PALUBA
March 29, 2024, 12:36:36 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 [5]   Go Down
  Print  
Author Topic: Eksplozivi  (Read 106102 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Jure Stefanovski
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 474



« Reply #60 on: April 15, 2016, 07:53:34 pm »

Eksplozivne smjese „Kamex“:

U novije vrijeme u svijetu se sve više upotrebljavaju novi tipovi privrednih (rudarskih) eksploziva koji se u pogledu, osjetljivosti na udar, trenje i plamen znatno razlikuju od do sada poznatih eksploziva. Suština ove razlike ogleda se u sljedećem:
-u sastavu eksploziva pored poznatih neorganskih nitrata (amonijev nitrat i natrijev nitrat) ulazi do preko 50% malodimnih baruta, koji se prethodno samelju,
-sadržaj vode u eksplozivu kreće se do 14%,
-osjetljivost na inicijaciju je znatno manja, tako da se iniciranje ne može izvršiti rudarskom kapsulom broj 8., već samo pomoću specijalnog pentolitskog detonatora (bustera) težine najmanje 20g.
Iz ovoga se vidi da su ove eksplozivne tvari znatno manje osjetljive od bilo kojih do sada poznatih eksplozivnih tvari ne samo na inicijaciju rudarskom kapsulom, već uopće na udar, i trenje, a zbog velikog sadržaja vode i na plamen. Zato se ove eksplozivne tvari za razliku od klasičnih eksploziva, ne mogu ni tretirati kao eksplozivi, već kao eksplozivne smjese.
Kanada ove eksplozivne smjese proizvodi pod nazivom „Hydromex“, a SAD pod nazivom DBA-1, DBA-2, DBA-3, itd.. Poduzeće „Kamnik“ iz Kamnika usvojilo je proizvodnju ovih eksplozivnih smjesa 1964.g. pod nazivom „Kamex-A, Kamex-B i Kamex-C“. Razlika između pojedinih vrsta ogleda se u sastavu i minersko-tehničkim karakteristikama.
U tablici su prikazane minersko-tehničke karakteristike eksplozivnih smjesa:



Velika gustoća i kemijski sastav ovih eksplozivnih smjesa omogućava sa one imaju veliku detonacijsku brzinu i zapreminu plinova, kao i visoki specifični pritisak, što ih čini pogodnim za miniranja na raznovrsnim radilištima, osim na radilištima sa pojavom metana i opasne ugljene prašine.
Osim toga, za izradu ovih eksplozivnih smjesa upotrebljavaju se malodimni baruti koji su neupotrebljivi za vojne svrhe, te se stavljaju na raspolaganje privredi, uslijed čega će oni biti jeftiniji od klasičnih eksploziva.
Upiti koji su sa navedenim eksplozivnim smjesama vršeni u rudniku Mežice, pokazali su dobre rezultate. Minersko-tehničke karakteristike garantiraju da će se dobri rezultati dobiti pri miniranju i na ostalim radilištima. Međutim, kakvu će granulaciju materijala davati ove eksplozivne smjese pri miniranju treba probama provjeriti na svakom radilištu posebno. Zbog toga široj upotrebi ovih smjesa treba pristupati postepeno, pošto se prethodno detaljno izdiferenciraju dobiveni rezultati pri miniranju sa klasičnim eksplozivima i sa spomenutim eksplozivnim smjesama.
Konzistencija ovih eksplozivnih smjesa je plastična do polu tekuća (žitka), što u većini zavisi od postotka vode u njoj, i može biti različita kod svake vrste eksplozivne smjese, što zavisi od namjene, promjera patrona, načina punjenja u minske bušotine itd.. Ovim eksplozivnim smjesama mogu se puniti minske bušotine pomoću pneumatskih pumpi specijalno izrađenih za tu svrhu, što omogućava znatno brže punjenje, od punjenja na klasičan način pomoću minerskog štapina. Inače, ova se smjesa pakuje u fiole od polietilena u vidu cijevi raznih dužina, promjera najmanje 30mm, čime se onemogućava isparavanje vode, sušenje i stvrdnjavanje.
Treba napomenuti da se sa navedenim eksplozivima mora oprezno rukovati pri manipulaciji, kako se polietilenske cijevi ne bi oštetile. Rok upotrebe ovih eksploziva iznosi 3 mjeseca, računajući od dana proizvodnje.


Eksplozivne smjese „Nitrol“:

Posljednjih godina su kod nas učinjeni znatni napori da se eksplozivna svojstva amonijevog nitrata potpunije iskoriste za proizvodnju eksplozivnih tvari. Napori su urodili plodom. Probe koje su učinjene sa smjesama amonijev nitrat-organska goriva, dale su pozitivne rezultate. Ove smjese su komercijalno nazvane općim nazivom „Nitrol“.
Probe su uglavnom izvršene sa dvije vrste smjesa: Nitrol I i Nitrol II. Razlika između ovih dviju smjesa uglavnom se ogleda u količini organskih tvari pomiješanih u amonijevom nitratu: u Nitrolu I ona iznosi oko 8%, a u Nitrolu II oko 5%. Zbog toga su i minersko-tehničke karakteristike ovih smjesa različite. Ova razlika se naročito ogleda u osjetljivosti na početni impuls. Dok se smjesa Nitrol I može dovesti do detonacije rudarskom kapsulom broj 8 i broj 6, dotle smjesa Nitrol II može dovesti do detonacije samo pomoću posebnog detonatora (bustera), kao što je to slučaj sa seizmokamniktitom i kamexom. Za detonator (buster) se može upotrijebiti patrona nekog drugog eksploziva (amonala, vitezita i sl.), ili specijalni detonator od pentolita.
Minersko-tehničke karakteristike navedenih smjesa Nitrol nisu potpuno točno određene, jer iste zavise od niza faktora. Radi orijentacije ovdje se navode samo neke od njih.
Gustoća patronirane smjese Nitrol iznosi oko 1kg/l i mijenja se prema načinu punjenja bušotine. Ako se, na primjer, bušotine pune pneumatski, a da se eksploziv prethodno ne patronira, gustoća punjenja se povećava na oko 1,1 kg/l. Međutim, zasad ne postoji mogućnost da se bušotine pune na ovaj način, jer za to ne raspolažemo odgovarajućim uređajima niti dovoljnim iskustvom.
Brzina detonacije smjese Nitrol I u promjeru 30mm i gustoći 1kg/l iznosi 3300 m/s, a dostiže maksimalnu brzinu pri promjeru Ø 100mm, koja iznosi 4200 m/s. Kod smjese Nitrol II ova brzina se kreće od 3100 do 4000 m/s, što zavisi od promjera patrone i gustoće.
Prijenos detonacije kod smjese Nitrol I iznosi 3-10 cm, a kod Nitrola II detonacijski val se prenosi samo u koloni, tj. samo u slučaju da se patrone eksploziva dodiruju.
Osjetljivost na udar utegom od 2kg se gotovo ne može odrediti, tj. ona iznosi znatno iznad 200cm. Iz toga se vidi da ove smjese nisu osjetljive na udar i trenje, te spadaju u grupu sigurnosnih eksploziva.
Bilanca kisika je uravnotežena, odnosno blago pozitivna, te zbog toga ne oslobađa otrovne plinove u opasnim koncentracijama.
Plinska zapremina iznosi oko 970 l/kg, a specifični pritisak 9500 kg/cm2.
Ne smrzava se jer ne sadrži komponente podložne smrzavanju.
Obe smjese su jako higroskopne, tj., lako upijaju vlagu, kao i svi ostali eksplozivi na bazi amonijevog nitrata. Podložne su i stvrdnjavanju, i pored toga što se smjesama dodaju specijalne tvari koje u izvjesnom smislu onemogućuju, točnije, usporavaju stvrdnjavanje. Do stvrdnjavanja dolazi naročito u ljetnom periodu kada temperatura zraka poraste iznad 25°C. Zbog toga ove eksplozivne smjese treba čuvati od utjecaja vlage, vode i povišene temperature. Potrošiti se moraju u roku kojeg navodi proizvođač, jer nakon roka, opada mu jačinsko svojstvo.
Eksplozivne smjese Nitrol I i Nitrol II uglavnom su namijenjene za miniranje na površini zemlje, mada se zbog sastava plinova eksplozije mogu upotrijebiti i ispod površine zemlje. Pri miniranju se treba strogo pridržavati uspustava proizvođača, jer se u protivnom neće dobiti željeni rezultati miniranja. Kod miniranja u dubokim minskim bušotinama, poželjno je, da se detonatori (busteri) stave na više mjesta duž bušotine, jer to garantira prijenos detonacije po cijeloj njenoj dužini. Isto tako, kod Nitrola II buster mora biti dovoljne težine da bi sigurno proizveo detonaciju smjese.

U tablici su prikazani svi protivmetanski eksplozivi i neke njihove kemijske specifikacije:




Izvori:

*Minsko-eksplozivna sredstva – Knjiga I (Opis i upotreba), Savezni sekretarijat za narodnu obranu, Tehnička uprava, In. br. 29/3-1, Vojna štamparija Fotoslog TU-I 107 – Beograd 1981.g., Generala Ždanova 40b.
*Eksplozivna sredstva – M. Pleše, I. Šteker, V. Horvat,
*Municija II dio – Skupina tajnih autora (vojna lica/osobe)
Logged
Jure Stefanovski
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 474



« Reply #61 on: January 11, 2017, 07:01:14 pm »

Živin fulminat (prema lat. fulmen: munja, grom; Hg(CNO)2 ili Hg(ONC)2, praskava živa, točnijeg naziva živin(II) fulminat, ruski: gremučaja rtut, engleski: mercury fulminate, njemački: knallquecksilber) u kemijskom pogledu predstavlja živinu sol fulminatne kiseline.

Izgled, osobine i svojstva:

Čist fulminat je kristal bijele boje, a kada nije čist obično je slabo žućkasta do svijetlosiva kristalna tvar/prah (boja zavisi o skladištenju i drugim okolnostima), gustoće 4,42 g/cm3, temperature paljenja 160 - 165°C, volumena plinova (V0) 935 l/kg, temperature eksplozije 205°C.
Nije higroskopan, i veoma je malo rastvorljiv u vodi. Topljivost u vodi živinog fulminata je neznatna (0,07 g na 100 dijelova vode pri 12°C). Sa povišenjem temperature topljivost se povećava; 100 težinskih dijelova pri 49°C rastvara 0,175g fulminata, 100 težinskih dijelova pri 100°C rastvara 0,77g fulminata.
Rastvorljivost u alkoholu je nešto veća od vode. Dobro se rastvara u amonijaku, acetonu, kalijevom cijanidu, piridinu i dušičnoj kiselini. Potpuno se rastvara u kalcijevom cijanidu. Slabe kiseline ne djeluju na živin fulminat, dok jake kiseline kao dušična kiselina - razlažu ga.
Vodikov sulfid (H2S) reagira sa živinim fulminatom pri čemu se formiraju sulfidi, što znatno smanjuje inicijalnu sposobnost kapsule odnosno živinog fulminata.
Vlažan živin fulminat reagira sa većinom metala. Pri dodiru sa bakrom formira bakrov fulminat, koji je manje osjetljiv na udar od živinog fulminata, ali znatno osjetljiviji na trenje.

Cu + Hg(ONC)2 --> Cu(ONC)2 + Hg

Sa aluminijem živin fulminat reagira veoma burno pri čemu se živin fulminat reducira do metalne žive, a aluminij do oksida (Al2O3). Sa cinkom živin fulminat reagira slabije, ali se ipak formira u cinkov fulminat. Sa niklom, kalijem i željezom, živin fulminat praktični ne reagira. Najopasniji je doticaj živinog fulminata sa aluminijem, pri čemu nastaje reakcija uz oslobođenje topline koja može da dosegne i temperaturu paljenja živinog fulminata.

Stabilnost živinog fulminata na povišenim temperaturama je mala. Tako zagrijavanjem na 50 - 60°C u suhoj atmosferi u vremenu od 6 mjeseci nastaje razgradnja pri čemu živin fulminat gubi 3,6% od mase. U vlažnoj atmosferi smanjenje težine iznosi 7,6%. Zagrijavanjem na 75°C nastaje ubrzano raspadanje, dok dužim zagrijavanjem na 100°C može detonirati.

Živin fulminat je vrlo jednostavna eksplozivna tvar, jako otrovna kao i sve živine soli. Stabilan je eksploziv i može se neograničeno čuvati suh i mokar pod normalnim uvjetima, ali je u odnosu na druge inicijalne eksplozive najnepostojaniji.

Molekularna struktura živinog fulminata izgleda ovako: O−N≡C−Hg−C≡N−O.

Pri eksploziji se razlaže na živu, ugljikov(II) oksid i dušik.

Osjetljivost i brizantnost:

Živin fulminat je vanjskim utjecajima osjetljiv na udar, trenje i plamen. Jako je eksplozivan i može eksplodirati uslijed grijanja ili udarca. Prilikom ispitivanja na osjetljivost udara utegom, detonira već sa visine pada utega od 2kg sa 4cm, dok TNT eksplodira pod istim uvjetima sa visine pada utega od 48cm, a tetril eksplodira sa padom utega težine 2kg sa visine od 40cm.

To znači da je jako osjetljiv na udar.
Osjetljivost i sposobnost inicijacije fulminata su zavisne od veličine kristala. Fulminat sitnih kristala je manje efikasan od krupnih kristala, ali je ovaj, s druge strane, znatno osjetljiviji na mehaničke utjecaje.
Pali se pri djelovanju plamena, ali gorenje lako prelazi u detonaciju. Točka zapaljivosti suhog živinog fulminata iznosi oko 150°C, a zagrijan na oko 160°C detonira. Detonacija nije isključena ni pri nižim temperaturama. Maksimalna detonacijska brzina iznosi mu 5.400 m/s.
Pri detonaciji oslobađa oko 400 Kcal/kg topline i približno 300 l/kg plinova.
Prisutan i najmanji sadržaj vlage u živinom fulminatu znatno smanjuje njegovu osjetljivost, tj. nepovoljno utječe na njegovu sposobnost na eksplozivno djelovanje. Sa 15% vode ne može detonirati, već će mirno sagorjeti, dok sa 25-30% vlage živin fulminat postaje neosjetljiv na plamen i udar, zbog čega se i čuva pod vodom.
Brizantnost živinog fulminata zavisi od gustoće. Kristalna gustoća mu je 4,42 g/cm3. Pri prešanju živin fulminat postiže sljedeće gustoće:



Prešanjem živinog fulminata silom od 162 MPa on postaje „mrtav“, tj. pali se teško i pri sagorijevanju ne detonira. Pri prešanju silom od 49 MPa živin fulminat u 3% slučajeva deflagira. Pritiskom od 59 do 64 MPa procent deflagracije se penje na 5%, a silom prešanja od 294 MPa dolazi 100% do otkaza. Pošto gubi osjetljivost prešanja pod većim pritiscima, zbog toga se živin fulminat u inicijalnim sredstvima (kapislama) preša silom od 24 do 34 MPa.
Kast i Haid ispitivali su zavisnost detonacijske brzine živinog fulminata od gustoće. Ti rezultati prikazani su u tablici:



Smjesa živinog fulminata sa 10% kalijeva klorata (KClO3) detonira i pri manjim gustoćama, pri čemu se postižu veće detonacijske brzine, nego kod primjene čistog živinog fulminata. Tako smjesa sa gustoćom od 3,16 g/cm3 dostiže detonacijsku brzinu od 4090 m/s.

Primjena:
Fulminati se koriste kao primarni eksplozivi za punjenje detonatorskih kapsula, a to su: živin fulminat (HgC3N2O2) i srebrov fulminat (AgC2N2O2), koji je pak nestabilniji od živinog(II) fulminata, ali može detonirati i pod vodom.

Od inicijalnih eksploziva, prvi je otkriven živin fulminat i industrijski primijenjen u proizvodnji inicijalnih sredstava, odnosno detonatora za eksplozive. Alfred Nobel ga je svrstao tada u jedan i jedini dinamitni detonator/aktivator. Ovaj novi detonator je imao presudnu ulogu za veliki uspeh dinamita.
Živin fulminat se i danas upotrebljava kao primarno punjenje inicijalnih i detonatorskih kapsula. Potpuno suh i bez nečistoća, pravilno pakiran u inicijalnom sredstvu je postojan.
U inicijalnim sredstvima živin fulminat se pakira čist ili u smjesi sa kalijevim kloratom, barijevim nitratom, antimon trisulfidom i dr.. Također se koristi s busterima (pojačivačima), kao što je pikrinska kiselina i RDX.

*!*Čahurice kapsula i detonatori izrađeni su od bakra ili mesinga gdje se puni sa živinim fulminatom. S obzirom na to da lako reagira sa većinom metala, pakira se u bakrenim čančićima koji su obavezno zaštićeni niklom ili lakom, kako bi se spriječio direktan dodir živinog fulminata sa bakrom.
Čahurice detonatora ne mogu biti od aluminija zbog razornog djelovanja žive na aluminij.
Po tome se mogu rudarske kapsule i električni upaljači odmah razlikovati od azidnih, jer fulminatske kapsule su crvene ili svijetložute boje, tj. boje bakra ili mesinga, dok su azidne bijele boje, tj. boje aluminija.

S obzirom na to da se živin fulminat lako inicira udarom ili trenjem, koje izaziva igla u oruđu, masovno se primjenjuje pri izradi inicijalnih sredstava.
Živin fulminat se čuva pod vodom, a razgrađuje rastvorom natrijeva tiosulfata. Zato se ostaci živinog fulminata na radnim mjestima i alatima odstranjuju pranjem 2%-tnim rastvorom natrijeva tiosulfata.

Živin fulminat koji se primjenjuje za izradu inicijalnih sredstava mora odgovarati zahtjevima za kvalitetu postavljenim u tablici:



Čuvan na malo većim temperaturama (35 - <50°C) pokazuje postepeno slabljenje sposobnosti inicijacije. Zbog tog svojstva, nije pogodan za pakiranje municije namijenjene za tropske krajeve s obzirom na njegovu nestabilnost na povišenim temperaturama.
Živin fulminat se upotrebljava za izradu inicijalnih kapsula artiljerijskog oružja, a rjeđe se zbog svojih osobina (osjetljivosti i skladištenja; vode i temperature) koristi za punjenja vojnih detonatorskih kapsula. U no¬vije vrijeme se ne upotrebljava za punjenja detonatorskih kapsula, namijenjenih za protupješačke i protutenkovske mine.

Fulminatske kapsule ima¬ju tu nezgodnu osobinu, što pri detonaciji oslobađaju živu, koja amalgamira čahuru i zadnji dio cijevi. Iz tog razloga se čahura streljačkog oružja može upotrijebiti samo dva puta.

Samo u Njemačkoj pri početku 20.st. proizvodnja živinog fulminata je dostigla 100 tona.

Dobivanje:
Osnovne kemikalije za pripravu živinog fulminata su: živa, dušična kiselina i etilni alkohol, od kojih su svi visokog postotka čistoće.
Živin(II) fulminat je prvi sintetizirao Edward Charles Howard 1800.g., u reakciji žive i dušične kiseline, dodajući u rastvor etanol.
Živin(II) fulminat se i danas laboratorijski priređuje djelovanjem dušične kiseline na živu i etilni alkohol.
Živin fulminat se dobiva rastvaranjem metalne žive u dušičnoj kiselini. Iz tog rastvora se dodatkom etilnog alkohola taloži živin fulminat. Proces proizvodnje je veoma jednostavan. Pri proizvodnji strogo se vodi računa da u živinom fulminatu nema metalne žive, niti ostataka kiselina, jer slobodna živa reagira sa bakrenim čančićima (u kapsulama) pri čemu se formira amalgam bakra, dok ostaci kiseline nagrizaju bakreni čančić, što dovodi u pitanje stabilnost kapsule i njenu sigurnost.

Izvori:
*Sredstva inicirovanija; Bubnov P.E., M. Oborongiz, 1945.g.
*Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta, Beograd 1974.g.
*Meyer Rudolf: Explosivstoffe, 1973.g.
*Bagal L.I.: Himija i tehnologija inicirujušćih vešćestv, Moskva 1975.g.
*Pirotehnika i inicijalna sredstva, Aleksandar Đurica, izdavač: Vojnoizdavački zavod 1983.g.
Logged
stojan1974
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 176


« Reply #62 on: July 12, 2017, 09:05:13 am »

Samo jedno blic pitanje.....da ne bih sad citao sve stranice. Suvise je sve strucno objasnjeno. Kakva je snaga eksploziva kojim su se punile granate u prvom svetskom ratu, naspram onog kojim su se punile u drugom svetskom ratu. I drugo.....kakva je snaga danasnjih eksploziva u granatama naspram ovih koje sam pomenuo. Uzgred, navedite mi tipove tih eksploziva. Hvala!
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #63 on: July 12, 2017, 11:05:04 am »

Samo jedno blic pitanje.....da ne bih sad citao sve stranice. Suvise je sve strucno objasnjeno. Kakva je snaga eksploziva kojim su se punile granate u prvom svetskom ratu, naspram onog kojim su se punile u drugom svetskom ratu. I drugo.....kakva je snaga danasnjih eksploziva u granatama naspram ovih koje sam pomenuo. Uzgred, navedite mi tipove tih eksploziva. Hvala!

Во прва светска војна ги полнат со амониум нитрат помешан со нафта и алумински струганици наречен амонал.Само проблемот е што имаа век на траење од 6 месеци послен тоа се распајга шалитрата така да мораш да ја испалиш граната во тие 6 месеци.Послен се појави и Amatol пак амоноум нитрат со тнт за подобра детонација .Кога детонира амонал се слуша силен туп звук и послен тоа се испушта бел чад оваа го имам видено од искуство  и имаа помала брзина бранот од 3800 метри во секунда само проблемот е што каде пајга граната ако падни на песоклив терен ке ја забави експолизијата но фрла ситни парчиња песок кој како самчи можат да ти ја пробијата алишата лично имам видено послен ексползија на амонал мали парчиња песок имаја пробиено лим од автомобил .Инаку за втора светска војна повеке се полнат со тнт со бел фософор помешан со тнт или амонал  и други експолизвни материи како американскиот Composition А & B  потоа експлозивот D Во втора светска војна експлозивите достигнуват брзина од 6900 до 7100 мс во секунда .
Logged
valter brani barajevo
mornar
*
Offline Offline

Posts: 1


« Reply #64 on: March 13, 2019, 07:09:15 pm »

Evo jedne izuzetne knjige o proizvodnji eksploziva,brizantnih i inicijalni,više od 80 eksploziva je obrađeno sa kompletnim načinom proizvodnje na labaratorijskom nivou.

https://www.delfi.rs/knjige/136337_eksplozivne_materije_i_njihove_sinteze_knjiga_delfi_knjizare.html
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #65 on: March 17, 2019, 12:03:05 am »

Руската книга за Експлозиви од 1932 г но не сум сигурен дали можи да се спушти?

https://search.rsl.ru/ru/record/01009349326
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #66 on: March 27, 2019, 08:39:33 pm »

Treba mi pomoć!

Pomažem jednom drugaru, vezano za uništavanje perostalih morskih mina, bojevih glava od torpeda i raketa.
Proces u CG je pokrenut pod međunarodnim pokroviteljstvom: gore navedena sredstva se pakuju i transportuju u inostranstvo na uništenje.

Naš problem je u tome, što sve to ide kamionima kroz EU, gde su propisi za transport opasnih materija i eksploziva striktno određeni. Konretan problem je tzv. UN broj za opasne materije, i to je obavezan podatak u transportnoj (paking listi) za dato sredstvo.

UN broj (ako sam dobro shvatio - nisam stručnjak za eksploziv), određuje - dodeljuje proizvođač sredstva.

Eksplozivno punjenje svih gore navdeneih sredstava je takozvani TAH - mešavina TNT, hexogena i aluminijumskog praha (u raznim procentima - ali sve je to približno).
Mi znamo tačan sastav za svako sredstvo, ali nemamo UN broj određen od strane proizvođača - to nismo uspeli naći u dokumentacijama za navedena sredsta.

Tražio sam po raznoraznim katalozima po internetu, ali nisam uspeo naći ništa slično.   

Kako da ispunimo paking liste? Ima li stručnjaka na Palubi koji bi nam pomogao?
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #67 on: March 27, 2019, 08:57:17 pm »

Ovde je lista UN brojeva

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #68 on: August 17, 2021, 06:53:42 am »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #69 on: January 08, 2022, 01:06:28 pm »

Quote

Explosions on film are made to look good: fireballs and flame. In reality, though, they're a bit disappointing. Here's how Hollywood does it. • Produced with an experienced, professional pyrotechnician. Do not attempt.


Logged
Pages:  1 2 3 4 [5]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.