PALUBA
September 20, 2019, 10:48:25 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News:
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 ... 14   Go Down
  Print  
Author Topic: Krstarice klase "Admiral Spaun"  (Read 47937 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
barba
Prijatelj foruma
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 711



« on: December 26, 2008, 04:25:30 pm »

Brze lake krstarice
Amiral Spaun

ime broda   brodogradilište   postavljena kobilica   porinut   u službi
Admiral Spaun   Seearsenal Pula   30.5.1908.   30.10.1909.   15.11.1910.

* admiral%20spaun%201%20gross.jpg (77.92 KB. 773x485 - viewed 458 times.)


   Klasu smo podijelili na dva dijela, prvosagrađena jedinica se u nekkoliko detalja razlikovala od ostale tri jedinice. Najveći razlog je veliki tehnološki napredak u tim godinama.
   SMS Admiral Spaun bio je u sastavu divizije lakih krstarica koje su po potrebi djelovale na cjelokupnom akvatoriju. Od značajnijih akcija izdvajamo:
   – 24. svibnja 1915. bombardiranje signalne stanice na otoku Cretaccio;
   – 17./18. lipnja 1915. izviđanje u talijanskim vodama;
   – 18. lipnja 1915. zajedno s Novarom napada Rimini;
   – 15. ožujka 1917. sudara se s U20 tijekom signalnih vježba;
   – 31. listopada 1917. sudjeluje u akciji oslobađanja Grada;
   – 28. studenoga 1917. napada talijanske položaje u području Riminija;
   – prosinca 1917. upućena u Trst zajedno sa SMS Arpad, kao zamjena za potopljeni SMS Wien, opozvana iz planiranog napada na Otrant 10. lipnja 1918. Nakon rata dodijeljena Velikoj Britaniji i izrezana u Italiji 1921. godine.
Taktičko-tehničke karakteristike

deplasman   standardni 3.383,85 t / puni 3.943,89 t
dužina preko svega   130,60 m
dužina između okomica   125,20 m
širina   12,77 m
gaz   5,29 m
kotlovi   16 x Yarrow WT loženi ugljenom
strojevi / turbine   6 x Parsons parne turbine
osovina / propelera    4 / 2
snaga   25.130 KS
brzina   27 čv
doplov   1.600 nm s 24 čv
bunker   786 t ugljena
oklopni bočni pojas   60 mm
paluba   20 mm
kule   40 mm
zapovjedni toranj / most   50 mm
glavna bitnica   9 x 100 mm L50 Škoda K/10 (9 x 1)
pomoćna bitnica   1 x 66 mm L50 PA dodan 1916.
torpedne cijevi   2 x 450 mm 2 x 1 na palubizamijenjene s 6 x 533 mm u 3 x 2 travnja 1915.
posada   327 časnika, dočasnika i mornara

Saida, Helgoland i Novara – unaprijeđena klasa Admiral Spaun

   U ožujku 1911. godine naručena je gradnja još tri lake krstarice klasa Admiral Spaun. Zbog tehnološkog napretka ugrađene su samo dvije turbine i dvije osovine. Time se uštedjelo ukupno 52 tone, što je omogućilo da se 21 tona dodatnog oklopa ugradi u trup broda, a 31 tona u dodatno naoružanje.
   SMS Saida je imala turbine tipa Melms-Pfenniger (AEG ostale jedinice) što je rezultiralo učestalim kvarovima. Sve su primljene u službu početkom rata i bile su ekstremno uspješne u ‘udari-i-bježi (hit-and-run)’ taktici, koju je uvjetovalo ratište u uskom i zatvorenom moru poput Jadrana.

ime broda   brodogradilište   postavljena kobilica   porinut   u službi
Saida   Cantiere Navale Triestino Monfalcone   9.9.1911.   26.10.1912.   1.8.1914.   


* saida_3.jpg (32.92 KB. 500x311 - viewed 402 times.)


Helgoland   Ganz & Co. – Danubius Rijeka   28.10.1911.   23.11.1912.   29.8.1914.


* helgoland%205.jpg (33.52 KB. 335x500 - viewed 381 times.)


Novara   Ganz & Co. – Danubius Rijeka   9.2.1912.   15.2.1913.   10.1.1915.

   SMS Saida prvo je borbeno krštenje doživjela bombardiranjem mostova u Aso i Tessino 20. – 23. srpnja 1915. Slijedi niz akcija na Palagružu. Najprije 17. kolovoza 1915. u cilju ponovnog preuzimanja Palagruže. Zatim 8./9. rujna 1915. zajedno s Helgolandom i Tb53T u ponovljenoj akciji na Palagružu. U noći 22./23. studenoga 1915. je u protunapadu u Otrantskim vratima i u izvidničkoj akciji duž albanske obale, gdje potapa jedan parnjak.
   11. siječnja 1916. podržava zračni napad zajedno s Tb88F.
   15. svibnja 1916. sudjeluje u napadu na otrantsku baražu, gdje se sukobljava s britanskim krstaricama Dartmouth i Bristol. Preuzima u tegalj oštećenu Novaru i uspješno je dovodi u Boku. Nakon te akcije sve do kraja rata je naizmjenice u Puli i Boki. Bila je planirana za napad na ‘baražu’ 10. lipnja 1918. ali je akcija opozvana nakon gubitka SMS Szent Istvána.
   Dodijeljena je Italiji i preimenovana u Venezia. Otpisana je 11. ožujka 1937. godine.
   SMS Helgoland vrlo rano započinje svoj ratni put:
   – 2. studenog 1914. isplovila je u cilju sprječavanja francuske prijetnje otoku Visu,
   – 13. prosinca 1914. zajedno s Tatrom je u izvidničkoj akciji,
   – 10. travnja 1915. južno od Santa Maria di Leuca s razaračen Orjen.
   Posljednja klasa razarača Tatra i krstarice o kojima je riječ predstavljaju najuspješnije jedinice K.u.K. Kriegsmarine i u zajedničkim akcijama polučili su značajne uspjehe. Krasile su ih izuzetna brzina u koju se moglo vjerovati i izuzetne manevarske osobine. U vještim rukama dobrih pomoraca i ratnika, te stalnim dobrim održavanjem, predstavljali su glavnu oštricu djelovamja površinskih snaga.

– 24. svibnja 1915. kraj Palagruže potapa talijanski razarač Turbine,
   – 27./28. lipnja 1915. je u akciji sprječavanja zauzimanja Palagruže, a 17. kolovoza 1915. je u akciji ponovnog zauzimanja Palagruže,
   – 8./9. rujna 1915. bombardira Palagružu zajedno sa Saidom, Tatrom, Tb53T,
   – 22./23. studenoga 1915. u protunapadnoj akciji u Otrantskim vratima i duž albanske obale gdje potapa jedan parnjak,
   – Pošto je 29. studenoga premještena u Boku, 6. prosinca 1915. je u napadu na Drač, gdje potapa pet trgovačkih brodova,
   – 28. prosinca 1915. je u izvidničkoj akciji između Brindisija i Drača. Zajedno s razaračem Balaton, potapa francusku podmornicu Monge i to manevrom udara pramcem. Sljedećeg dana već je u napadu na Drač i potapa grčki parni teretnjak,
   – 6. veljače 1916. za vrijeme napada na zaprečne brodove u Otrantu, sukobljava se s britanskom lakom krstaricom Weymouth i francuskim razaražem Bouclier, ali vještom akcijom izbjegava oštećenja od nadmoćnih protivnika,
   – 26. veljače 1916. s Turulom, ponovno napada Drač,
   – 31. svibnja i 4. lipnja 1916. u napadu na otrantsku baražu,
   – 4. svibnja 1917. premještena u Pulu radi planirane akcije na 'baražu'. Dne 15. svibnja 1917. zajedno sa sestrama i poslije uspješnog razbijanja otrantske baraže, sukobljava se s britanskim krstaricama. Prolazi bez oštećenja, a uspješno je štitila oštećenu Novaru i tegalj.
   Nakon toga samo minorne akcije do kraja rata.
   Dodijeljena je Italiji i preimenovana u Brindisi. U aktivnoj službi do 1929. godine, a kasnije služi kao brod za smještaj u Anconi, Puli i Trstu. Konačno otpisana 11. svibnja 1937.

SMS Novara je 1. svibnja 1915. premještena iz Pule u Boku. Nakon što je vješto otegljena njemačka podmornice UB7 kroz Otrant u Mediteran, pri povratku, 6. svibnja 1915. uspješno izbjegava francuske ratne brodove kod Krfa. U akciji protiv obalnih postrojenja i utvrda 24. svibnja 1915. bombardira Porto Corsini zajedno s razaračem Scharfschutze. Zatim slijede mnogobrojne akcije:
   – 17. lipnja 1915. u izvidničkoj akciji duž talijanske obale zajedno s Admiralom Spaunom, Ulanom i Tb55T,
   – 18. lipnja 1915. napada Rimini, a idućeg dana talijansku signalnu stanicu,
   – 5. prosinca 1915. izvodi akciju bombardiranja ušća Bojane, te potapa tri parna teretnjaka,
   – 18. prosinca 1915. zajedno s Tb74T vrši prepad na Otrantska vrata,
   – 29. prosinca 1915. podržava Helgoland u napadu na Drač,
   – 30. prosinca 1915. bombardira Brindisi,
   – 9. srpnja 1916. potapa dva britanska driftera u otrantu, još dva je oštetila i preuzela devet ratnih zarobljenika. Zahvaljujući toj akciji baraža je pomaknuta južnije,
   – 27. srpnja 1915. napušta napad na Drač pošto je primijećena od talijanske krstarice Puglia i francuskog razarača Bouclier,
   – 30./31. srpnja 1916. zajedno s Tb83F i Tb88F napada niz ciljeva duž talijanske obale,
   – 24. prosinca 1916. premještena je ponovno u Pulu,
   – 15. svibnja 1917. oštećena je u sukobu s HMS Dartmouth i Bristol.
   Nakon ove akcije u kojoj je ranjen njen zapovjednik i zapovjednik cijele akcije, kbb Miklós Horty, a prvi časnik smrtno stradao, brod je ubrzo popravljen, ali nije vidio značajniju akciju do kraja rata.
Dodijeljena je Francuskoj i preimenovana u Thionville. Služila je kao topnički i torpedni školski brod mediteranske flote i za kratko kao brod za smještaj u pomorskoj bazi Toulon. Otpisna je 1933. a konačno izrezana 1941. godine.

Taktičko-tehničke karakteristike
   
deplasman   standardni 3.444,88 t / puni 3.946,85 t
dužina preko svega   130,60 m
dužina između okomica   125,20 m
širina   12,77 m
gaz   5,29 m
kotlovi   16 x Yarrow WT loženi ugljenom
strojevi / turbine   2 x AEG parne turbine2 x Melms – Pfenniger na Saidi
osovina / propelera    2 / 2
snaga   29.000 KS
brzina   28 čv
doplov   1.600 nm s 24 čv
bunker   771 t ugljena
oklopni bočni pojas   60 mm
paluba   20 mm
kule   40 mm
zapovjedni toranj / most   50 mm
glavna bitnica   9 x 100 mm L50 Škoda K/11 (9 x 1)
pomoćna bitnica   1 x 66 mm L50 PA dodan 1916.
torpedne cijevi   6 x 533 mm u 3 x 2 palubnim cijevima
posada   340 časnika, dočasnika i mornara

Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 201


« Reply #1 on: March 11, 2010, 08:31:22 pm »

Sledeća tri broda su iz iste klase


* novara 1.jpg (128.29 KB, 1000x899 - viewed 235 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 201


« Reply #2 on: March 11, 2010, 08:53:31 pm »

Lake krstraice SMS Saida, SMS Helgoland i SMS Novara su poboljšana verzija krstarice SMS Admiral Spaun. Prve dve su porinute  1912 a treća 1913.

Osnovni TT Podaci su:
Istisnina: 3500 t planirano, 4010t kada su opremljeni
Dužina: 136,60 preko svega, 129,66 na vodenoj liniji
Širina: 9,27m
Gaz: najveći 5,29m
Naoružanje: 9 kom 10cm L/50 top, 1 kom 4,7 cm brzometni top, 6 kom 53,3cm topredne cevi
Oklop: vodena linija - 60 mm, pregrade - 60 mm, komandni most - 50 mm, paluba - 20 mm
Pogon: 16 kom Yarrow kotlova loženi ugljem, 2 kom AEG turbina, 2 vijka
(ukrcava 771t uglja ili 365t briketa)
Snaga: 30100 KS maksimalno
Brzina: 27 čv
Posada: 320 ljudi + 20 ljudi štab
  

* novara 2.jpg (81.17 KB. 800x426 - viewed 379 times.)

* novara 3.jpg (66.93 KB. 593x800 - viewed 363 times.)

* novara 4.jpg (64.37 KB. 581x864 - viewed 185 times.)

* helgoland 1.jpg (37.23 KB. 256x315 - viewed 201 times.)


* helgoland 2.jpg (52.38 KB, 472x364 - viewed 209 times.)

* helgoland 3.jpg (97.2 KB, 266x315 - viewed 202 times.)

* saida 1.jpg (15.16 KB, 259x172 - viewed 260 times.)

* saida 2.jpg (94.5 KB, 630x332 - viewed 187 times.)

* saida 3.jpg (178.68 KB, 343x472 - viewed 205 times.)
« Last Edit: March 11, 2010, 09:04:23 pm by lovac » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 201


« Reply #3 on: March 11, 2010, 09:08:50 pm »

Fotografije Novara 4 i Helgoland 2 su najverovatnije uslikane u Boki, ispred Kumbora.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 201


« Reply #4 on: March 11, 2010, 09:11:38 pm »

Laka krstarica Admiral Sapun


* admiralspaun 1.jpg (89.06 KB, 630x311 - viewed 268 times.)

* admiralspaun 2.jpg (80.33 KB, 394x212 - viewed 330 times.)

* admiralspaun 3.jpg (95.05 KB, 472x255 - viewed 256 times.)
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 099


« Reply #5 on: March 12, 2010, 11:51:16 am »

Fotografije Novara 4 i Helgoland 2 su najverovatnije uslikane u Boki, ispred Kumbora.
Fotografija Novara 3 je sigurno slikana u Boki isprd Kumbora, za Helgoland 2 nisan 100 posto siguran, ali mislim da jeste i ona....
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 975



« Reply #6 on: March 13, 2010, 07:59:26 pm »

Nikad nisam čuo za gore navedenu krstaricu Admiral Sapun. Kako mi je to promaklo?
Danas sam prošao kraj groblja Sveti Petar u Mandalini. Grobljanska crkvica je obnovljena, a na njeno sjeveroistočnom dijelu nema više spomen ploče poginulim mornarima sa SM TB 51 T. Iznenadio sam se ugledavši je na istočnom dijelu grobljanskog zida nasuprot kapelice. Spomen ploča je obnovljena. Nekako mi izgleda drugačija. Moraću pronaći sliku od prije nekoliko godina i usporediti sa sadašnjom.


* ploča.JPG (41.61 KB, 460x640 - viewed 229 times.)
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 359



WWW
« Reply #7 on: March 13, 2010, 08:04:07 pm »

Ali si čuo za Admiral Spaun...
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 975



« Reply #8 on: March 13, 2010, 08:09:20 pm »

Jesam Rade.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 097



« Reply #9 on: March 13, 2010, 08:21:37 pm »

Lako moguce da su plocu obnovili iz drustva "Viribus Unitis".

Ajde nadji staru plocu.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 201


« Reply #10 on: March 13, 2010, 09:26:10 pm »

Ja se stvarno izvinjavam - greška u kucanju... U pitanju je naravno Admiral Spaun a nikako Sapun. Slučajno sam zamenio mesta slovima p i a.
Nije da se sada pravdam ali ima dosta takvih grešaka u svim tekstovima, to je evidnetno i neizbežno. Ipak je ovo samo vojni forum a ne neki literarni skup.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 975



« Reply #11 on: March 13, 2010, 09:35:43 pm »

Nema problema Lovac. Da je takvih ilustriranih zabuna više, Paluba bi bila bogatija i razbovrsnija sa  slikovnim materijalom.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 975



« Reply #12 on: May 17, 2010, 06:58:23 pm »

Admiral Spaun kod otoka Pašmana.


* pašman adm spaun 1916.jpg (17.91 KB, 658x470 - viewed 170 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 097



« Reply #13 on: October 12, 2010, 08:59:10 pm »

Nakon napada na otrantsku barazu 14/15.1917. Saida tegli ostecenu Novaru; ispred najvjerojatnije Helgoland.


* Saida tegli Novaru.jpg (19.63 KB. 497x323 - viewed 176 times.)


* Novara ostecenje.jpg (60.52 KB. 822x524 - viewed 180 times.)


Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 26 720



« Reply #14 on: November 08, 2010, 12:24:28 pm »

Krstarica Helgoland početkom rata ...


* helgoland.jpg (120.65 KB. 713x465 - viewed 174 times.)

« Last Edit: May 06, 2011, 01:10:23 pm by dreadnought » Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 ... 14   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.027 seconds with 26 queries.