PALUBA
March 29, 2024, 07:21:33 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2]   Go Down
  Print  
Author Topic: Kosmički program "Apollo"  (Read 18355 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #15 on: July 09, 2019, 08:46:23 pm »

“Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo”

Čuvena rečenica Nil Armstronga, kada je nogom kročio na mesečevo tlo.

Pratio sam direktan TV prenos tog događaja, davne 1969. godine, i od tada se pitam da li je to spontana rečenica Armtronga, ili je deo unapred predviđenog scenarija.
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #16 on: July 09, 2019, 10:05:32 pm »

Evo šta kaže profesor Milinović



Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #17 on: July 09, 2019, 10:39:45 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* wxf9edhy3rp11.jpg (59.32 KB, 720x1243 - viewed 92 times.)
Logged
relja
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 593


« Reply #18 on: July 09, 2019, 11:41:27 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ovo je pomalo detinjasto (na račun onoga koji pravio ovaj kolaž), a i nedostaju bar tri bitna dostignuća NASAe:
- prva misija sa ljudskom posadom koja je napustila Zemljinu orbitu: Apolo 8
- NASA je izvela ukupno devet takvih misija
- šest uspešnih sletanja na Mesec sa povratkom na Zemlju

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #19 on: July 21, 2019, 05:25:01 am »

Србин из програма „Аполо”: Заиста смо спустили човека на Месец
субота, 20.07.2019.

Нил Армстронг је закачио неколико попречних штапова кроз заставу како би застава могла да се вијори, одговара Дејвид Вујић на теорије завере

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Да, ми смо заиста спустили човека на Месец, рекао је последњи живи члан „Српског Апола” Дејвид Вујић, који борави у Београду поводом обележавања 50.годишњице слетања „Апола 11” на Месец. На питање Танјуга, како одговара онима који сумњају да је човак заиста био на Месецу пре 50 година, Вујић каже да ужива када одговара скептицима.

„Ја им кажем, провели смо много времена у Дизниленду да би снимили филм. Али, то није случај. Влада САД и НАСА и сви који су учествовали: извођачи, подизвођачи и добављачи и инженњери потрошили су 25 милијарди долара на тај пројекат, што би у садашње време било око 120 милијарди долара за Аполо програм”, навео је Вујић. Ми смо спустили човека на Месец, нагласио је Вујић на презентацији на Машинском факултету. „И у складу са вашим питањем да ли смо то заиста урадили, ја уживам да испричам причу Едвина База Олдрина, који је заиста шетао по Месецу. Када су га исто питали, он је ударио човека у лице и рекао - да ми смо се спустили на Месец”, навео је Вујић.

Каже да има више појединости када је реч о тим сумњама, на пример: људи кажу да су видели заставу на Месецу, где нема ваздуха и питају па како се онда она вијорила. „Нил Армстронг је био паметан и разумео то и зато је закачио неколико попречних штапова кроз заставу, како би застава могла да се вијори”, објаснио је Вујић. Друго, наводи Вујић, људи кажу да су видели одраз Нила Армстронга на визиру кациге код Олдрина и питај се како то да није имао камеру и ко је онда снимао њих двојицу на Месецу.

„Камера је била постављана на њиховим оделима, тако да су се међусобно снимали док су шетали. Ето то су нека најчешћа питања која се постављају, да ли смо били на Месецу. Јесмо и уложили смо веома велики напор у коме је учествовало око 400.000 научника, инжењера и руководилаца, који су допринели успеху тог пројекта”, истакао је Вујић. На питање новинара да ли ће човек поново отићи на Месец, Вујић је казао да је актуелна америчка администрација већ најавила да ће се у наредних пет или седам година поново отићи на Месец. Како је рекао, то је заиста намера САД, „да обнови НАСА пројекат и да поново види човека на Месецу у наредних пет до седам година”.

„Посебно када је реч о томе да се организује и направи свемирска станица на Месецу, насупрот садашњој међународној свемирској станици. Тако да постоје озбиљни планови за то, како би се спровели додатни истраживачки пројекти на Месецу, а један од њих који се сада разматра је управо НАСА пројекат којим би се поставила свемирска станица”, навео је Вујић. Присећа се да је на почетку Аполо програма недостајала било каква свемирска технологија. Такође, Вујић истиче да је због совјетског Спутњика постојала намера да се убраза тај пројекат, као и да се тадашњи председник САД Џон Ф. Кенеди обавезао да ће САД послати човека на Месец.

„Првобитни циљ је био да истражимо земљину орбиту, какав је утицај бестежинског страња и како у њему да преживимо. Друго, да се истражи да ли је Месец направљен од „зеленог сира” односно да ли је направљен од матриајала који може да се користи на Земљи”. Вујић додаје да је тако сва опрема и технологија која се користила била нова као резултат пројекта. Допутовао је Београду на позив Амбасаде САД у Београду да би учествовао у кампањи „Ви сте свет”.

Вујић је своју презентацију започео на српском језку. Казао је да када је био мали није знао готово ниједну реч на енеглеском језику, иако је рођен у Пенсилванији када су његови родитељи емигрирали у САД, али да је сада под старе дане заборавио српски језик, као и да је ипак хтео да се присутнима обрати на српском.

Наставио је на енглеском и истакао да је за њега велика част што му је организована посета Србији, као и што је говорио на Машинском факултету у Београду. Вујић је рекао да је рођен у Мидланду (1935) и да је његов отац био из Окучана у Славонији, а мајка из Глине у Лици. Одрастао је, са сестром Љубицом, у породици оца Митра и мајке Милке (Тодоровић), који су се доселили у САД. Дипломирао је на пословној администрацији на Универзитету Јужна Калифорнија и магистрирао бизнис и техничке науке на Каритосу, државном универзитету Калифорније.

Активан је у области војне авијације, космичких летова, система транспорта, енергије, развоја технологије, унапређења бизниса, маркетинга и политичког лобирања. Био је инжењер, масон, српски лобиста и званични портпарол НАСА и програма „Аполо 11” у САД. Пет деценија се навршава од када је Нил Армстронг, 20. односно 21. јула 1969. први закорачио на Месец у мисији „Апола 11”.

У твом свемирском програму за људско освајање Месеца директно су били укључени Милојко Мајк Вучелић, Славољуб Сем Вујић, Милисав Шурбатовић, Данило Бојић, Драгиша Гиш Јовановић, Петар Гајић, Вељко Гашић и Давид Вујић из Србије који су емигрирали у САД. Славољуб Вујић је био продуцент и кординатор пројекта „Аполо 11”. Милисав Шурбатовић је био шеф инжињеријске екипе, а Данило Бојић, креатор шатла „Орао” за шетњу по Месецу. Драгиша Јовановић и Петар Гајић су били инжињери, док је Вељко Гашић био саветник, али истовремено и дизајнер америчких војних авиона.

Давид Вујић је заступао НАСА и био задужен за односе са медијима и јавношћу. Ова српска екипа радила је и на програму „Аполо 13”.

Izvor: www.politika.rs


* 01Vujic-Apolo-Mesec-NASA-politika.rs.jpg (33.36 KB, 672x435 - viewed 63 times.)
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #20 on: July 24, 2019, 07:16:07 pm »

Evo šta kaže profesor Milinović




prof Milinović u svom stilu i jako interesantan za slušanje...
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #21 on: July 24, 2019, 07:33:59 pm »

Čovek je živa enciklopedija - zna praktično sve podatke o raketama i raketnim motorima. Ima ogromno tehničko znanje, koje zna preneti i objasniti čak i najvećem laiku.
Volim slušati njegova izlaganja, i predavanja, bez obzira o čemu govori.

Usput, u toku ovog izlaganja pomenuo je knjigu Filozofija Kosmosa, od Konstantina Cijalkovskog, kao literaturu koju svakako treba pročitati.
Tražio sam tu knjigu po netu, po knjižarama, kod uličnih prodavac, na buvljaku, ali nikako da joj uđem u trag. Može li mi ko pomoći?
Logged
Trifko
Prijatelj foruma
poručnik korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 3 814


Од свих ратника најјача су два: време и стрпљење.


« Reply #22 on: July 24, 2019, 11:22:18 pm »

https://kupikniga.mk/product/kosmicka-filozofija/ eto ti je u Sjevernoj Makedoniji
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #23 on: July 25, 2019, 07:36:38 pm »

Hvala Trifko, ali slabo razumem makedonski jezik.  Grin
Za ovakvu knjigu, da bi je potpuno shvatio i razumeo potrebno je potpuno poznavanje jezika. 
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #24 on: July 26, 2019, 02:34:22 pm »

Još nešto o prvom sletanju na Mesec: vodi se rasprava o tome kada je tačno Armstrong dotatnuo mesečevo tlo. Razlika je u nekoliko sekundi, ali za tako značajan događaj je i to veoma bitno!


Jednu stvar o sletanju čoveka na Mesec nikada nećemo saznati (video)
A. J. 26. jula 2019. 10:44

Prvo spuštanje ljudi na Mesec, misija Apolo 11, bila je fascinantno precizna za to vrene. Što se preciznosti tiče, u nekim stvarima zadovoljila bi standarde i danas. Raketa Saturn V poterala je svemirsku letelicu do brzine od čak 11 kilometara u sekundi, sve do Meseca udaljenog 384.400 kilometara, što je oko 1,5 svetlosnih sekundi.

Ono što fascinira je činjenica da je zapovedni centar u Hjustonu u svakom trenutku kontrolisao položaj Apola 11 do dozvoljene greške od samo devet metara. Išlo su do krajnjih granica merljivosti tog doba, do milisekundi.

Uprkos tome, dogodilo se nešto neverovatno – zna se da su se Nil Armstrong i Baz Oldrin na Mesec spustili 20. jula 1969., da je to bilo u subotu u 22 sata i 56 minuta po istočno američkom vremenu, ali ne i u koliko sekundi. Armstrong je rekao: „OK, sada ću izići.“ Usledila je pauza od osam sekundi, a onda je rekao: „Ovo je mali korak za…“ I tako dalje.

U kojoj tačno sekundi je čovek prvi put zagazio na površinu Meseca? Službeno saopštenje NASA-e kaže je da se to dogodilo u 22.56.20. Njujork Tajms je preneo isto. Ali, kad je počeo da se pravi transkript razgovora Armstronga sa Zemljom, ispalo je da se to dogodilo između 22.56.43 i 22.56.48. Još veća zbrka nastala je kada je NASA u novembru te godine objavila svoj konačni izveštaj – i vreme 22.56.15.

Magazin Atlantik, bez puno respekta za NASA-u tog vremena, navodi da se stručnjaci danas slažu da je tačnost tog  službenog izveštaja uputna jer reč je o dokumentu podložnom mogućim greškama niza ljudi koji su učestvovali u njegovom sastavljanju. Pritom se misli na kancelarijske službenike, naravno, ne na naučnike.

Džejkob Stern možda je našao način kako da tome doskoči pola veka kasnije. Naveo je da je izvesni nemački stručnjak za software, Heiko Kafen, 2009. pokušavao da napravi program koji bi savršeno vremenski tačno pratio to putovanje na Mesec. Nazvao ga je na 50. godišnjicu spuštanja, a ovaj mu je rekao da nema mnogo vremena za razgovor jer je pri kraju praćenja rada programa na 192 sata dugom putovanju Apola 11.

On je, takođe, upoređivao transkripte snimaka sa pravim snimcima i našao je da se ne slažu u delu stupanja Armstronga na Mesec. Rekao je da je jako razočaran što se NASA barem za 50. godišnjicu „možda najvećeg dostignuća čovečanstva“ nije bolje potrudila da tačno utvrdi taj istorijski trenutak. Kafen je svoj posao započeo još 2011. Pritom je naišao na mnoštvo prepreka.
Prateći što se događalo s televizijskom slikom tokom prenosa s Meseca, dakle brzinom svetlosti, do Zemlje, a onda kroz analognu elektroniku tog doba, sve dok nije stiglo do gledalaca, došao je do ukupnog kašnjenja od čak nekoliko sekundi u odnosu na tačno događanje na Mesecu.

Kako su slika i zvuk išli delom različitim putanjama kroz aparaturu, bilo je jasno da se lako moglo dogoditi da postoji vremenska nepodudarnost jednog s drugim. To se i danas, u digitalnom dobu, događa kod direktnog televizijskog prenosa, a kamoli pre pola veka.

„Na kraju, nikada nećemo znati da li su video i audio sasvim sinhronizovani“, rekao je Kafen.
Problem je i to što je snimak, ipak je to bila 1969., bila takva da u senci lunarnog modula nije bilo jasno u crno-belom prikazu da li je u datom trenutku Armstrongu stopalo još uvek na letelici ili već na tlu. Da prema ljudima tog vremena ipak ne smemo da budemo previše strogi, slaže se i Bil Beri, istoričar NASA-e.

„Tačan trenutak kontakta Nilove čizme s površinom Meseca neizbežno je danas u domenu interpretacije, jer se u to vreme udaljenost merilo oruđima koja nisu bila zamišljena za utvrđivanje takve tačnosti“, rekao je.

Kafenu je zbog toga preostalo da radi sa „razumnim pretpostavkama“. Njegov nalaz je da je Armstrong zakoračio u 22 sata, 56 minuta i – 22 sekunde. Erik Džouns, jedan drugi superstručnjak, bivši istraživač u Los Alamos nacionalnoj laboratoriji, došao je, prateći Kaffenova saznanja do vremena 22.56.15.

Što se Berija tiče, on se time ne zamara, ne smatra da je uopšte bitno cepidlačiti oko nekoliko sekunda u ovom ili onom smeru, kad niti je vreme igralo ulogu u tom događaju, niti je oprema bila takva. A to znači da se danas to više ne može sa sigurnošću rekonstruisati.

„Eto, to se događa kad zaluđenici za svemir i inženjeri imaju na raspolaganju 50 godina da analiziraju iznova i iznova podatke“, rekao
je kroz šalu.

Izvor: https://www.krstarica.com/zabava/zanimljivosti/jednu-stvar-o-sletanju-coveka-na-mesec-nikada-necemo-saznati-video/


Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #25 on: July 21, 2020, 02:58:05 pm »



Quote
Seen here, the fourth simulated abort test of the Apollo Spacecraft designated A-003 took place on May 19, 1965. The footage reveals the sudden surprise that researchers encountered on that day when an actual abort situation that occurred during the assessment tested the launch escape system under less controlled conditions than intended. Everything went spectacularly wrong and then spectacularly right as the command module successfully detached from the disintegrating Little Joe II booster before landing safely thanks to its parachutes...



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #26 on: July 21, 2020, 03:10:11 pm »



Quote
This May 6th, 1968, footage from NASA shows a training vehicle used by Apollo 11 astronauts as they prepared to land the first man on the moon. In the clip, astronaut Neil Armstrong flies 200 feet above Ellington Air Force Base in Houston, Texas, in a mock lunar lander as it precariously wobbles in the air.

An experienced pilot of the Lunar Landing Research Vehicle, Armstrong already had over 20 recorded flights under his belt. However, the video shows the control thrusters abruptly fail, shutting down aerodynamic maneuverability within seconds. The LLRV veers off course and plummets towards the ground before impacting in a fireball.

Luckily, Armstrong comes down in a parachute, unharmed by the disaster thanks to his quick reaction to abort.





Logged
Pages:  1 [2]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 22 queries.