Hidroavion Šmolik Š-16J.1

(1/1)

Dreadnought:
mr. Nebojša Đokić



Šmolik Š-16J.1
   
Jedan od najslavnijih tipova čehoslovačke fabrike "Letov" (“Letov” Vojenská továarna na letadla v. Praze) iz Praga bila je poznata "Šesnaestica" (Šestnactka). Tim imenom nazvan je osnovni tip Letov (Šmolik) Š-16, koji je konstruisao inž. Šmolik (Alois Šmolik). Avion je bio potpuno metalne konstrukcije i predstavljao je vrhunac konstruktorskog umeća i tehnologije svog vremena. Izrađena su dva prototipa Š-16 (poleteli u decembru 1926. i avgustu 1927). Pored toga što su napravqene još 4 prototipske verzije modifikacijom serijskih primeraka, "Letov" je izvršio isporuke Letoniji (oko 20 Š-16 tokom 1927/28), ČSR (63 Š-16, 20 ŠB-16 i 5 prototipova u periodu 1929-31) i Turskoj (16 Š-16T tokom 1929-30).

Godine 1929. započeta je izrada jedinog hidroaviona Š-16J (V) za jugoslovensko PV, nastalog razradom prototipske verzije Š-316  i do novembra te godine hidroavion je bio dovrčen u fabrici “Letov” u Pragu. Prvo poletanje sa Vltave izvršeno je 1. decembra 1929. godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Hidroavion, označen fabričkom oznakom Š-16J.1 (Š-16J.1), bio je opremljen motorom Hispano 12 Hbr sa reduktorom nominalne snage 500 KS pri 2000 o/min  i rezervoarima od elektrona, dok su mu duraluminijumski plovci bili napravljeni po dokumentaciji fabrike "Dornijer". Fabrička ispitivanja na reci Vltavi bila su zadovoljavajuća i hidroavion je prebačen početkom 1930. u hidrobazu Divulje kod Splita. U proleće te 1930. godine hidroavion Šmolik je ispitivan u III Hidroavionskoj komandi kojom je u to vreme komandovao kapetan fregate Nik. Stajnfl.

Na Šmoliku je doleteo čehoslovački pilot major Topić. Ispitivanja su nastavljena na moru ali posle kraćeg vremena ustanovljeno je da su plovci loše zaptiveni, a usled slabe antikorozivne zaštite javila su se velika oštećenja, kako oplate tako i konstrukcije plovaka. Posle kraćih ispitivanja fabrika je prekinula razvoj hidro verzije Š.16, a prototip je preuzelo jugoslovensko pomorsko vazduhoplovstvo (PV).

Jugoslovensko PV je posle toga izvršilo modifikaciju hidroaviona Š.16J ugradnjom novih plovaka britanske firme “Šort” (Short) i nastavilo intenzivna eksploataciona ispitivanja zajedno sa probama hidroplana Hajnkel He-8. Na ispitivanja prednost data je Hajkelu i 1931. godine bila je predviđena nabavka 10 hidroaviona He-8 ali zbog ekonomske krize, koja je nastupila, najpre je došlo do odlaganja njihove nabavke a zatim se 1933. godine definitivno odustalo od Hajnkela. Šmolik je služio u PV kao jedini primerak svog tipa. Taj dvokrilac sa krilima velikog razmaha bio je projektovan kao izviđač daljnjeg dejstva, i tako je zvanično i klasifikovan u PV mada je služio i za druge zadatke. Tako se na primer 1932. gdine nalazio pri 2. hidroplanskoj komandi u Divuljama kod Trogira. Hidroplan je dočekao 1941, mada nije bio u jedinici PV u aprilu 1941, iako je bio u letnom stanju.

Dreadnought:
Šmolik Š-16J.1 sa brojem 300. Posle je dobio broj 191, koji je zadržao do izbijanja rata.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Izvor: "Razdoblje Kraljevine SHS/Jugoslavije 1918-1941" Tomislav Aralica

Ales:
Quote from: Dreadnought on October 30, 2010, 04:21:29 pm

mr. Nebojša Đokić



Šmolik Š-16J.1
   
Jedan od najslavnijih tipova čehoslovačke fabrike "Letov" (“Letov” Vojenská továarna na letadla v. Praze) iz Praga bila je poznata "Šesnaestica" (Šestnactka). Tim imenom nazvan je osnovni tip Letov (Šmolik) Š-16, koji je konstruisao inž. Šmolik (Alois Šmolik). Avion je bio potpuno metalne konstrukcije i predstavljao je vrhunac konstruktorskog umeća i tehnologije svog vremena. Izrađena su dva prototipa Š-16 (poleteli u decembru 1926. i avgustu 1927). Pored toga što su napravqene još 4 prototipske verzije modifikacijom serijskih primeraka, "Letov" je izvršio isporuke Letoniji (oko 20 Š-16 tokom 1927/28), ČSR (63 Š-16, 20 ŠB-16 i 5 prototipova u periodu 1929-31) i Turskoj (16 Š-16T tokom 1929-30).

Godine 1929. započeta je izrada jedinog hidroaviona Š-16J (V) za jugoslovensko PV, nastalog razradom prototipske verzije Š-316  i do novembra te godine hidroavion je bio dovrčen u fabrici “Letov” u Pragu. Prvo poletanje sa Vltave izvršeno je 1. decembra 1929. godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Hidroavion, označen fabričkom oznakom Š-16J.1 (Š-16J.1), bio je opremljen motorom Hispano 12 Hbr sa reduktorom nominalne snage 500 KS pri 2000 o/min  i rezervoarima od elektrona, dok su mu duraluminijumski plovci bili napravljeni po dokumentaciji fabrike "Dornijer". Fabrička ispitivanja na reci Vltavi bila su zadovoljavajuća i hidroavion je prebačen početkom 1930. u hidrobazu Divulje kod Splita. U proleće te 1930. godine hidroavion Šmolik je ispitivan u III Hidroavionskoj komandi kojom je u to vreme komandovao kapetan fregate Nik. Stajnfl.

Na Šmoliku je doleteo čehoslovački pilot major Topić. Ispitivanja su nastavljena na moru ali posle kraćeg vremena ustanovljeno je da su plovci loše zaptiveni, a usled slabe antikorozivne zaštite javila su se velika oštećenja, kako oplate tako i konstrukcije plovaka. Posle kraćih ispitivanja fabrika je prekinula razvoj hidro verzije Š.16, a prototip je preuzelo jugoslovensko pomorsko vazduhoplovstvo (PV).

Jugoslovensko PV je posle toga izvršilo modifikaciju hidroaviona Š.16J ugradnjom novih plovaka britanske firme “Šort” (Short) i nastavilo intenzivna eksploataciona ispitivanja zajedno sa probama hidroplana Hajnkel He-8. Na ispitivanja prednost data je Hajkelu i 1931. godine bila je predviđena nabavka 10 hidroaviona He-8 ali zbog ekonomske krize, koja je nastupila, najpre je došlo do odlaganja njihove nabavke a zatim se 1933. godine definitivno odustalo od Hajnkela. Šmolik je služio u PV kao jedini primerak svog tipa. Taj dvokrilac sa krilima velikog razmaha bio je projektovan kao izviđač daljnjeg dejstva, i tako je zvanično i klasifikovan u PV mada je služio i za druge zadatke. Tako se na primer 1932. gdine nalazio pri 2. hidroplanskoj komandi u Divuljama kod Trogira. Hidroplan je dočekao 1941, mada nije bio u jedinici PV u aprilu 1941, iako je bio u letnom stanju.

Dočekao je rat ali ga nije preživeo. Uništen kod Taljanskog napada na Divulje u hangaru. Postoje fotografije Taljanske vojske kad je ušla u Divulje i u samu bazu PV. Slike su iznutra hangara sve je izgoreno uništeno. Ako nađem postaviti ču link.
http://www.televignole.it/foto-storie-guerra-38/
www.cultura.trentino.it/Fotografia-Storica/(query)/1941/(class_id)/96
http://www.televignole.it/foto-storie-guerra-33/

MOTORISTA:
Jedna, na žalost, lošeg kvaliteta.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

djordjekec:
Evo mnogo bolje...

Navigation

[0] Message Index