PALUBA
March 29, 2024, 09:32:25 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5   Go Down
  Print  
Author Topic: Eksplozivi  (Read 106109 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« on: August 27, 2010, 01:39:31 pm »

UPOZORENJE:
U OVOJ TEMI CE BITI RECI O EKSPLOZIVIMA, SREDSTVIMA ZA PALJENJE I SRODNIM TEMAMA. U POJEDINIM DELOVIMA TEKSTA JE MOGUCE VIDETI HEMIJSKU FORMULU I PONEGDE PROCENTUALNI UDEO OSNOVNIH SASTOJAKA ZA POJEDINE VRSTE EKSPLOZIVA. UPOZORAVAM SVE DA OVO NISU RECEPTURE ZA KUCNU IZRADU EKSPLOZIVA TE DA NIKO NE POKUSAVA DA NA OSNOVU TIH PODATAKA NAPRAVI SVOJ EKSPLOZIV POSTO POSLEDICE MOGU BITI TRAGICNE IMAJUCI U VIDU DA OVO SVAKAKO NIJE KOMPLETNA RECEPTURA KAO I DA POSTOJE ODREDJENA PRAVILA U MESANJU SASTOJAKA.

TAKODJE UPOZORAVAM DA JE ZABRANJENO POSTAVLJANJE PITANJA KOJA SE ODNOSE NA IZRADU EKSPLOZIVA U KUCNIM USLOVIMA ALI I DELABORACIJU EKSPLOZIVNIH PUNJENJA TE DA CE SVAKO TAKVO PITANJE ODMAH BITI OBRISANO.





Eksploziv (lat. explodere - raspasti se) je jedinjenje ili smesa koja delovanjem spoljnog impulsa u obliku toplote, udara, trenja i sl. moze izazvati ekstremno brzu hemijsku reakciju (eksploziju).
Ova reakcije je  praćena oslobadjanjem velike kolicine topline i nastajanjem zagrejanih gasovitih produkata pod pritiskom mnogo većim od pritiska okoline. Zbog te razlike u pritisku gasovi se brzo sire, pri cemu se deo energije  pretvara u rad, sto rezultira rusenjem i razaranjem.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kod gotovo svih eksploziva, eksplozija je zapravo vrlo brza ili trenutna oksidacija, a samo manji broj eksploziva (bakreni acetilid, azidi) raspadaju se direktno na sastavne delove. Eksplozivnost hemijskih jedinjenja uzrokuju nestabilne atomske skupine u njihovim molekulama.Za eksplozije koje nastaju trenutnom oksidacijom, potreban kiseonik nalazi se u molekulama samog eksploziva. Osnovna razlika eksploziva od ostalih zapaljivih materija je u tome sto se kiseonik potreban za sagorevanje nalazi u molekulima u vidu nitro ili hidratne, hloratne ili perhloratne grupe. Tako sumpor i ugljenik u crnom barutu izgaraju zahvaljujući kiseoniku iz salitre (KNO3), i to mnogo brže nego u vazduhu, a prilikom eksplozije glicerol-trinitrata (nitroglicerina) potreban kiseonik daju atomske skupine – ONO2.

Eksplozivi se upotrebljavaju u razlicite svrhe, npr. gradjevinarstvu, rudarstvu, a najvazniju i najsiru primenu imaju u ratnoj tehnici.

Prema nacinu delovanja i nameni, pojedine vrste eksploziva svrstavaju se u tri glavne grupe:
-barut,
-inicijalni i
-brizantni eksplozivi.

Izdvojenu skupinu cine pirotehnicke smese. Postoje posebne kategorije eksploziva koje sagorjevaju u komorama, goreci eksplozivi, koji se koriste za pogon raketa. Tu je eksplozivna smesa bez inicijalnog upaljača, ali ima drugi upaljač, pomoću struje-plavomiskrom zapaljena smesa na par mesta u komori (motoru).

Eksploziju prate zvuk, svetlost, mehanicko dejstvo i slične pojave, koje ostavljaju snazan utisak na coveka. Sagorevanjem 1 kg petroleuma oslobađa se 46.000 KJ, ako se sagorevanje vrši na primer u lampi ova energija se postepeno prenosi u okolinu, bez ikakvog mehanickog dejstva. Medjutim, ako se pomeša 1 kg petroleuma sa dovoljnom kolicinom tecnog kiseonika  i paljenje izvrši inicijalnom kapislom, nastaće velika eksplozija u kojoj se trenutno (hiljaditi deo sekunde) oslobadja oko 46.000 КЈ, temperatura dostiže i do 4.000 °C, izaziva se i pritisak od oko 100 tona po kvadratnom centimetru (podrazumeva se da udarni talas ima razorno dejstvo).



* 500px-Hazard_E.svg.png (36.69 KB, 500x500 - viewed 969 times.)
« Last Edit: August 27, 2010, 02:47:00 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #1 on: August 27, 2010, 01:54:06 pm »

Razvoj eksploziva kroz istoriju

Mada je vec u VIII i IX veku u Kini upotrebljavana smasa slicna crnom barutu prvi istorijski zapisi o upotrebi baruta u Kini poticu iz 1232.godine a u Evropi tek u XIV veku. Do XIX veka barut je bio jedini poznat eksploziv.
Razvojem hemije pojavljuju se nove vrste eksploziva koje svojim svojstvima prevazilaze crni barut.


Oko 1830. godine se pojavila praskava živa, 1847. godine C. F. Schonbein je napravio celulozni nitrat, od koga je 1869. godine poceo proizvoditi bezdimni barut.
A. Sobrero je 1846. godine proizveo glicerol-trinitrat (nitroglicerin), a 1863. godine upotrebio ga je Alfred Nobel za proizvodnju dinamita. Od glicerol-trinitrata i celuloznoga nitrata Nobel je proizveo praskavi zelatin, još jači eksploziv od dinamita.

Krajem XIX i pocerkom XX veka otkriveni su eksplozivi na bazi amonijevoga nitrata, pikrinske kiseline...
Tako su nastali: sedit - 1897.godine , trinitrotoluen - 1902., olovni azid - 1910.

U Drugom svetskom ratu upotrebljavao se i heksanitrodifenilamin, zatim tetril ili pironit, snazniji i osetljiviji od trinitrotoluena. Pred kraj Drugoga svjetskoga rata prvi put je upotrebljen i nuklearni eksploziv (nuklearno oruzje).

Posle 1955. godine razvijene su smese amonijevoga nitrata i lozivih ulja (tzv. ANFO-eksplozivi) i vodeni gelovi s amonijevim nitratom kao osnovom (uz trinitrotoluen, zelatinizirajuce agense i boraks).

Plastični eksploziv sadrzi sitne zrnaste kristale brizantnog eksploziva (oktogen, heksogen, pentrit) u smesi s nekim polimernim materijalom, tako da je na obicnoj temperaturi savitljiv i moze se lako oblikovati.

* 1190. p. n. e. – Trojanske trupe koristile su zapaljiva sredstva protiv grcke mornarice
* 500-470. p. n. e. – u taktici kineza Fau Li Jena opisana je upotreba kamenih kugli i zapaljivih lopti prilikom opsade gradova
* 160-122. p. n. e. – Kinezi pronasli crni barut, smesu 76,2% kalijum-nitrata, 15,4% drvenog uglja i 8,4% sumpora
* 222 god. – Rimljani počeli da koriste u pomorskim bitkama, zapaljivu smesu izradjenu od negasenog kreca i asfalta koja se palila u dodiru sa vodom
* Sredinom VII veka Grk Kalinikos je usavrsio rimsku zapaljivu smesu i pronašao “grcku vatru” koja se sastoji od nafte, sumpora, smole i negasenog kreca.
* 1073. – Madjari su pri opsadi Beograda prvi koristili crni barut u Evropi
* 1250. – Kaludjer R. Bacon dao je sledeći sastav crnog baruta: 41,2% kalijumnitrat, 29,4% sumpora i 19,4% drvenog uglja
* 1326. – U Veneciji su izradjeni metalni topovi koji su izbacivali djulad pod pritiskom gasova nastalih sagorevanjem baruta
* 1627. – K. Viendl (Wiendl) prvi je koristio crni barut za otkopavanje ruda.
* 1654. – J. R. Kluber (Clauber) pronasao je amonijum-nitrat (koji se koristi kao oksidans u privrednim eksplozivima)
* krajem XVII veka J. Lovstern (Lowestern) pronašao je zivin-fulminat
* 1780. – C. L. Bertholet (Berthollet) pronasao je kalijum-hlorat.
* 1845. – Otkrivena nitroceluloza, a A. Soborero (Soborero) pronasao nitroglicerin
* 1853. – Austrija zamenjuje crni barut nitroceluloznim barutom koji stavljaju u baterije topova
* 1867. – Alfred Nobel je pronasao dinamit
* 1873. – Pronadjen plasticni eksploziv (nitroceluloza + nitroglicerin)
* 1884. – Pronadjen dvobazni barut
* 1870. – Dobijen je trinitrotroluen (TNT)
* 1891. – T. Kurtis (Curtis) pronasao olovo-azid
* 1894. – Proizveden je pentrit.
* U toku Drugog svetskog rata napravljeno je mnogo novih eksplozivnih smesa.
* 1944. – Počela je proizvodnja livenih dvobaznih baruta za pogon raketnih projektila.
« Last Edit: August 27, 2010, 02:00:10 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #2 on: August 27, 2010, 02:31:58 pm »

Podela eksploziva

Podela eksploziva se vrsi na vise nacina i to:
-prema porekli oslobodjene toplote na egzotermne i endotermne
-prema nacinu dejstva na inicijalne (primarne) i brizantne (sekundarne)
-prema agregatnom stanju na cvrste, plasticne, tecne i gasovite.

Molekul eksploziva je egzoterman kada se stvara iz elemenata uz oslobadjanje toplote. Molekul sadrzi kiseonicne grupe, NO2  i O, i do oslobadjanja energije dolazi sagorevanjem samog molekula, odnosno reakcijom vodonika i ugljenika sa jedne i kiseonicnih grupa sa druge strane. Pri tome nastaju ugljen-dioksid, ugljen-monoksid i voda. Takodje je potrebno da kiseonik u molekulu nije direktno vezan za ugljenik  da bi jedinjenje bilo eksplozivno. U ovu grupu eksploziva ulaze i eksplozivne smese koje se uvek sastoje iz jednog tela koje potpomaze sagorevanje (nitrati, hlorati, kiseonik itd.) i jednog sagorljivog tela (ugalj, ugljovodonici, nitro derivati itd.). U ovu grupu spada vecina eksploziva.

Molekul eksploziva je endoterman onda kada nastaje iz elemenata uz vezivanje toplote. Ovakvi eksplozivi obično ne sadrže kiseonik, a toplota se oslobađa isključivo raspadanjem molekula na svoje elemente.
Pri ovom procesu se za svaki molekul azota oslobađa 447 КЈ energije.

Inicijalne eksplozivne materije imaju veoma malu energiju aktiviranja i veoma su osetljive na udar, varnice, trenje, toplotu, jer mogu izazvati njihovo razlaganje. U ovu grupu eksploziva spadaju: živin-fulminat Hg(OCN)2, olovo-trinitrorezorcilat, srebro-fuliminat AgONC, srebro-azid AgN3, olovo-azid NaN3, dinitrodiazo-fenol i peroksidi (H2O2, ROOH, ROOR).

Brizantne eksplozivne materije su manje osetljive na mehaničke i toplotne uticaje i eksplodiraju pod dejstvom udarnog talasa inicijalnih eksploziva. U ovu grupu spadaju nitro jedinjenja koja sadrže C-NO2 vezu, kao što su dinitrobenzen, dinitrotluen, heksanitro-stilben, triaminonitrobenzen, trinitrotoluen (TNT), i druga, zatim nitratni estri koji sadrže C-O-NO2 grupu, kao što su nitroceluloza i pentaeritit-tetranitrit (pentrit, PETN). Takođe se u ovu grupu svrstavaju i nitroamini koji imaju C-N-NO2 grupu, kao sto su ciklotetraametilen-tetraamin (oktogen), ciklotrimetil-triamin (heksogen), nitroguanidin.

Napomena:
Mislim da podelu eksploziva prema agregatnom stanju ne treba posebno objasnjavati, samo cu kod pominjanja odredjenog eksploziva napomenuti njegovo agregatno stanje.
« Last Edit: August 27, 2010, 02:45:43 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #3 on: August 27, 2010, 03:06:56 pm »

Ostale eksplozivne materije

Baruti su eksplozivne materije u kojima se hemijsko razlaganje vrsi iskljucivo termickom provodljivoscu, pri cemu sagorevanje moze da bude razlicite brzine, od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u sekundi. Pri takvim brzinama moguce je iskorišćavanje gasova, proizvoda sagorevanja, za pokretanje projektila u cevi oruzja, ili raketnog projektila.

Postoje:
* koloidni (homogeni) i
* kompozitni baruti.

Koloidni baruti se dobijaju zelatiniziranjem molekula nitroceluloze rastvorene u nekom organskom rastvaracu i nekog drugog eksplozivnog jedinjenja. U zavisnosti od broja osnovnih aktivnih materija postoje jednobazni koloidni baruti koji su izgradjeni samo iz nitroceluloze, ali u ovu grupu spadaju i baruti koji sadrze i dinitrotoluen. Dvobazni koloidni baruti su izgradjeni od nitroceluloze i nitroglicerina, pri cemu nitroglicerina ima između 12% i 45%. U ovu grupu baruta svrstavaju se i novi sastavi koji sadrze oktogen, heksogen i pentrit radi povecavanja specificnog impulsa. Trobazni koloidni baruti sadrze tri eksplozivne komponente: nitrocelulozu, nitroglicerin i nitroguanidin.

U kompozitne barute svrstava se crni barut koji se dobija mesanjem sumpora, ugljenika i kalijum-nitrata. Pored crnog baruta, u ovu grupu ulaze kompozitna raketna goriva koja se sastoje od oksidansa (uglavnom amonijum-hlorata, 60-80%), veziva koje obezbedjuje koheziju i homogenost oksidansa i goriva, formiraju se od prepolimera (polibutadien), umrezivaca (toliuendiizocijanat), adhezivnih agenasa (trietanolamin), plastifikatora (diizooktil-azelat), katalizatora umrezivaca (feri-acetonilacetonat, olovo-hromat), zatim od reduktansa (aluminijum, oko 25%), ubrzivaca sagorevanja (feri-oksid, ferocen), usporivaca sagorevanja (nitroguanidin, amonijum-nitrat), konzervansa (antioksidansi na bazi fenola i amina) i stabilizatora sagorevanja (acetilenska cadj, aluminijum u prahu).

Od ostalih eksplozivnih materija i smesa treba pomenuti eksplozivne naprave na bazi smese goriva i vazduha. To su takozvane aerosolne eksplozivne smese. Prve aerosolne avionske bombe proizvedene su 1960. godine. Osnovni princip u funkcionisanju ove vrste bombi je rasprašivanje lako isparljivih ugljovodonika ili metalnih prahova u vazduhu, pri čemu nastaje eksplozivna gasna smesa u vidu oblaka, koja se naknadno pali pomoću centralno postavljenog punjenja visoko bizantnog eksploziva. Posle odabranog uparenja, koje omogućava mesanje goriva i vazduha, smesa se pali i nastaje velika eksplozija. Kao goriva u aerosolnim bombama koriste se razna jedinjenja koja sa vazduhom u određenim koncetracijama grade eksplozivnu smesu. Udarni talas aerosolnih bombi ruši sve prepreke u prečniku od 500 m, a ubija na rastojanju od 1.000 m. Sekundarno dejstvo ovih bombi je oduzimanje kiseonika iz okoline, što izaziva gusenje zivih organizama. Bombe su težine do 7 tona. Kao gorivo najcesce se koristi kerozin sa dodatkom heptana i aditiva, kao što su: propilen-oksid, propil-nitrat i butil-nitrat.

Testiranje aerosolne bombe




Treba još pomenuti i takozvane pirotehničke smese, koje predstavljaju smesu eksplozivnih jedinjenja i oksidansa. Pirotehničke smese reaguju egzotermno tako što proizvode specifične efekte: dim, plamen, udarni talas, svetlost, gasove, zvuk ili toplotu. Prema nameni ili zeljenim efektima koje proizvode, pirotehnicke smese mogu da budu:
* pripalne,
* inicijalne,
* osvetljavajuce,
* dimne,
* zapaljive i
* sa zvucnim signalima.

Za dobijanje obojenih svetlosnih efekata dodaju se razni aditivi:
-bakar(II)-oksid za plavu boju,
-soli barijuma i borne kiseline daju zelenu boju,
-soli natrijuma žutu,
-soli silicijuma daju crvenu svetlost,
-magnezijumove soli daju bljestavo plavu boju.
« Last Edit: August 14, 2016, 07:37:50 pm by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #4 on: August 27, 2010, 03:39:02 pm »

Barut

CRNI BARUT

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Crni barut je najstarija poznata eksplozivna supstanca.
Osnovne odlike crnog baruta su sagorevanje i pretvaranje energije u gasovite produkte.Zbog tih osobina crni barut se koristi kao punjenje streljacke municije, kod odskocnih mina ali i kao srz sporogoreceg stapina.
Sastavljen je od tri komponente: kalijevog nitrata (75%),drvenog uglja (15%) i sumpora (10%).

Izum crnog baruta se pripisuje Kinezima koji su ga izumeli sredinom IX veka tragajuci za eliksirom zivota. Medjutim smesa koja je tada pronadjena nije bila eksplozivna vec zapaljiva i bila je poznata pod nazivom Fei Huo (leteća vatra). Koristila se u vojne svrhe tako sto je oblikovana u kugle koje su se, pošto su bile zapaljene, bacale sa katapulta na neprijatelja. Isto tako, bambusove cijevi su punili sa ovom smjesom te ih zatvarali na jednom ili na oba kraja a potom pripaljivali. Ove naprave mogle bi se smatrati prototipom pištolja, bombi ili čak raketnih lansera.

Medjutim naziv barut potice od arapske reci BARUD te neki istoricari smatraju da su Arapi ustvari unapredili kuneski izum. U "Istoriji Berbera i severno-afričkih kraljevstava" iz 1382. nalazimo spomen na dugu opsadu grada Sijilmasa istočno od Gorja Atlas u Maroku od strane sultana Jakuba. Tu se spominju madjanikh (katapulti) i hindam al-naft (nekakve naprave)iz kojih su se izbacivali hasa al-hadid (gvozadni sljunak). Gvozdeni sljunak je izletao iz khazna (cevi/komora) pomocu lako zapaljivog barud (barut).

Na samom pocetku upotrebe crnog baruta u vojne svrhe u Evropi  nistu postojala neka utvrdjena pravili za spravljanej baruta vec se kvalitet baruta ocenjivao osluskivanjem jacine eksplozije. Ipak i to je bilo dovoljno da neprijateljske konje natera u beg a da neprijateljske vojnike preplasi. U to vreme, XIV vek, barut se spravljao direktno na bojnom polju neposredno pre same upotrebe. Taj barut je bio poznat pod nazivom SERPENTINE.
Unapredjenje kvaliteta baruta usledilo je 1429. u Francuskoj.Ukratko, postupak se sastojao u dovodjenju vlage u mešavinu koja se zatim presovala i oblikovala u "kolac" koji se nakon susenja razbijao na granule. Vlazenje mesavine se obavljalo razlicitim sredstvima uključujući vino, sirce pa i urin. Poliranje granula vrsilo se u drvenim buradima dodavanjem zrnaca grafita.
Ovako unapredjen barut imao je niz prednosti nad prvobitnim serpentine barutom: vibracija prilikom transporta nije vise toliko smetala - sastojci se nisu odvajali, zrna su bila vise otporna na vlagu, izgaranje je bilo pravilnije, snaga je bila za 30% veca.

Granulirani barut u Englesku je stigao 1520. godine da bi tek 1781. godine biskup RRicard Vatson standardizovao kolicinu potrebnih sastojaka na 75% salitre, 15% drvenog uglja i 10% sumpora.

U XIX veku crni barut je zamenjen barutom na bazi nitroceluloze.


* 0000d3c3.jpg (9.07 KB, 250x195 - viewed 6157 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #5 on: August 27, 2010, 04:01:21 pm »

Inicijalni eksplozivi


Inicijalni eksplozivi (primarni, potisni, upaljači eksploziva) su jedinjenja osetljiva na: plamen, vatru, udarce, pa čak i na potres i svetlost, elektricitet i elektro iskrenja, visoke temperature, slucajni dodir s nekim drugim hemikalijama itd.

Spadaju u red najosjetljivijih eksploziva, manje rusilacke moci. Koriste se za punjenje detonirajucih inicijalnih kapisli (detonatora), koji sluze za aktiviranje brizantnih (sekundarnih) eksploziva. Rade se u malim kolicinama, a tako se i upotrebljavaju.

U tu svrhu sluze u prvom redu zivin fulminat i olovni azid, a u novije vreme i: aceton peroksid, metiletilketon peroksid, trinitroceluloza, heksametiltrinitrat.


Kao sto je vec pomenuto osnovna primena ovih eksploziva je aktiviranje brizantnih eksploziva koji  su otporniji na spoljne uticaje, te se tako inicijalni eksplozivi nalaze u raznim vrstama kapisli (elektricnih detonatorskih ili samo detonatorskih kapisli) kao  u raznim vrstama upaljaca za mine i ostala ubojna sredstva.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Fulminati (prema lat. fulmen: munja, grom) su soli ili esteri nestabilne fulminatne kiseline, HONC. Fulminati su hemijski spojevi koji se sastoje od fulminatnog iona. Fulminatni ion je pseudohalicni ion, koji se ponaša kao halogen svojim nabojem i reaktivnoscu. Zbog nestabilnosti fulminatnog iona, fulminati su eksplozivi osijetljivi na trenje. Najpoznatiji je zivin fulminat koji se koristio kao primarni eksploziv u detonatorima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 

Olovni azid Pb(N3)2 je olovna so azidne kiseline. To je eksplozivna i otrovna kristalicna supstanca koja se uglavnom koristi kao inicijalni eksploziv. Dolazi u obliku belog praha.

Bio je korišten kao jedan od prvih inicijalnih eksploziva poslije živinog fulminata, te srebrovog i borovog azida.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Trinitroceluloza (nitroceluloza, celulozni nitrat, TNC, malodimni barut, bezdimni barut, C6H4O6N2) je puscani prah, 3 do 5 puta jaci od crnoga baruta. Bezdimni barut potpuno je istisnuo dimni barut. Gori brze i bolje od crnoga baruta. Dobija se nitriranjem celuloze (npr. pamuka) (starter metak) ili drvenog ugljena koji je preteca celuloze (obicni bojevni metak). U starter metku je zute ili bele boje u obliku pljosnatijih kuglica, pamuka ili praha, dok u bojevim mecima crne u obliku kuglica, listica ili valjkastih sitnih oblika. Pri dodiru s plamenom ne eksplodira nego izgara vrlo brzo. Brzina izgaranja mu je: VoD (cca)= 7300 m/s, uz stvaranje „fireball efekta“, velike jake svetlosti. Pri izgaranju razvija samo gasovite produkte. Gasovi nastali njegovom eksplozijom  ne uzrokuju rasprsnuce caure i cevi, nego potiskuju i izbacuju metak. Brizantnost u poredjenju sa TNT-om je 0.78. Kod TNC-a najviše se mora paziti da ne dodje u dodir s plamenom ili mozda varnicom, osim tog nedostatka, vrlo je stabilna.

Primarni (inicijalni) je eksploziv, a ujedno i potisni eksploziv, neosetljiv na udarce, ali vrlo osetljiv na plamen.

S njom se pune torpeda, granate, raketni pogoni, vojne rakete, kao dodatak nitroglicerinu da se dobije smokeless powder ili blasting gelatine, detonirajućim kapislama, itd.. Upotrebljava se još za izbacivanje taneta (zrna) iz čaure (celokupnog metka) ili iz raznog streljackog i vatrenog ili artiljerijskog oružja, raznog kalibra i tu služi kao potisni eksploziv.


* um02kzcv57izw3pw43v0.jpg (15.87 KB, 250x188 - viewed 6479 times.)

* 800px-Azide-2D.png (13.49 KB, 800x385 - viewed 756 times.)

* 800px-Fulminate-2D.png (9.55 KB, 800x269 - viewed 941 times.)
« Last Edit: August 27, 2010, 05:57:49 pm by kuzmar » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #6 on: August 27, 2010, 05:05:09 pm »

Odlična tema i obrada
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #7 on: August 27, 2010, 06:00:48 pm »

Hvala ML, nadam se da ce i u nastavku teme biti podjednako dobro.
Inace da ne bude zabune u ovoj temi samo pokusavam da na jednom mestu objedinim ono sto se vec moze pronaci na internetu ali razbacano na dosta mesta.
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #8 on: August 27, 2010, 06:42:46 pm »

Brizantni eksplozivi


Brizantni eksplozivi (sekundarni, rusilacki) odlikuju se velikom brzinom detonacije, sto uzrokuje snazna i ogromna razaranja. Osetljivost im je znatno manja od osetljivosti inicijalnih eksploziva. Koriste se za miniranje u gradjevinarstvu i rudarstvu, za punjenje topovske tanadi, mina, bombi, torpeda i sl.. Među najvaznijima su: dinamit, trinitrotoluen (TNT), pikrinska kiselina, pentrit, heksogen (ciklonit), oktogen, oksilikvit, amonit i tetril.

Najjaci brizantni eksplozivi razvijaju oko 7000 kJ/kg energije.

TRINITROTOULEN - TNT


Trinitrotoulen ili skraceno TNT je jedan od najvise koriscenih eksploziva u vojne svrhe te ga kao takvog i prvog predstavljam.

TNT (Trinitrotoulen) je hemijska supstanca cija je formula C6H2(NO2)3CH3.

Osobine TNT-a:
-zuta boja
-lako se lije
-stabilan je
-dug vek skladistenja
-ne rastvara se u vodi
-pali se na temperaturi od 300 stepeni
-sagoreva mirno žutim i čađavim plamenom pošto ima negativan bilans kiseonika.
-detonaciona brzina je 6700 m/sek
-tacka topljenja je 80,5 stepeni

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

TNT se koristi kao jedinica za merenje jacine raznih vrsta eksplozije (nuklearne, konvencionalne ...). TNT je veoma zastupljen kao osnovno punjenje artiljerijske municije bilo kao samostalno jedinjenje u prijektilima trenutnog dejstva ili pomesan sa heksogenom (u odnosu 60%:40% ) u kumulativnim projektilima.
Zbog brzog raspada i egzotermijske reakcije (hemijska reakcija u kojoj se proizvodi energija), reakcija je eksplozivna a kao posledica brzog porasta vazdusnog pritiska.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U inzinjeriji JNA i kasnije TNT je zastupljen u svim vrstama PP i PT mina najcesce u livenom stanju, mada se moze pronaci i u presovanom stanju (PMA-2, PMR-2A ...).

Presovani trotil je bledozute a liveni trotil tamno zute do smedje zute boje. Oba su bez mirisa, gorkog ukusa i nagrizaju kozu a imaju vrlo nepovoljan bilans kiseonika (-74%), zbog cega u gasovitim produktima nakon detonacije ima mnogo otrovnih gasova (CO, azotovi oksidi i dr.). Karakteristika presovanog trotila je ta da se lakse osipa dok je liveni cvrsce konzistencije i najvise podseca na pecatni vosak. Osetljivost na udar tegom od 2kg iznosi 90cm. Brzina detonacije trotila se krece od 6500-6900m/s.

Postoji razlika u nacinu paljenja-aktiviranja ove dve vrste trotila.Za aktiviranje svih vrstaa eksploziva namenjena je detonatorska kapisla br.8 dok eksplozivna punjenja od livenog trotila imaju u sebi poseban podsticajni metak od heksogena ili nekog drugog briznatnog eksploziva koji sluzi kao pojacnik detonatora.To je slucaj kod PT antimagnetne mine TMA-3 i TMA-4 koje u svom, omotacem oblozenom telu izradjenom od livenog trotila armiranog staklenom vunom, imaju tri podsticajna metka izradjena od druge vrste eksploziva s lezistima za upaljace.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Stetnost TNT-a

Napomenuo bih da se ovde radi o podacima za radnike u proizvodnji eksploziva.

TNT kod coveka moze da uzrokuje ostecenje jetre i anemiju. Izlozenost na 0,5 mg/m3 moze da izazove razaranje crvenih krvnih zrnaca dok je kod pojednica ova izlozenost dovodila do smanjenja hemoglobina.
Smanjenje glucose-6-phosphate dehydrogenase povecava rizik od akutnih hemolitickih bolesti. Neki zabelezeni slucajevi prethodno navedenog su se desili posle latentnog perioda od 2-4 dana  i karakterisali su ih: slabost, vrtoglavica, bledilo, mucnina, uvecanje jetre i slezine, tamna mokraca,smanjenje nivoa hemoglobina....

Pored napred navedenog kod hronicne izlozenosti duzoj od 5 godina zabelezeni su slucajevi pojave katarakte. Pare ili prasina mogu izazvati iritaciju sluzokoze koji rezultiraju kasljom, kijanjem i bolom u grlu. Takodje kod izlozenih se povremeno mogu javiti srcane nepravilnosti, iritacija bubrega, bolovi u misicima.


* 0071.jpg (16.94 KB, 300x224 - viewed 6655 times.)

* TMA-3.JPG (36.1 KB, 519x480 - viewed 1794 times.)

* TMA_4.JPG (9.27 KB, 390x316 - viewed 985 times.)

* TNT - Prva Iskra.JPG (90.64 KB, 607x834 - viewed 2063 times.)
« Last Edit: September 12, 2010, 06:54:26 pm by kuzmar, Reason: dodati podaci » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #9 on: August 28, 2010, 07:42:27 pm »

Dinamit je  naziv za vrlo snazan brizantni eksploziv, koji se već u XIX veku proizvodio na bazi glicerol-trinitrata, poznatijeg pod starim nazivom nitroglicerin.

Alfred Nobel je 1866.godine utvrdio da dijatomejska(infuzorijska) zemlja adsorbuje glicerol-trinitrat te da sa njim nastaje manje osetljiv eksploziv koji je nazvao dinamit. Svoj pronalazak je patentirao naredne 1867.godine kao US patent broj 78317.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Prve vrste dinamita sadrzale su 75% glicerol-trinitrata, 24, 5% dijatomejske zemlje i 0,5% sode. Bio je to takozvani gurdinamit, u kojem je dijatomejska zemlja bila neaktivna baza sa svrhom oslabljivanja detonacije. Poslije se uglavnom proizvodio dinamit s aktivnom bazom, u obliku mješavine glicerol-trinitrata i salitre, drvene piljevine, prašine kamenog ugljena itd. Smese, masne i higroskopne, bile su izolovane slojem voska ili plastike. Dinamit koriscen u rudarstvu sadrzao je natrijum-hlorid u svrhu smanjenja temperature detonacije i povecanja njene snage.

Danas se umjesto glicerol-trinitrata za proizvodnju dinamita koristi amonijum-nitrat pomesan u zelatinsku masu od celuloznog nitrata i glikol-dinitrata. Takav je eksploziv otporan prema vlagi, pouzdaniji, sigurniji, snažniji i jeftiniji.

Dinamit najcesce izgleda kao stap duzine 30 i precnika do 5 cm, medjutim jos mnoge vrste kasnije pronadjenih eksploziva izgledaju isto ali nisu dinamit. U novije vreme dobar deo prvenstveno praskastih eksploziva u pakovanjima  od 100 grama ima identican izgled ali to ne znaci da je u pitanju dinamit.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* dinamit.jpg (8.38 KB, 200x200 - viewed 9074 times.)

* 436px-AlfredNobel_adjusted.jpg (54.13 KB, 436x599 - viewed 833 times.)

* nobelpatent.JPG (25.99 KB, 400x195 - viewed 6233 times.)
« Last Edit: November 09, 2010, 10:08:16 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #10 on: September 04, 2010, 08:02:04 pm »

Ciklotrimetil-triamin (heksogen)

Heksogen ili RDX je jos jedan predstavnik brizantnih eksploziva. Izumeo ga je nemacki hemicar Hans Hening 1890.godine (patent No. 104280)  i prvobitno je bio namenjen za medicinsku upotrebu, medjutim vrlo brzo je otkriveno da je eksplozivan.

Nemacki naziv za ovaj eksploziv je HEKSOGEN, Italijani su ga zvali T4, Amerikanci su koristili naziv CYCLONIT dok je u Engleskoj bio poznat pod istim nazivom kao u SAD da bi kasnije bez objasnjenja preimenovan u RDX.

Heksogen je jedinjenje ciklotrimetilena i trinitramina, to je beli kristalni prah bez mirisa i ukusa i relativno otporan na udarce i na sobnoj temperaturi veoma stabilan dok je na temperaturi ispo -4°C (kada se kristalise) veoma nestabilan. Formalni hemijski naziv heksogena je 1,3,5-trinitroperhydro-1,3,5-triazine. Molekulska formula je C3H6О6N6
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Neke osnovne osobine heksogena:
-gustina 1,82 g/cm3
-brzina detoniranja 8750 m/s
-tacka topljenja 204 °C

Koriscenje heksogena u vojne svrhe je pocelo za vreme II svetskog rata kada su ga koristile sve strane u sukobu.
Tako je samo Amerika tokom rata proizvodila mesecno oko 15.000 tona heksogena  a Nemacka oko 7000 tona na istom nivou.

Mesanjem sa TNT-om eksplozivnost mu se povecava za 50%. Heksogen se aktivira detonatorskom kapislom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]




* RDX.jpg (15.25 KB, 349x323 - viewed 635 times.)

* 297px-RDX.svg.png (5.28 KB, 297x291 - viewed 625 times.)

* Heksogen - PIB.JPG (151.93 KB, 793x1122 - viewed 849 times.)
« Last Edit: September 04, 2010, 08:39:31 pm by kuzmar » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #11 on: September 04, 2010, 10:07:59 pm »

Pozdravljam ovu temu, nestrpljivo čekam nastavak - nadam se da će biti dosta reči i objašnjenja o tipično vojnim eksplozivnim mešavinama.
Bilo je krajnje vreme da se ova tematika dotakne i obradi, jer, na kraju krajeva Paluba je ipak vojni forum.
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #12 on: September 05, 2010, 11:47:48 am »

Hvala Lovac.

Sto se tice mesavina koje pominjes potrudicu se da objasnim mada nemam neke posebne literature o tome, pa koliko bude.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #13 on: September 05, 2010, 09:45:20 pm »

Samo ti počni pa ćemo dopuniti ako zatreba ...
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #14 on: September 05, 2010, 10:23:40 pm »

naravno Lovac, samo polako.

P.S.
Evo danas sam ceo dan proveo trazeci neke podatke o tome i isplatilo se u odredjenoj meri. Sada ih samo trebam obraditi i postaviti, ali kada videcemo.
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 22 queries.