kobasice) se nisu pravile, sem ako se crevo ošteti.Tačno je da su se kod serviranja te duge kobasice sekle na manje parčiće.Jelo, pored tih paprikaša,čorbi itd.,je bilo drugačije pripremano,na pr, krompirača sa rebrima,komadimima mesa i kobasica odozgo.
Što se tiče salata,zavisilo je od domaćinstva,obično karastavci ili paprika,paradajz itd.iz turšije ili drugih "oblika" pripreme za zimnicu, pa i kis.kupus kao salata.Nije tu bilo ništa svježe zeleno.Ovo ukazuje na staklenike što se njihovom kasnijom pojavom i koristi.Možda bi trebalo dodati da se stvarno i masovno, pojavom zamrzivača,izmjenila i priprema mesa, jer je dobar dio domaćinstava bar smanjio te komplikovane načine pripreme (od usoljavanja-salamurenja) pa posle tog postupka i sušenja a Boga mi se kolju i ljeti.Koliko je to dobro ili čak bolje nego ranije i nauka se baš ne slaže.
Da dodam ovdje i o vrsti svinja.Sjećate se (stariji) da je "naučna" teorija bila da treba izbegavati masti životinjskog porijekla,da bi se sad stvar obrnula,pa imamo teorije o "mangulicama".Koliko je je i to zvanično ispravno neznam.Koliko znam mangulice su "zdravije" zbog toga što su se obično hranile u prirodi,pa čak i na kraju samo gojenje u jesen je bilo od prirodnijih kukuruza.Da li su današnji uzgoji na farmama,gdje jedu isključivo "vještačku" hranu i ne kreću se,zaista zdrave ili se radi samo o unosnom poslu,jer im je meso daleko skuplje?
Mislim da sam predug,pa završavam.
Poz.
« Last Edit: January 29, 2017, 10:02:58 am by Karlo » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #2164 on: January 29, 2017, 01:26:59 pm »

Motorista, ovo što si postavio - mislim da je to vrhunac gastronomskog uživanja. Svaka čast! Prava zimska čarolija.  Grin

Da se nadovežem što je Karlo rekao: neki ljudi jedu da bi živeli, a neki žive da bi jeli!

Kada pogledam ove slike, dođe mi da se opredelim za ovu drugu kategoriju ljudi! 
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #2165 on: January 29, 2017, 08:38:04 pm »




   Mangulica je domaća autohtona rasa uzgajana na našim područjima odvajkada. Spada u primitivne rase tj. ne razlikuje se puno od svog pretka divlje svinje što znači da je njen bliski rođak. Često se i pari sa svojim divljim pretkom dok je puštena bez nadzora u šumi. Prasići mangulice su po maljavosti i boji jako slični prasićima divlje svinje, čak im je očuvana livreja na leđima. U Vojvodini i Slavoniji se i uzgajala u sličnim uslovima u ograđenim oborima u šumi gde bi bile puštane da same nalaze hranu u prirodi kao i njeni preci. Poznat je običaj kada se i domaća bela svinja u jesen puštala u šumu da se "užiri" tj. da redovnu ishranu kukuruzom dopuni žirom čime joj slanina bude prošarana. Danas se ovaj običaj više ne praktikuje zbog pojave trihinele i besnila kojima se svinja može zaraziti jedući poljskog miša, pacova ili ostatke uginulih životinja kao što je lisica, jazavac i sl. a koje su prenosioci ovih zoonoza.

  Karakteristična je po crnoj boji kože, zdepastom telu i dugoj dlaki pogodnoj za boravak u otvorenim oborima tokom zimskih dana. Meso joj je slatkog ukusa ali mnogo manje mišićavo od novijih rasa svinja i njihovih hibrida. Pod kožom ima velike naslage masti i slanine po čemu je poznata, a u novije vreme su naučnici utvrdili da smanjuje tzv. loš holesterol a podiže onaj dobar. Znači crne svinje je uzgajao i kupovao onaj ko nije hteo puno mesa već više slaninu, čvarke i mast jer ova rasa svinje je upravo to: slabo mesnata ali zato pravi rezervoar masti. Što se tiče uzgoja veoma je izdržljiva na bolesti kojima je ova vrsta stoke izložena, nije zahtevna i može se uzgajati u minimalnim uslovima, a nije probirač ni što se tiče hrane pa je kao takva veoma zahvalna za uzgoj. Nedostatak joj je slab prirast mišićne mase i dug period tova. Retki su primerci koji dostignu 100 kg a i za toliku masu im treba preko godinu dana tova što je u svinjarstvu jako nepovoljno. Meso joj je specifičnog ukusa i izuzetno cenjeno kao gastronomski specijalitet, uostalom kao i slanina i čvarci koji su u novije vreme postali hit u mesnoj industriji. Uzgojem ove rase svinje se danas bave moćni proizvođači koji svoje proizvode žele da plasiraju na domaće ali i strano tržište zdrave, organske hrane što umnogome poskupljuje njen uzgoj.


Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #2166 on: January 30, 2017, 03:05:59 pm »

U Bavarskoj se obavezno moraju probati kobasice ali i mnogi drugi mesni delikatesi koji su, moram reći, jako ukusni.
Naravno uz sve to ide i kvalitetno pivo nakon kojeg više ni ne pomišljam da pijem ona sa naših prostora bar neko vreme.


* 16002758_1407281792623355_1739865843416436393_n.jpg (70.97 KB, 960x540 - viewed 64 times.)

* 16143032_1407282299289971_290844457343746686_n.jpg (62.5 KB, 960x540 - viewed 74 times.)

* 20170115_130604.jpg (1913.88 KB, 3096x4128 - viewed 65 times.)
Logged
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 376



« Reply #2167 on: January 30, 2017, 03:09:58 pm »

Na prvoj fotki u prvom planu je gulaš od jelena u sosu od ribizle i brusnice sa bavarskim knedlama, a iza se vidi nešto kao lovačka šnicla
Na trećoj su kobasice i bečka šnicla.
Ovo ispod je samo manji deo asortimana mesnih prerađevina koje sam konzumirao za doručak. Tih je dana ipak bilo ispod nule mada ne bih imao ništa protiv ovakvog doručka i u maju Wink
 


* 20170116_193044_Richtone(HDR).jpg (1784.92 KB, 3264x1836 - viewed 161 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #2168 on: January 30, 2017, 08:02:27 pm »

Bavarci su čuveni po svojim kobasicama i kupusu.
I, naravno, po pivu! 
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #2169 on: January 30, 2017, 08:26:21 pm »




   Mangulica je domaća autohtona rasa uzgajana na našim područjima odvajkada. Spada u primitivne rase tj. ne razlikuje se puno od svog pretka divlje svinje što znači da je njen bliski rođak. Često se i pari sa svojim divljim pretkom dok je puštena bez nadzora u šumi. Prasići mangulice su po maljavosti i boji jako slični prasićima divlje svinje, čak im je očuvana livreja na leđima. U Vojvodini i Slavoniji se i uzgajala u sličnim uslovima u ograđenim oborima u šumi gde bi bile puštane da same nalaze hranu u prirodi kao i njeni preci. Poznat je običaj kada se i domaća bela svinja u jesen puštala u šumu da se "užiri" tj. da redovnu ishranu kukuruzom dopuni žirom čime joj slanina bude prošarana. Danas se ovaj običaj više ne praktikuje zbog pojave trihinele i besnila kojima se svinja može zaraziti jedući poljskog miša, pacova ili ostatke uginulih životinja kao što je lisica, jazavac i sl. a koje su prenosioci ovih zoonoza.

  Karakteristična je po crnoj boji kože, zdepastom telu i dugoj dlaki pogodnoj za boravak u otvorenim oborima tokom zimskih dana. Meso joj je slatkog ukusa ali mnogo manje mišićavo od novijih rasa svinja i njihovih hibrida. Pod kožom ima velike naslage masti i slanine po čemu je poznata, a u novije vreme su naučnici utvrdili da smanjuje tzv. loš holesterol a podiže onaj dobar. Znači crne svinje je uzgajao i kupovao onaj ko nije hteo puno mesa već više slaninu, čvarke i mast jer ova rasa svinje je upravo to: slabo mesnata ali zato pravi rezervoar masti. Što se tiče uzgoja veoma je izdržljiva na bolesti kojima je ova vrsta stoke izložena, nije zahtevna i može se uzgajati u minimalnim uslovima, a nije probirač ni što se tiče hrane pa je kao takva veoma zahvalna za uzgoj. Nedostatak joj je slab prirast mišićne mase i dug period tova. Retki su primerci koji dostignu 100 kg a i za toliku masu im treba preko godinu dana tova što je u svinjarstvu jako nepovoljno. Meso joj je specifičnog ukusa i izuzetno cenjeno kao gastronomski specijalitet, uostalom kao i slanina i čvarci koji su u novije vreme postali hit u mesnoj industriji. Uzgojem ove rase svinje se danas bave moćni proizvođači koji svoje proizvode žele da plasiraju na domaće ali i strano tržište zdrave, organske hrane što umnogome poskupljuje njen uzgoj.



Ја не марим сланину. Али сланину од мангулице обожавам. Битно се разликује од сланине других врста свиња. Просто се топи устима и просто клизи у стомак. И цена јој је одговарајућа..ха,ха,ха.
Logged
Karlo
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 101



« Reply #2170 on: January 30, 2017, 09:24:20 pm »

I ako nisam mislio više pisati evo još nešta.
I ako vjerovatno izgleda realno,ovo što je @micha napisao o mangulicama,koliko znam od ljudi  koji žive na tim područjima,gdje su se odhranjivale u šumi,ima ovdje i tendencioznih podataka.
Na pr. da su se parile sa divljim svinjama.Neznam za takve slučajeve ali vjerujem da ih je bilo.Međutim,da li ste sigurni da ne bi i druge svinje radile isto jer se radi o istoj vrsti.
Drugo,koliko znam iz mladosti,i obolevanje trihinelozom je bilo i na drugim područjima,dalje od šume.Čak šta više,koliko znam,i danas ima zaražavanja trihinelozom i daleko od šume i pored veterinarske kontrole i kod sasvim drugih rasa svinja.
Mislim da je i ovo dovoljno da se dokaže da je možda u suštini taj ekonomski aspekt i možda još nešta drugo,bio odlučujući na prelazak na uzgoj drugih vrsta.

I evo nešta o gurmanluku.Kao mali hranio sam se i sa divljači.Evo da dodam da se za kobasice od jelenskog-srnećeg  mesa,obavezno dodavala i slanina od svinje,jer je navedeno meso kao i goveđe "suvo" i ako mu se ne doda slanina,nije baš ukusno.
Za ta jela (srneće ili čak i zečije) moja majka i ako ga je pripremala,nikad nije i želila da ga jede.Vjerovatno za to što je imalo specifičnu aromu. Isto tako nikad nije jela ni ovčetinu a za čudo jela je ovčije mlijeko.Mi kao djeca smo imali različit ukus. Na pr.ja sam mogao da jedem ovčetinu ali ne baš rado ali mleko nisam mogao a i danas ni da smislim.

Sjećam se kako me je otac učio kako zecu smanjiti muku dok ga se ne prikolje  i kasnije odere.Treba ga držati za uši i prilično snažno udariti u zadnji dio vrata nekim drvetom,on je često govorio klipom.I da dodam moja majka nije voljela zeca,ne samo zbog tog šmeka divljač,nego što je skoro bilo nemoguće pripremiti ga  a da nema i dlake po njemu.Također,on kad se odere liči na mačiji odrani trup, tako da smo glavu uvjek bacali jer ju je tad manje podsjećao na mačku.

Poz.

Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #2171 on: February 08, 2017, 07:38:04 pm »

Mislim da ovaj vodič zaslužuje da se nađe ovde

Gdje je janjetina u BiH najskuplja, a gdje najbolja


feb 8, 2017


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
FOTO: D. Begović
Gdje je janjetina naskuplja, a gdje najjeftinija, gdje se špinjatkama slade Zdravko Čolić, Rade Šerbedžija i Severina, ko je Regan iz Gradačca i kako je nastala adresa Udovice – Sretnice?

Odgovore nudi ovaj mali vodič koji je napravio “Euroblic”:

Bitka za ranjenike

Pisati o janjetini u BiH, a ne spomenuti Donju Jablanicu, na putu ka moru, sa nizom restorana ispred kojih se vrte ražnjevi, bio bi čist promašaj.

A u toj Jablanici, neprokosnoveni broj jedan je već decenijama “Lovački dom”, poznatiji kao restoran kod Gojka.

Osnivač Gojko Jelačić već odavno nije među živima, posao je preuzela njegova porodica, ali legende o Gojku još žive. Neke od njih pretočane su u viceve, po kojima se, tokom bitke na Neretvi, Tito odrekao večere u korist ranjenika, jer će on, kaže vic, čim izda naredbu „ruši most“ otići kod Gojka na vruću janjetinu.

U duhu te legende, ljetos je u restoranu snimljen spot za pjesmu „Druže Gojko, mi ti se kunemo“.

Svojevremeno je čuveni gastro novinar Bret Martin uvrstio Gojkov „Lovački dom“ u deset najoriginalnijih restorana, onih koji nude slasne zalogaje, zarad kojih vrijedi sjesti u avion i otići na kraj svijeta.

Kilogram janejtine ovdje košta 30 KM ~ 15 €.

„Udovice“ – Sretnice, biser Hercegovine

Na pola puta između Mostara i Međugorja, dvije turističke top destinacije BiH, u mjestu Sretnice, nalazi se restoran sa najskupljom i po mnogima najboljom janjetinom u ovom dijelu Balkana.

Pečenje ovdje košta 40 KM ~ 20 € po kilogramu, ali ljubitelji pečenja tvrde da vrijedi svake marke.

– Nije nam cilj da budemo jeftini, nego da svojim gostima pružimo najbolje – kaže vlasnik restorana Filip Kordić.

Mnogi, međutim, tvrde da ovaj vješti ugostitelj uz jagnjetinu prodaje i „priču o restoranu“. A priča je impresivna.

Restoran su još 1953. osnovale bake današnjeg vlasnika, Ruža i Kata Kordić, koje su usred hercegovačkog krša ostale udovice sa po troje male djece. Bilo je to mnogo prije nego što će se u Međugorju ukazati Gospa, a u Hercegovinu pohrliti hiljade turista.

Ruža i Kata su spremale domaća jela za težake i radnike i tako izvele na put djecu, ostavivši im u naslijeđe brend, koji je danas jedan od najprepoznatljivijih u BiH.

Kod „Bajre“ domaći jaganjci sa Vlašića

U restoran, pečenjaru i mesnicu kod Bajre, u mjestu Dolac na Lašvi, na ulazu u Travnik, gosti češće svraćaju na ćevape i da uzmu „svježe meso za ponijeti“, ali se i janjetina pročula – kako po kvalitetu, tako i po cijeni od pristupačnih 25 KM -12.5€ po kilogramu.

Ni to što je Mesna industrija „Bajra“ nedavno osumnjičena da meso iz EU ilegalno izvozi u Tursku kao svoje, da bi se izbjegao porez, nije pokvarilo posao na domaćem terenu. Putnici iz Banjaluke, Bihaća i Jajca ka Sarajevu, i obrnuto, skijaši i izletnici koji se zapute na Vlašić i mnogi drugi obavezno staju kod Bajre.

Tajna dobrog zalogaja ovdje je u porijeklu i svježini. Jaganjci sa Vlašića, iz stada ove firme, za nekoliko sati su na stolu, vrući i mirisni.

Žučna rasprava

U Banjaluci se odavno odomaćio vic: „Kako se na engleskom kaže janjetina? My Way.“

I mada je nakon rata restoran kod kružnog toka na Tranzitu postao kultno mjesto okupljanja ljubitelja pečenja iz svih društvenih slojeva, od kamiondžija do ministara i direktora, visoko kotira i „Orhideja“, koja se nalazi na drugom kraju grada, kod Zelenog mosta. Za mnoge Banjalučane pitanje „Orhideja“ ili „My Way“ je od vitalnog interesa i predmet je žučnih kafanskih i internet rasprava.

Cijena je i kod jednih i kod drugih 30 KM po kilogramu, i jedni i drugi tvrde da janjetinu nabavljaju sa Manjače, mada ovčari na Manjači, opet, kažu da najviše svojih jaganjaca prodaju u Hercegovini.

Teško je ući u trag svim tim pričama, pa je najbolje – probati!

Kad jaganjci utihnu kod Regana

Restoran „Palas“ u Mionici kod Gradačca možda i nema baš najbolju janjetinu u BiH, ali zasigurno ima najupečatljiviju reklamu. Plakat sa porukom „Kad jaganjci utihnu“, koji je smislio dovitljivi vlasnik restorana Redžep Hećimović zvani Regan, izazvala je veliku pažnju na društvenim mrežama.

I cijena je originalna: 25 KM ~ 12.5€ za kilogram pečenja, ako je sječeno, a ako uzimate cijelo janje, ili recimo više njih, za svadbe i druge svetkovine, onda to košta 20 KM ~ 10 € po kilogramu.

Jaganjci koji ovdje utihnu stižu iz Duge Njive, Zeline i drugih okolnih sela, a klijentela -odsvakud, pošto se restoran nalazi na putu ka nekad čuvenoj pijaci Arizona, na tromeđi Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko Distrikta.

Sedam čuda u „7 šuma“ kod Minje

U Sedreniku iznad Sarajeva, restoran „7 šuma“, poznatiji po imenu kod Minje, proslavio se po pogledu koji puca na grad, po gostima, naviđenijim Sarajlijama iz svijeta sporta, estrade, filma, politike i biznisa, ali i po dobroj janjetini. Ovdje je, tvrde upućeni, zanat učio čak i čuveni Gojko iz Jablanice, s početka naše priče. Salem Halapa, otac današnjeg vlasnika „7 šuma“, Mirsada Minje Halape, bio mu je učitelj, a potomci dvije porodice i danas se druže i podržavaju. Ime je restoran dobio po legendi o sedmorici braće koja su, u davna vremena, ubijena na pravdi Boga pa posthumno oslobođena krivnje.

A gosti ovog restorana su posebna priča. Nekad su ovamo dolazile socijalističke „janjeće brigade“ predvođene Brankom Mikulićem i Hamdijom Podercem, a danas Rade Šerbedžija, Ivica Osim, Severina, Haris Džinović, Zdravko Čolić….

Preuzeto sa: https://www.fokus.ba/


* restoran-sedmica2.jpg (82.08 KB, 741x486 - viewed 68 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #2172 on: February 08, 2017, 08:17:39 pm »

Lepa priča.

Od svih ovih restorana znam samo za one na ulazu u Jablanicu.
Svojevremeno, pre T11 smo često poslom odlazili u Banja Luku, u VZ Kosmos. I u odlasku i u povratku Lovac nam je bilo obavezno stajalište.
Ne znam kako je sada, nisam odavno prošao tuda.

A voleo bih da svratim, onako na gladan stomak!  Grin
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2173 on: February 08, 2017, 09:10:26 pm »

Kad je već o Njemačkoj riječ. Jednom sam bio u Schweinfurtu i gostitelj nas je vodio u vinorodni okoliš, išli smo na ručak u jednu vinarsku kantinu. Tamo sam jeo prvi i zadnji put takvo meso, ne znam kako su to napravili ali izgledalo je kao kuvano na pari. Stvarno iznenadjenje, obični svinjski kotlet ali već boja mu je bila neobična: roza, slično šunki. Uz to bio je kupus ali više sladak nego kiseli. Sve u svemu odlično, uz dobro bijelo vino. Inače nije Nemačka baš neka gurmanska destinacija, mada može se dobro jesti ali treba znati gde. Za razliku od Italije npr. gde npr. nije teško naći gde dobro jesti. Onda sam u Hannoveru jeo odličnu piletinu sa umakom od paradajza, ružmarinom i čini mi se sirom ili nešto ali je vlasnik restorana bio Turčin. Takodjer u Hannoveru vodili su nas u fini restoran, gde je bila vrhunska posluga, dobro vino, odlično predjelo iz kalamara i orada ali ova je bolja na našem Jadranu svakako. U Hannoveru smo jednom bili u jednoj pivnici i tamo smo takodjer dobro jeli. Dobro pivo, svinjska krača s krumpirom i kiselim (slatkim !) kupusom. A porcije takve, da niko od nas nije sve mogao pojesti, a imali smo par članova krupnih pa nisu mogli.
  Što se divljeg zeca tiče, ja imam dobra iskustva. Miris divljači uklanja se mariniranjem, na nekoliko dana sa začinima prije pripreme za jelo. Čistio ga nisam ja ali onaj ko je to uradio, očistio je perfektno, pa ne sećam se dlaka. Inače od divljači odličan mi je još fazan, medvjed, divlja svinja i srna takodjer ali možda je kod srne više verovatnosti, da baš ne bude onako, vrhunska ko ostalo šta sam prije naveo. Jelena sam jeo takodjer više puta i nije mi baš bio nešto, probao sam i gamsa (smrznuti komadi mesa iz trgovine) pa sam bio razočaren.
 Najeksotičnije što sam jeo, bio je kenguru, noj i kit. Prva dva OK, a kit je nikakav, ukus me podsječao na pržena jetra. U Norveškoj prodaje se svježe kitovo meso u ribarnicama, barem 1998 je tako bilo, kad sam tamo bio. Kad već nabrajam, još nešto: kad sam probao ulovljenog, divljeg lososa u Finskoj, tad sam saznao šta je pravi losos. Jer ovi uzgojeni, što se dobiju kod nas u hipermarketima nisu ništa u usporedbi s onom pravim.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #2174 on: February 08, 2017, 09:26:44 pm »

Švajn axa i veliko pivo.. H&B Munich, nezaboravno..
Logged
Pages:  1 ... 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 [145] 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 ... 167   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.05 seconds with 22 queries.