Još neki podaci o kuli, izvori su
www.gradjevinarstvo.rs,
Wikipedija, izvor nekih od fotografija je naveden u tekstu dole.
...
Kula je spomenik kulture od velikog značaja, izgrađena je od strane ustaničke države i služila je za vojne potrebe. Gradnjom su rukovodili gospodar Jakov Nenadović kao ministar unutrašnjih poslova i njegov sin, vojvoda Jefrem. Između dva ustanka od 1813. do 1815. godine Turci su koristili kulu kao zatvor. Verovatno zbog toga ju je vojvoda Sima Nenadović srušio po oslobođenju Valjeva 28. maja 1815. godine. Obnovljena je 1836. godine, o trošku Kneževine Srbije i do kraja 19. veka korišćena je za čuvanje baruta.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kula je približno kvadratne osnove (9,80h9,70h10,00h9,76), a visoka je sa krovom 17,50 metara), masivno građena u kamenu, podeljena na četiri sprata. zasvedena je opekom i prekrivena ćeramidom. Na spoljnim zidovima, na raznim visinama ugrađene su spomen ploče koje svedoče o njenoj gradnji. Danas je kula Nenadovića u potpunosti rekonstruisana i zaštićena, sa pripremljenom adekvatnom muzejskom postavkom, koja je za posetioce otvorena od 20. marta 2012. godine. Kula Nenadovića je izdvojeno odeljenje Narodnog muzeja Valjevo.
Vojvoda Jevrem J. Nenadović (1793-1867) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U obnovu i rekonstrukciju ovog znamenitog zdanja, pod nadzorom valjevskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, uloženo je oko 25 miliona dinara. Projekat revitalizacije, konzervacije, kao i izgradnju vizitorskog centra uradili su Zavod za zaštitu spomenika kulture i Narodni muzej Valjevo uz podršku Grada. Sredstva su obezbedili Ministarstvo kulture, NIP, Ministarstvo za zaštitu životne sredine i prostornog planiranja i grad Valjevo.
„ Arhitekta Tihomir Dražić uradio je projekat sanacije, radovi su bili temeljni počev od zidova koji su bili potpuno ruinirani, pa do rekonstrukcije i sanacije međuspratnih konstrukcija, stepeništa, krova kome je vraćen onaj izvorni izgled, bar u vreme Miloša Obrenovića“, rekao je između ostalog na otvaranju direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Radivoje Arsić.
Foto: By Boris Dimitrov - Sopstveno delo, CC BY-SA 3.0, Link [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U ovom monumentalnom zdanju uz atraktivnu muzejsku postavku, u prizemlju se nalazi bioskopska sala u kojoj će posetioci moći da vide dokumentarni film o Kuli, a na vrhu mini opservatorija. Predstoji i parterno uređenje prostora oko Kule.
„Na ovom platou na kome mi sada stojimo, Prota Mateja Nenadović i Jakov Nenadović su postrojili vojsku i počeli organizovanu akciju oslobađanja Valjeva. Sa tim danom počinje stvaranje moderne varoši Valjeva. Tada u tom trenutku, Kula još nije postojala ovde i podignuta je devet godina kasnije. Važno je napomenuti da je Kula bila van funkcije preko 130 godina. Posle obnove od strane Kneza Miloša, bila je u funkciji barutane, magacina, za hranu i oružje“, rekao je direktor valjevskog Narodnog muzeja dr Vladimir Krivošejev.
Novu postavku u Kuli Nenadovića svečano je otvorio gradonačelnik Zoran Jakovljević. “Pre više od dva veka počela je da nastaje nova moderna srpska država, a na ponos svih nas valjevski kraj i ljudi u njemu bili su vesnici tog novog doba. Upravo ovo mesto na kome se sada nalazimo, više je od simbolike te borbe, napredne ideje, napredovanje i kada je najteže, nepopuštanje i kada su teškoće bile prevelike. To su osobine ljudi iz ovog kraja za koje bi neki rekli sa strane da ih imaju samo rođeni ustanici. Valjevo i Valjevci su svojim trudom i zalaganjem stvorili lepo mesto sa očuvanom prirodom, kulturnim dobrima, mesto u kome su stasavali i stasavaju mnogi kreativni ljudi“, rekao je na svečanom otvaranju gradonačelnik Jakovljević.