Međunarodni interdisciplinarni trening pomorske robotike "Breaking the surface" (Murter, Hrvatska)

[kopriva]

Drugi međunarodni trening pomorske robotike

MURTER  Od 26. rujna do 04. listopada 2010. god., u Murteru je održan 2. međunarodni interdisciplinarni trening pomorske robotike i primjena, pod nazivom "Breaking the surface 2010". Trening su zajednički organizirali Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zadru, Centar za podvodne sustave i tehnologije te neprofitna znanstveno-stručna udruga građana iz Zagreba.

Zašto podvodna robotika?

Mosor Prvan, dopredsjednik organizacijskog odbora: „ Jadransko more, iako često isticano kao najznačajniji hrvatski gospodarski i istraživački resurs, zapravo je desetljećima sustavno zanemarivano. Zbog nedostatka sredstava i stručnjaka, istraživanje i zaštita Jadrana nisu ni blizu zadovoljavajućoj razini. Stoga Hrvatska danas ne samo da nema popis podvodnih objekata, kako bioloških i arheoloških, tako i onih koji predstavljaju opasnost pomorskoj plovidbi i morskom okolišu, već nema ni materijalnih kapaciteta za nadzor i kontrolu morskog teritorija. Podvodna robotika može nam značajno pomoći da ispravimo, ali i pozicioniramo Hrvatsku kao jedan od centara razvoja i uporabe podvodnih robotičkih sustava."

Gdje je hrvatska podvodna robotika danas?

Prof. Zoran Vukić, voditelj projekta „Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike": „ Teorijskim znanjem i praktičnim radom na razvoju softvera mi smo zapravo uz rame svjetskom vrhu iako je naš Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva osnovan prije tek 5 godina. Međutim nakon što smo prije dvije godine pokrenuli projekt „Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike" koji financira Europska komisija, u mogućnosti smo nabaviti visoko sofisticiranu opremu nužnu za naš daljnji rad. Tim projektom mi smo definitivno sebe pozicionirali kao regionalni centar za razvoj podvodnih robotskih sustava i privukli mnoge nove međunarodne suradnike."

Što je „Breaking the surface"?

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora: „BTS je međunarodna radionica podvodne robotike koju organiziraju Fakultet elektroteknike i računarstva u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Centar za podvodne sustave i tehnologije iz Zagreba. Radionica okuplja međunarodne stručnjake iz tri modula: arheologije, biologije i pomorske sigurnosti, a koje su sve usmjerene na podvodnu robotiku. Svrha radionice je interdisciplinarno povezivanje tih struka kako bi se postigao sinergijski efekt koji bi rezultirao zajedničkim kvalitetnijim, učinkovitijim i jeftinijim radom na korist našeg poznavanja i održivog korištenja Jadrana."

Što se događalo tijekom radionice „Breaking the surface 2010."?

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora: „Osim niza predavanja iz robotike, podmorske arheologije, biologije mora te pomorske sigurnosti, koja su održali vrhunski svjetski stručnjaci, imali smo i tri terenska dana namjenjena demonstraciji uporabe robotike u pojedinim strukama. Novost je svakako terenski rad u području pomorske sigurnosti u kojem je sudjelovala i Hrvatska ratna mornarica s minolovcem Cetina i Divizijunom za protuminsko djelovanje. Tijekom vježbe postavljeno je školsko minsko polje koje je pretraženo autonomnim ronilicama i autonomnim robot katamaranom. Roboti opremljeni različitim sonarskim uređajima uspješno su locirali postavljene mine te tako demonstrirali svoje mogućnosti u protuminskoj borbi.

Koja je uloga podvodnih robota u pomorskoj sigurnosti?

Dr. sc. Vladimir Đapić, NURC - NATO Undersea Research Center: „Uloga robota u pomorskoj sigurnosti je iznimno široka; robote tako koristimo u nadzoru plovnih putova, zaštiti luka i npr. protuminskom djelovanju. Upravo je u protuminskom djelovanju robotika ključna jer smanjuje rizik za ljudske živote. Autonomni robot se šalje u potencijalno, minama zagađeno područje, locira minu i otpušta manjeg robota s kamerom. Preko kamere operater može vidjeti o kojem je tipu mine riječ, a konačni je cilj da sam robot deaktivira minu. Naša je zadaća izbjeći svaki kontakt čovjeka s minom.

Koja je uloga podvodnih robota u arheologiji mora?

Mr.sc. Irena Radić Rossi, članica programskog odbora i voditelicaj arheološkog programa radionice: "Podvodni roboti koriste se u arheologiji već duže vrijeme. Ono što je nama u Hrvatskoj u prvoj fazi posebno zanimljivo odnosi se prije svega na otkrivanje arheoloških nalazišta s ciljem njihove pravovremene zaštite. Za sada se započelo skromnim koracima, ali se ipak postupno napreduje što pokazuje sve veći broj projekata usmjerenih na otkrivanje i dokumentiranje nalazišta na velikim dubinama. Što se same radionice tiče, ona je osobito značajna zbog interdisciplinarnog pristupa koji nam do sada nije pošao za rukom. Projekti istraživanja Jadrana moraju se zasnivati na zajedničkoj geološkoj, arheološkoj, biološkoj i drugoj osnovi, ćemo na taj način znatno smanjiti troškove, postižući istovremeno daleko kvalitetnije rezultate. Upravo se to događa ovih dana u Murteru."
Dr. sc. Prof. Bridget A. Buxton, Sveučilište u Rhode Islandu (suradnica svjetski poznatog podvodnog arheologa Roberta Ballarda, pronalazača olupine HMS Titanic): „Prije svega, želim istaknuti da sam zaista oduševljena ljepotama hrvatske obale i gostoljubivošću ljudi koji su me dočekali. Ugodno sam iznenađena entuzijazmom i velikim potencijalima hrvatskih istraživača, kako robotičara, tako i arheologa. Jadransko more oduvijek je bilo značajan plovni put, stoga je sasvim sigurno da sa daljnjim razvojem podvodne robotike u Hrvatskoj mogu očekivati fenomenalni arheološki nalazi.

Koja je uloga podvodnih robota u biologiji mora?

Dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, članica programskog odbora i voditeljica biološkog programa radionice: „Važno je istaknuti, kako je riječ o početcima stvarne interdisciplinarne suradnje u ovom polju, gdje robotičari imaju tehnologiju koju mi trebamo, a njima je u interesu da znaju što je nama potrebno kako bi je dalje razvijali. Uzimajući u obzir da je podmorje čovjeku malo dostupno, s obzirom na ograničenja u vremenu i dubini, postaje nam jasno što nam robotika znači za biološka istraživanja podmorja. Ona nam omogućava da znatno duže boravimo pod vodom te da dopremo do daleko većih dubina."

Imamo li dovoljno podvodnih robota?

Prof. Zoran Vukić, voditelj projekta „Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike": „Hrvatska nema ni blizu dovoljan broj robota. Kako bi zadovoljili osnovne potrebe trebali bi ih imati barem 50, dok recimo naš laboratorij za sada posjeduje 3.

Kakvi roboti postoje?

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora: „Osnovna podjela je na ROV (daljnski upravljani robot) i AUV (autonomni robot). ROV je kabelom povezan za upravljačku ploču, a operater u svakm trenutku ima nad njim nadzor, naravno upravo je kabel ograničavajuči faktor, dok je prednost to što nam u svakom trenutku informacije postaju dostupne u realnom vremenu. AUV je robot koji samostalno obavlja programirane zadaće, što znači da nije povezan kabelom. Naravno, nedostatak takvog vozila je što s njega ne primamo informaciju u realnom vremenu, već su nam one dostupne tek nakon povratka s misije.

Kada možemo očekivati komercijalnu hrvatsku ronilicu i koje će biti njene prednosti u odnosu na druge ronilice tog tipa?

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora: „Mi smo zapravo nedavno prijavili jedan projekt, čiji bi rezultat trebala biti prva hrvatska komercijalna ronilica višezadaćnog tipa. U odnosu na druge ronilice toga tipa ona bi trebala biti jeftinija i imati mogućnost obavljanja većeg broja funkcija.

Izvor: http://www.057info.hr/vijesti/2010-10-05/drugi-medunarodni-trening-pomorske-robotike

[leut]

Što se događalo tijekom radionice „Breaking the surface 2010."?

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora: „Osim niza predavanja iz robotike, podmorske arheologije, biologije mora te pomorske sigurnosti, koja su održali vrhunski svjetski stručnjaci, imali smo i tri terenska dana namjenjena demonstraciji uporabe robotike u pojedinim strukama. Novost je svakako terenski rad u području pomorske sigurnosti u kojem je sudjelovala i Hrvatska ratna mornarica s minolovcem Cetina i Divizijunom za protuminsko djelovanje. Tijekom vježbe postavljeno je školsko minsko polje koje je pretraženo autonomnim ronilicama i autonomnim robot katamaranom. Roboti opremljeni različitim sonarskim uređajima uspješno su locirali postavljene mine te tako demonstrirali svoje mogućnosti u protuminskoj borbi.

Zanimljiv događaj, drago mi je da se i HRM uključila i iskoristila priliku za vježbu, ali i demonstraciju svojih mogućnosti.
Inaće "Cetina" je minopolagač , točnije desantni brod-minopolagač (DBM), a (zasad) jedini hrvatski protuminski brod je lovac mina LM-51 "Korčula".

[kopriva]

Pet robota pretražuje jadransko podmorje
Jadran je prije šezdeset tisuća godina imao za 120 metara nižu razinu mora i prostor koji sad istražujemo bio je kopno. Upravo zato, interesantno je vidjeti kakvo je to kopno bilo i kakva su tu naselja postojala, pojasnio je Pervan

Sva pažnja znanstvenika koji su se zatekli u kornatskom arhipelagu proteklog tjedna bila je usmjerena samo na jedno - performance pet malih robota.

Naime, tamo su u sklopu Međunarodne interdisciplinarne radionice podvodne robotike "Breaking the surface 2010" svoja umijeća demonstrirale čak četiri ronilice te jedan mini katamaran čija zajednička vrijednost se kreće u više stotina tisuća dolara.

Seamor ide do nevjerojatnih 300 metara dubine i košta 160 tisuća eura. Iver, ronilica torpednog tipa ide do 100 metara dubine, no kako se radi o robotu na daljinsko upravljanje njegovi ponosni vlasnici, Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije pri FER-u, nisu ga puštali dublje od 60 metara, budući da je to granica spuštanja ronioca. Također, svoje umijeće pokazala su i dva VideoRaya, a peti robot bio je talijanski autonomni mini katamaran, koji su vlastitim rukama sagradili djelatnici talijanskog Nacionalnog instituta za istraživanja. On je uz ronilicu torpednog tipa sudjelovao u vojnim vježbama koje je izvela Hrvatska ratna mornarica s minolovcem Cetina i Divizijunom za protuminsko djelovanje.

Tijekom vježbe postavljeno je školsko minsko polje koje je pretraženo autonomnim ronilicama i autonomnim robot katamaranom. Roboti opremljeni različitim sonarskim uređajima uspješno su locirali postavljene mine te tako demonstrirali svoje mogućnosti u protuminskoj borbi.

Ovo inače nije prva suradnja hrvatske vojske i centra za podvodne sustave i tehnologije, doznajemo od Mosora Pervana, dopredsjednika organizacijskog odbora Centra za podvodne sustave i tehnologije:

- Prošle godine kod nas je u svojstvu predavača gostovao brigadir Dario Matika iz Instituta za razvoj obrambenih sustava, no tada nismo imali modul pomorske sigurnosti. Ove godine i on je uključen, imali smo ljude NATO centra, Amerikance iz američke mornarice, održana su predavanja, a imali smo i demonstracijske vježbe. Kako je Divizijun za protuminsko djelovanje Hrvatske ratne mornarice prošao trotjedni trening za upravljanje autonomnim podvodnim sustavima imali smo demonstraciju traženja mina. Ronilica torpednog tipa se prethodno programirala za traženje nakon čega je izrađena mreža za pretragu. Kasnije su se s nje skinuli podaci kako bi se očitali položaji mina, a konačni cilj jest da se sasvim čovjeka ukloni s minskog polja, pojasnio je Pervan.

On je dodao i to kako bi i hrvatska vojska bi u skoroj budućnosti trebala nabaviti dva slična sustava, ipak nešto potpunija nego što ih imaju oni:

- U svakom slučaju, kako imamo osigurane novce za tri godine, i sljedeće (treće, op.a.) godine idemo s radionicama. Ponoviti ćemo sva tri modula, a nadamo se da će u međuvremenu svoje ronilice nabaviti i vojska.

Ova međunarodna interdisciplinarna radionica održava se inače zajedničkom suradnjom Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Centra za podvodne sustave i tehnologije (CePoST) te Sveučilišta u Zadru. Za sljedeću godinu u planu je uključivanje i geološkog aspekta istraživanja:

- Želimo povući liniju u sklopu koje bismo pretraživali arheološke lokalitete, biološka staništa, a vršila bi se i geološka sondiranja dna. Naime, istraživanja bi ispala puno jeftinija kada bi se radila zajednički umjesto odvojeno. Jadran je prije šezdeset tisuća godina imao za 120 metara nižu razinu mora i prostor koji sad istražujemo bio je kopno. Upravo zato, interesantno je vidjeti kakvo je to kopno bilo i kakva su tu naselja postojala, pojasnio je Pervan.

Do sada, s obzirom da im je baza smještena na Murteru, istraživačima je bio najjednostavnije raditi na kornatskom arhipelagu. Prošlogodišnja radionica je bila jako značajna biološki arheološki, budući da su tada pronađena dva do tad nepoznata potopljena broda (jedan antički i jedan iz 15. stoljeća), ali i koraljni grebeni na dubinama za koje se do sad mislilo da na njima ne mogu rasti:

- Ove godine dodatno smo obrađivali otkrivene lokalitete, posebice brodolom iz 15. stoljeća koji je dodatno sondiran, sniman i markiran. Što se tiče biološkog djela, bilo nam je jako zanimljivo da pomoću podvodih sustava vidimo kako možemo kartirati staništa. Posidonia oceanica je izuzetno vrijedno stanište koje se sve više zaštićuje. Ono je jako bitno za neke vrste riba koje eksploatiramo, i uništavanjem tih staništa zapravo sve više režemo ribarsku industriju, upozorio je Pervan.

Također, uspostavljena je već i čvrsta suradnja sa zadarskim arheolozima, točnije, s Irenom Radić Rossi sa zadarskog sveučilišta:

- S njom smo već nekoliko puta izlazili na teren, i suradnja već postoji. Ovo je samo početak jedne veće suradnje, ne samo s arheolozima, već i biolozima, pa tako gledamo kako da istreniramo biologe u prepoznavanju nekih arheoloških znakova, i obratno. Interdisciplinarna suradnja je jako važna jer Hrvatska je mala zemlja i ne možemo si priuštiti da svatko radi za sebe, zaključio je Pervan.

 HRVATSKA PODVODNA ROBOTIKA UZ RAME NAJBOLJIMA

Prof. Zoran Vukić, voditelj projekta "Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne Robotike" kazuje kako se Hrvatska sa svojim teorijskim znanjem i praktičnim radom na razvoju softvera nalazi uz rame s onima na svjetskom vrhu:

- Iako je naš Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva osnovan tek prije 5 godina, nakon što smo prije dvije godine pokrenuli projekt "Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike" koji financira Europska komisija, u mogućnosti smo nabaviti visoko sofisticiranu opremu nužnu za naš daljnji rad. Tim projektom mi smo definitivno sebe pozicionirali kao regionalni centar za razvoj podvodnih robotskih sustava i privukli mnoge nove međunarodne suradnike, pojasnio je Vukić.

 KORNATE POSJETILA I SURADNICA PRONALAZAČA TITANICA

"Breaking the surface 2010" je proteklog tjedna okupio međunarodne poslijediplomske i doktorske studente kao sudionike, te vrlo jaku ekipu međunarodnih znanstveno-istraživačkih i stručnih djelatnika s područja podvodne robotike, pomorske arheologije, biologije mora i pomorske sigurnosti, zaštite i obrane.

Među značajnijima svakako možemo spomenuti prof. Bridget A. Buxton, suradnicu svjetski poznatog podvodnog arheologa Roberta Ballarda, pronalazača olupine HMS Titanic, ali i predstavnike US Department of the Navy, Office of Naval Research.

 STIŽE PRVA HRVATSKA KOMERCIJALNA RONILICA

Matko Barišić, predsjednik organizacijskog odbora Centra za podvodne sustave i tehnologije najavio je i stvaranje vlastite komercijalne ronilice. Projekt je , kaže, prijavljen nedavno, a njegov rezultat bi trebala biti prva hrvatska komercijalna ronilica, višezadaćnog tipa koja bi u odnosu na druge ronilice takvog tipa trebala biti jeftinija ali i imati mogućnost obavljanja većeg broja funkcija.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07102010/pet-robota-pretrazuje-jadransko-podmorje

[Solaris]

SVJETSKI POZNATI POMORSKI ARHEOLOZI I BIOLOZI NA MEĐUNARODNOM TRENINGU

Podvodni roboti u moru kod Kornata.

U Murteru se održava jednotjedni, treći po redu, međunarodni interdisciplinarni trening pomorske robotike “Breaking the Surface 2011.” koji je okupio svjetsku znanstveno-istraživačku elitu iz podvodne robotike i pomorske arheologije.

Među ostalima, u Murteru je i prof. Bridget A. Buxton, suradnica svjetski poznatog podvodnog arheologa Roberta Ballarda, pronalazača olupine Titanica, zatim ugledni znanstvenici i stručnjaci biologije mora i pomorske sigurnosti, zaštite i obrane, među kojima su i predstavnici US Department of the Navy, Office of Naval Research.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Novac iz EU-a

Terenski trening odvija se unutar projekta ”Razvoj istraživačkog potencijala hrvatske podvodne robotike”, koji financira Europska unija, a izvodi ga Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva. Riječ je o jednom od najznačajnijih ulaganja EU-a u izgradnju hrvatskih znanstveno-istraživačkih kapaciteta.

U sklopu ovih događanja bit će potpisan i Sporazum o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između Ministarstva obrane RH i FER-a. Ta će suradnja omogućiti Hrvatskoj vojsci da se u području pomorske sigurnosti pozicionira u samom vrhu NATO saveza, te ujedno značajno poveća kapacitete za nadzor Jadranskog mora, protuminske mjere, antiterorističko djelovanje, te za sigurnost brodova i luka.

- Jadransko more, iako često isticano kao najznačajniji hrvatski gospodarski i istraživački resurs, zapravo je desetljećima sustavno zanemarivano. Ne samo da nema popis podvodnih objekata, kako bioloških i arheoloških, tako i onih koji predstavljaju opasnost pomorskoj plovidbi i morskom okolišu, već Hrvatska nema ni materijalnih kapaciteta za nadzor i kontrolu morskog teritorija. Podvodna robotika može nam značajno pomoći da ispravimo, ali i da pozicioniramo Hrvatsku kao jedan od centara razvoja i uporabe podvodnih robotskih sustava - ističe Mosor Prvan, dopredsjednik organizacijskog odbora.

Uloga podvodnih robota je od iznimne važnosti u biologiji mora. Dr. Tatjana Bakran-Petricioli, voditeljica biološkog programa radionice, ističe da su ovo počeci stvarne interdisciplinarne suradnje na ovom polju, gdje robotičari imaju tehnologiju koju mi trebamo, a njima je u interesu da znaju što je nama potrebno kako bi je dalje razvijali.

Dr. sc. prof. Bridget A. Buxton ne krije da je oduševljena ljepotama hrvatske obale i gostoljubivošću ljudi koji su je dočekali.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Entuzijazam

- Ugodno sam iznenađena entuzijazmom i velikim potencijalima hrvatskih istraživača, kako robotičara, tako i arheologa. Jadransko more oduvijek je bilo značajan plovni put, stoga je sasvim sigurno da s daljnjim razvojem podvodne robotike u Hrvatskoj možemo očekivati fenomenalne arheološke nalaze - kazala je dr. Buxton.

- Koristimo ih u nadzoru plovnih putova, zaštiti luka i, na primjer, protuminskom djelovanju. Upravo je u protuminskom djelovanju robotika ključna jer smanjuje rizik za ljudske živote. Autonomni robot se šalje u potencijalno minama zagađeno područje, locira minu i otpušta manjeg robota s kamerom. Preko kamere operater može vidjeti o kojem se tipu mine radi, a konačni je cilj da i sam robot može deaktivirati minu. Dakle, naša zadaća je da čovjeka uopće ne dovodimo u kontakt s minom - dodao je dr. sc. Vladimir Đapić.

- Hrvatska nema ni blizu dovoljan broj robota. Kako bi zadovoljili osnovne potrebe, trebali bi ih imati barem 50, dok, recimo, naš laboratorij za sada posjeduje tri - kaže prof. Zoran Vukić.

Marijan Džambo, Slobodna Dalmacija