PALUBA
July 24, 2019, 01:30:40 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Prilikom registracije unesite ispravnu e-mail adresu jer na toj adresi dobijate mail za aktivaciju Vašeg naloga. Proverite obavezno i neželjenu poštu...
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2   Go Down
  Print  
Author Topic: Samoubistvo Francuske flote  (Read 7725 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« on: January 01, 2011, 02:47:12 pm »

Posle ponižavajućeg francuskog poraza u junu mesecu 1940 godine, nemci su procenili da bi okupacija cele francuske teritorije pretstavljala veliko opterećenje za njih. Stoga su okupirali samo one delove francuske koji su obalom izlazili na kanal La Manš i Atlantik, dok su ostatak zemlje prepustili na upravljanje marionetskoj vladi u Višiju. Prema uslovima primirja, francuzima je dozvoljeno da imaju minimalne oružane snage dovoljne za održavanje reda u „državi“, dok bi francuska flota bila delom razoružana i stavljena pod kontrolu u Višijskim lukama. Ovakvu odluku Hitler je doneo jer se plašio da bi francuzi nastavili aktivnu borbu protiv nemaca iz kolonija, ukoliko bi ih on isuviše pritisnuo. Čak i oni francuski oficiri koji su se kolebali između nastavka borbe protiv nemaca i života u marionetskoj državi, brzo su prihvatili ovu drugu soluciju, posle poniženja koje je francuska mornarica doživela od strane britanaca u Mers el Kebiru. Posle ove tragedije u kojoj su njeni dojučerašnji saveznici otovrili vatru na njene brodove u luci i ubili 1297 francuskih mornara, i pored date francuske reči da njeni brodovi neće pasti u ruke nemaca, lako je videti što su mnogi pomorski oficiri prihvatili vladu u Višiju kao svoju.


* primirje.jpg (71.9 KB. 412x599 - viewed 384 times.)


Posle tragedije u Mers el Kebiru i Dakaru, ostatci francuske flote se povlače u Tulon gde su bili sigurni od daljih savezničkih napada. Tu brodovi ostaju neaktivni zbog ograničenja nametnutih vladi u Višiju, kao i zbog nedostatka goriva. Ovakvo stanje se održalo sve do novembra meseca 1942 godine i savezničkog iskrcavanja u severnoj Africi.


* mers el kebir.jpg (82.5 KB. 906x700 - viewed 338 times.)


Treba napomenuti da ni Hitler nije previše verovao francuzima, tako da je za svaki slučaj pripremio plan, pod imenom Fall Anton, za okupaciju slobodne teritorije francuske. U okviru ovog osnovnog plana, postojao je i plan za operaciju Lila (Unternehmen Lila), koji je predviđao zarobljavanje francuske flote u Tulonu i njenu predaju italijanima, dok su nemački mornarički krugovi negodovali i tražili da se na brodove ukrcaju nemačke posade. Njihov zahtev je, naravno, bio ignorisan. Istovremeno se ovom planu protivio i komandant nemačke moranrice admiral Reder, jer je smatrao da će francuzi održati svoju reč i da neće dozvoliti da brodovi padnu u ruke britanaca.


* vichy france.jpg (94.9 KB. 565x599 - viewed 363 times.)


Čim je počelo savezničko iskrcavanje u Africi, Hitler je naredio otpočinjanje Fall Anton, ali ne i za otpočinjanje operacije Lila. Od 11 novembra nemci počinju pregovore sa vladom iz Višija po kojima je Tulon trebao da ostane tvrđava pod kontrolom francuza. Do tog dana su nemačke i italijanske trupe već opkolile Tulon, tako da su francuzi bili prinuđeni da prihvate dogovor. Istog dana uveče sekretar mornarice, admiral Gabrijel Ofan, naređuje admiralima de Labordu i Markisu sledeće:

1. Bez krvoprolića ne dopustiti da u bilo koju pomorsku bazu dođu neprijateljske trupe
2. Na isti način, ne dopustiti da strane trupe zauzmu brodove , i, ako je potrebno, doći do sporazuma s pregovaračima
3. Ako je to isključeno, potopiti flotu

Inače treba napomenuti da je admiral Andre Markis bio komandan pomorske oblasti i ratne luke, dok je admiral Žan de Labord bio komandant flote.


* admiral markis.jpg (9.37 KB. 300x454 - viewed 350 times.)


Sledećeg dana su ova dva admirala okupila sve svoje potčinjene i izložili im ova naređenja, te su zahtevali od njih njihovu zakletvu na vernost. Samo su dvojica odbila.

Sled događaja u sledećih nekoliko dana je išao ovako:
   - 13 i 14 novembra nemački i italijanski oficiri dolaze u Tulon.

   - 15 novembra de Labord se sastaje sa Petenom i Ofanom, tom prilikom u privatnom razgovoru Ofan pokušava da ga nagovori da isplovi sa flotom za Afriku i pređe na stranu saveznika, što de labord odlučno odbija bez pismenog naređenja vlade.Iako su se mnogi pitali zbog čega je on ovo učinio, moraju da shvate da je de Labord bio pravi francuski oficir koji nikada nije previše ljubio britance, a to se posle mers el Kebira pretvorilo u pritajenu mržnju, uostalom kao i kod većine pomorskih oficira. Posle ovog neuspelog pokušaja admiral Ofan daje ostavku.

   - 23 novembra novi ministar mornarice dolazi u posetu i naređuje da se svi brodovi potope otvaranjem Kingstona, a da nije rekao razlog za to.

   - 24/25 novembra je primećena neobična aktivnost u nemačkoj bazi u blizini Tulona.

   - 26 novembra svi nemački oficiri odlaze iz tulona bez objašnjenja. De labord se nalazi na svom komandnom brodu strasbur i nekolicini poverljivih ljudi daje noćni izlaz.

Konačno je osvanuo i sudbonosni 27 novembar koji je odredio sudbinu francuske flote.

   - 04:25 Kod utvrđenja Lamalke se pojavljuju nemački tenkovi, a admirala Markisa nemci dižu iz kreveta i zarobljavaju.

   - 04:40 Admiral de Labord je obavešten o ovome i naređuje da se podignu svi lučki sizovi i naređuje da se brodovi pripreme za potapanje.

   - 04:50 de Labord telefonira u štab admirala Markisa, gde mu se javlja njegov načelnik štaba admiral Roben, koji mu je rekao sledeće:

   „Ovde Roben. Spusti slušalicu i ne zovi više...Ulaze u moju kancelariju.“. Pod tim je mislio na nemce koji su ga zarobili.Odmah zatim de Labord zove Markisovog zamenika, admirala Dornoma, koji se nalazio u skladištu oružja na obali.

   „Hoće te li potopiti brodove?“ upitao je Dornom
   „Upravo obavljam pripreme, pa i tebi savetujem da učiniš isto. Obaveštavaću te, a ti mi javi ako napadnu skladište.“ Odgovorio je de Labord.

   - 05:20 de Labord saznaje da su nemci zauzeli skladište Murlion i da pokušavaju da se probiju kroz kapiju Kastanjo, gde su ih stražari zamajavali sa izgovorima o nekakvim papirima i naređenjima. Stoga izdaje naređenje za potapanje brodova.

U međuvremenu je vladi u Višiju, u 04:30, predato Hitlerovo pismo, u kojem se navode njegove namere o razoružavanju francuske flote. U 05:30 počinje vanredna sednica vlade, ali uzalud, flota je već tonula.

   - 05:45 Nemci su najzad ušli u luku, a kako je bio mrak tek oko 06:00 stiži do srenjih brodova, oko 06:20 do velikih i oko 06:30 do malih brodova.


* colbert01.jpg (48.03 KB. 800x535 - viewed 345 times.)


Kada su stigli do bojnog broda Strasbur i videli da ga francuzi već potapaju, nemački tenkovi  otvaraju vatru i tom prilikom ubijaju francuskog pukovnika Faja i ranjavaju još 5 mornara. Istog trenutka francuski mornari otvaraju vatru iz PAT-ova po tenkovima, a nemci uplašeni da bi mogli da upotrebe i srednju artiljeriju kalibra 130 mm, obustavljaju paljbu.Tada je jedan glas povikao prema Strasburu:

   „Admirale, moj vas komandant obaveštava da brod morate predati neoštećen!“
   „Već ga potapamo!“
   „Admirale, moj komandant vam saopštava da možete računati sa njegovim najvećim poštovanjem!“


Kod admiralske krstarice Alžer se vodio još jedan ovakakv razgovor između neimenovanog nemačkog oficira i njenog komandanta admirala Lakroa:

   „Dolazimo da zauzmemo brod!“
   „Malo ste zakasnili, tone!“
   „Hoće li eksplodirati?!“
   „Ne!“
   „Onda se penjemo na palubu!“
   „U tom slučaju će ipak eksplodirati!“
   „Municijom?“
   „Da!“
   „Vi ćete se popeti sa nama na palubu!“
   „Kako god hoćete, ali stvarno će eksplodirati!“
   „Zaista tone!“
   „Da, voda već lepo nadire i brod brzo tone!“
   „Kakva šteta, kakva grozna šteta!“
   „Kasnite, sad je već gotovo!“
   „Onda ste vi moj zarobljenik!“
   „Izvrsno!“


Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« Reply #1 on: January 01, 2011, 05:33:59 pm »

Na ovom brodu su mornari aktivirali punjenja koja su probila tankove sa gorivom koje se izlilo i zapalilo. Krstarica je gorela sledećih 20 dana. Samo uništavanje brodova je vršeno otvaranjem Kingston ventila i postavljanjem eksplozivnih punjenja na vitalne delove brodskog pogona. Namerno je izbegnuto postavljanje eksploziva u municijske komore, kako ne bi posade stradale uzaludno, mada je i to uzeto u obzir kao krajnja mera, ukoliko nemci postanu nasilni. Par minuta posle razgovora nemačkog oficira i admirala de Laborda, eksplozije potresaju krstaricu Kolber i ona počinje da gori, nemci nisu ni pokušali da se popnu na nju. U međuvremenu je krsatrica Marseljeza počela da se prevrće, kada je njen komandant naredio da se upale eksplozivna punjenja i da se brod napusti. Nemci su pokušali da se popnu na nju, ali kada su videli da se brod prevrće odustali su od ove ideje. Krsatrica se zapalila i gorela sledećih 7 dana.


* marseillaise.jpg (42.07 KB. 800x539 - viewed 247 times.)


Na krstaricu Diple nemci su se ukrcali silom i uspeli da zatvore Kingston ventile, kao i da poskidaju punjenja sa brodskih turbina. Najveći deo posade su uspeli da izbace sa krstarice, a kada je njen komandant PBB Moro, video da će mu brod biti zarobljen, daje znak da se upale skraćeni fitilji punjenja u pramčanim kupolama glavne artiljerije i u skladištu brodskih torpeda. Kada je prva eksplozija potresla brod on naredđuje njegovo napuštanje, a brod zajedno napuštaju i francuzi i nemci. Eksplozija brodskih torpeda šalje brod ekspresno na dno, a njegova olupina nastavlja da gori još 10 dana.


* raspored brodova u luci.png (189.23 KB. 1000x686 - viewed 277 times.)


U najgoroj situaciji se našla krstarica Žan de Vijen, koja je bila u suvom doku. Nemci uspevaju i na nju da se ukrcaju i poskidaju punjenja, ali ne i da zatvore ventile jer nisu primetili da su otvoreni. U tom trenutku njen komandant naređuje da se ustave doka unište eksplozivom, te je voda jurnula u suvi dok, a krstarica je brzo potonula i blokirala ga.


* la galissoniere krstarice u koloni.jpg (45.52 KB. 520x293 - viewed 238 times.)


Komandant bojnog broda Dankerk je u početku odbijao da uništi svoj brod, ali ga je njegov kolega sa krstarice La Galisonije ipak uspeo da nagovori na to. Ovo je brod koji je najlakše potopljen, jer su iskorištena oštećenja od britanskih torpeda za brži prodor vode. Takođe su uništeni i kotlovi, kao i brodske turbine.

Slične scene su se ponovile i kod razarača i podmornica. Sirene su zavijale, a posade su uništavale svoje brodove zapanjujućom brzinom. Brodske posade su takođe onesposobile i četiri velike plovne dizalice i kranove na obali, kako bi onemogućile neprijatelja da spasi brodove.


* razaraci01.jpg (63.85 KB. 493x671 - viewed 239 times.)



* dunkerque.jpg (113.58 KB. 987x360 - viewed 243 times.)


Za to vreme su posade sa bojnog broda Provans i nosača hidroaviona Komandant Teste uspevale da zagovaraju nemce dok sve nije bilo gotovo i dok brodovi nisu postali neupotrebljivi.


Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« Reply #2 on: January 01, 2011, 05:43:58 pm »


* strasbourg, colbert, algerie i marseillaise.jpg (107.53 KB. 766x599 - viewed 237 times.)


U međuvremenu je admiral de Labord sastavljao izveštaj svojim pretpostavljenima na svom komandnom brodu Strasbur. U tom izveštaju je naveo svoje nepoverenje u nemce i Hitlera, a nemačkim oficirima je rekao da neće napustiti svoj brod, osim ako mu to ne naredi lično maršal Peten ( ovo se dešavalo oko 09:30 tog jutra). U 11:20 nemci su uspeli da presretnu telegram sledeće sadržine:

   „Pretpostavljam da vaš brod tone. Naređujem da ga napustite. Peten.“

Oko 14:00 Nemci ponovo izdaju naređenje de Labordu da napusti brod, a on to ponovo odbija rečima:

   „Ne. Samo po maršalovom naređenju!“

Tada mu nemci radio vezom čitaju presretnuti telegram, ali na nemačkom. de Labord odbija da poveruje u njegovu istinitost i ostaje na brodu. Tek kada je doveden admiral Markis koji mu je potvrdio da je i on dobio isti telegram, on pristaje da napusti svoj brod.


* colbert02.jpg (73.39 KB. 483x724 - viewed 237 times.)


Tek presretanjem ove radio poruke su saveznici u severnoj Africi saznali za potapanje francuske flote i shvatili da su francuzi održali svoju reč da njeni brodovi nikada neće pasti u ruke nemaca.

Nemci su u međuvremenu sakupili posade brodova i pripremali se da ih prebace u logore ratnih zarobljenika. de Labord je protestovao kod nemačkog komandanta zbog toga i tražio slobodu za njih, što se i desilo tokom 4 i 5 decembra posle Petenove intervencije kod Hitlera.


* brodovi01.jpg (78.23 KB. 687x467 - viewed 253 times.)


Od 168 brodova i plovnih sredstava svih veličina koji su se nalazili u Tolunu u tom trenutku, samo su 4 podmornice ( Kasabianka, Marsen, Glori i Iris), kao i jedan brod, Leonor Fresnel, napustili luku i sklonili se u severnu Afriku ili u španiju. Nemci zarobljavaju samo 3 razarača i 4 podmornice ( koji su iovako bili razoružani i neupotrebljivi) i još 32 mala lučka plovna sredstva koja su takođe bila oštećena u akciji svojih posada. Osim toga zarobili su i preddrednot Kondorse i  drednot Žan Bar koji su služili kao školski brodovi. Francuzi su uspeli da potope sledeće brodove:

Bojni brodovi: Strasbourg, Dunkerque i Provence

Nosač hidroaviona: Commandant Teste

Teške krstarice: Dupleix, Foch, Algérie i Colbert

Lake krstarice: Marseillaise, Jean de Vienne i La Galissonnière

Flotne razarače: Cassard, Aigle, Gerfaut, Lion, Linx, L'Indomptable, Mogador, Panthère, Tigre, Kersaint, Tartu, Valmy, Vauban, Vauquelin, Vautour i Guépard

Eskortne razarače: Casque, Bordelais, Bison, Bayonnaise, Foudroyant, Trombe, Siroco, Poursuivante, Mars, Hardi, Palme, Cyclone i Mamelouk

Podmornice: Redoutable, Eurydice, Diamant, Thétis, Sirène, Vénus, Vengeur, Naïade, Pascal, Espoir, Achéron, Fresnel, Caïman, Henri Poincaré i Galatée

Patrolne brodove: Épargne, Iberville, Chamois, Yser, Impétueuse, Curieuse, Granit i Dédaigneuse

I još 9 patrolnih čamaca, 19 pomoćnih brodova, 1 školski brod , 28 remorkera i 4 plovne dizalice.


* casabianca.jpg (24.47 KB. 640x104 - viewed 237 times.)


S obzirom na razmeru ove akcije ljudski gubitci su bili relativno mali, francuzi su imali 12 mrtvih ( od toga samo pukovnik Fej je bio žrtva nemačke akcije, dok su ostali stradali u nesrećama tokom potapanja) i 26 ranjenih mornara, dok su nemci imali samo jednog ranjenog tenkistu.


* razaraci04.jpg (91.66 KB. 677x472 - viewed 247 times.)


Kasnije su pravljeni razni planovi i pokušaji da se brodovi spasu i ponovo osposobe za službu, ali je za to bilo kasno . italijani su čak uspeli da izvuku sa dna većinu krstarica, ali su uvideli da je njihova popravka nemoguća, tako da su ih isekli u staro gvožđe ili ostavili da trunu u luci. Dok je vrh nemačke mornarice bio razočaran ovakvim razvojem situacije, Hitler je bio veoma zadovoljan jer se rešio jednog balasta oko vrata, francuske mornarice. Što se tiče samih francuza, oni su, koliko toliko, uspeli da spasu čast svoje zemlje ovim činom.

Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 066


« Reply #3 on: January 01, 2011, 10:01:58 pm »

Meni nikada neće biti jasno zašto se desio Mers el Kebir i zašto samopotapanje flote u Tulonu Huh??!!!!

To je očito drastičan poraz jedne kratkovide politike i neimanje strateških vizija sa jedne strane - a želja za vlašću sa druge strane Višijeve vlade!

Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« Reply #4 on: January 01, 2011, 10:24:56 pm »

Pravo da ti kažem ni meni nije jasna akcija u Mers el Kebiru. Mogu da pretpostavim da su britanci bili u strahu da će francuski brodovi da otplove u Tulon i tu budu zarobljeni od strane nemaca. Nisu u obzir uzeli reč francuza da neće dozvoliti da njihovi brodovi padnu u ruke nemaca i izveli akciju koja je samo produbila vekovni jaz između njih i francuza. Time su od savezničke stvari odbili veliki broj francuskih oficira koji bi možda i otplovili svojim brodovima za severnu Afriku u novembru 1942 godine.

Kako god gledali Višijevski oficiri nisu voleli nemce, kako to ume da se pretstavi, već su pokušali da se snađu u opštem haosu koji je vladao tada. Višijevska francuska je ipak bila, koliko toliko, samostalna od nemačke i oni su u neku ruku služili svojoj zemlji. Kada su nemci okupirali i taj deo slobodne francuske zone, odlučili su da potope svoje brodove.
Logged
TNT024
Prijatelj foruma
vodnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 687


« Reply #5 on: January 02, 2011, 12:56:07 am »

Motorista, svaka ti čast na ovom prikazu. 
Ova tema je veoma intrigantna i na neki način prikazuje odnose "saveznika". Sa vremenske distance je zaista teško shvatiti razmišljanja i postupke oficira Francuske mornarice. Ipak su to bila neka vremena kada se "držalo" do oficirke reči i časti. Lično mislim da je to bila jedna jako zamršena igra gde su svi (Francuzi, Nemci i Britanci) pokušavali da izvuku najviše sa sebe, a da pri tome ostanu "čisti". Tu kada se umešaju politika, istoriski odnosi, osećaj vojničke časti i patriotizma, kada ti vojnički pobednik nudi određenu "slobodu", a "saveznik" u borbi protiv osvajača ti nanese težak udarac, je nešto što je teško shvatljivo. Bez obzira na sve, jedna tragična epizoda istorije Francuske RM, koja će ostati nerazjašnjena.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 673



« Reply #6 on: January 02, 2011, 08:39:43 am »

Odličan i intersantan prikaz
Logged
Boro Prodanic
Prijatelj foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 768


« Reply #7 on: January 02, 2011, 06:49:24 pm »

Motorista, sve čestitke!

Mislim da bi pouke iz pojedinih postupaka saveznika koji se pominju u temi trebalo dobro zapamtiti i primeniti i na neka moderna savezništva.
Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« Reply #8 on: January 02, 2011, 07:29:57 pm »

Služim narodu. Smiley


* razaraci02.jpg (106.48 KB. 692x467 - viewed 189 times.)



* razaraci03.jpg (78.76 KB. 682x483 - viewed 148 times.)

Logged
Рашо
Moderator
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 477



« Reply #9 on: January 04, 2011, 06:44:53 pm »

Po mome mišljenju, napad na Mers el Kebir je bio neizbježan i nemam nikakvih nedoumica oko postupka Britanaca. Niz šokantnih i nezamislivih poraza koji su zadesili Imperiju za manje od godinu dana rata su natjerali Britance da postupaju po izreci "ko nije s nama, taj je protiv nas". Jednostavno, nisu smjeli sebi dozvoliti da vjeruju samo na riječ poraženih Francuza i da tolike brodove ostave tek tako da se sa njima, koliko sjutra, desi ko zna šta. Tako je moralo biti.
Logged
langsdorff
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 340


Hans Langsdorff


« Reply #10 on: February 17, 2011, 02:25:22 pm »

      Slazem se da je napad na Mers El Kebir bio neizbezan. Englezi su se u ovom slucaju vodili onom narodnom "bolje spreciti nego leciti", jer u svakom slucaju oni u tom trenutku nisu mogli da znaju sta su Francuzi planirali. Sve ostalo spada u domen prica sta bi bilo kad bi bilo. Rizik da Francuska flota padne u Nemacke ruke je moramo priznati ipak postojao. Englezi su igrali na sigurno.
Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« Reply #11 on: February 20, 2011, 08:20:19 pm »

Malo detaljniji raspored brodova u Tulonu 27 novembra.


* toulon-skz.jpg (176.89 KB. 1029x635 - viewed 147 times.)

Logged
MOTORISTA
Writer Palube
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 32 872



« Reply #12 on: July 06, 2014, 08:54:36 am »

Još dve fotke.


* algerie.jpg (418.16 KB. 992x659 - viewed 131 times.)



* provance e teste.jpg (462.31 KB. 1001x666 - viewed 94 times.)

Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #13 on: June 07, 2015, 06:03:11 am »

Vir: Hrvatski vojnik
www.hrvatski-vojnik.h

Samopotapanje francuske flote u Toulonu

Naivno vjerujući da Nijemci neće pokušati domoći se njihove flote, Francuzi su je na kraju morali sami potopiti

Početkom 1942. godine najveći dio francuske flote koji nije uspio prebjeći Saveznicima, bazirao se u luci Toulon, na francuskoj mediteranskoj obali. Tadašnji zapovjednik francuske mornarice admiral Francois Darlan obećao je Velikoj Britaniji da će francuski ratni brodovi biti potopljeni ukoliko bude postojala i najmanja sumnja da bi mogli pasti u njemačke ruke.

U to vrijeme zapovjedništvo nad podijeljenom flotom u Toulonu dijelili su admirali De Laborde i admiral Marquis. Laborde je zapovijedao tzv. flotom visokog mora, koju su činii novi bojni brod Strasbourg, tri teške krstarice, dvije lake krstarice, deset velikih razarača i tri eskortna razarača. Pod zapovjedništvom admirala Marquisa bio je stari bojni brod Provence, brod za prijevoz zrakoplova Commandant Teste, dva razarača, četrri torpedna čamca i deset podmornica. Osim te dvije flotile u pomorskoj bazi bio je i oštećeni bojni brod Dunkerqe, dvije krstarice, osam teških razarača, šest eskortnih razarača i još deset podmornica. Svi su tu bili internirani pod uvjetima mirovnog sporazuma, koje je s Njemačkom potpisala vlada u Vichyu.

Osim 64 borbena broda, u bazi je bio i veliki broj pomoćnih brodova, patrolnih čamaca, minolovaca, tankera za gorivo i vodu, specijalnih brodova za prijevoz streljiva, itd. Sve u svemu u Toulonu se bazirala moćna flota, veća od ukupnih efektiva većine ratnih mornarica toga doba. Početkom sudenog admiral Darlan zapovjedio je Labordeu da svoje brodove premjesti u francusku kolonijalnu luku Dakar u Senegalu.
Laborde ga nije poslušao jer je smatrao da se Nijemci neće usuditi prekršiti odrednice ugovora kojeg su potpisali s Petenovom vladom u Vichyu. Nepoštivanje zapovijedi i osobne zablude odvele su veliki dio francuske ratne flote u propast, u nesretno ali časno samopotapanje slično onom kakvo je izvela internirana njemačka flota u Scapa Flowu nakon završetka I. svjetskog rata.

Najvrjedniji francuski brodovi bili su privezani uz udaljenije molove operativne obale pomorske baze. Oštećeni bojni brod Dunkerqe, zajedno s još četiri broda bio je u velikom suhom doku na popravku. Pomorska baza u Toulonu prostirala se na velikoj površini koja je bila dugačka više od jedne milje i gotovo pola milje široka. Na jednom kraju baze nalazio se veliki arsenal. Okolo baze i u akvatoriju ispred nje postavljene su mnogobrojne straže i kontrolni punktovi. No, najveća prepreka ulasku u bazu bio je visoki zid koji je u potpunosti opasivao bazu i kroz koji se moglo proći samo kroz dva ulaza.

Nijemci su planirali zauzeti pomorsku bazu Toulon iznenadnim prodorom oklopno-mehanizirane armijske grupe iz pravca Nice po vrlo dobroj asfaltnoj cesti. Baza je trebala biti napadnuta iz još tri pravca uz sudjelovanje postrojbi iz zloglasne divizije Das Reich koja je trebala zauzeti poluotok, grad i neutralizirati baterije obalnog topništva. Kada su njemačke motociklističke postrojbe krenule iz pravca Nice, primijetila ih je jedna žandarmerijska ophodnja. Jedan žandar odjurio je na motociklu prema Toulonu želeći alarmirati francuske snage u luci i gradu. U grad je stigao gotovo istovremeno kada i Nijemci.

Admiral Marquis zarobljen je na spavanju u 04:30, ali je njegov stožer uspio dojaviti i alarmirati admirala Labordea koji je još uvijek naivno vjerovao da Nijemci neće prekršiti dogovor, napasti bazu i pokušati se domoći njihove flote. Kada se vrlo brzo uvjerio u svoje zablude, zapovjedio je poduzimanje svih mjera pripravnosti i pripremu brodova za isplovljenje. Na brodovima su potpaljeni kotlovi i počelo je "dizanje pare". Pet francuskih podmornica isplovilo je sa svojih vezova u trenutku kada su se prve njemačke trupe pokušale prebaciti preko zaštitnog zida pomorske baze. Isplovile su pod vatrom njemačkih tenkova. Velikim francuskim bojnim brodovima i krstaricama trebalo je 3-5 sati da bi "podigli paru" dovoljno za isplovljenje. Vidjevši da neće moći izvući svoje ratne brodove iz luke, francuski admirali donose odluku o potapanju vlastite flote samo da ne padne u ruke njemačkoj vojsci. Mnogi zapovjednici nisu shvaćali što se od njih zahtijeva, pa su od svog zapovjedništva tražili potvrdu te zapovijedi. Tek kada je zapovijed o samopotapanju francuske flote nekoliko puta ponovljena, na svim ratnim brodovima otvoreni su kingstoni (naplavni ventili na oplati broda). U trenutku kada su prvi njemački tenkovi tutnjali kroz glavne ulaze u bazu, brodovi su se počeli puniti prvim tonama morske vode.

Njemačke snage su u tim trenucima napravile veliku taktičku pogrešku. Njihove postrojbe i tenkovi su se kroz bazu kretali dosta sporo i oprezno, jer im zasigurno nije palo na pamet da bi Francuzi mogli izvesti samopotapanje flote, niti koliko je to brzo moguće izvesti. Njemačke snage ušle su u krug pomorske baze nekoliko minuta iza 05:00 sati, a onda im je trebao gotovo cijeli sat da pronađu putove kroz golema lučka i brodogradilišna postrojenja do vanjskih vezova gdje su bili privezani glavni francuski brodovi. Konačno su oko 06:00 sati uspjeli stići do veza na kojem je bio privezan bojni brod Strasbourg. Njegova posada je već skinula vezove (konopce) s bitvi i brod je slobodno plutao. Na zapovjednom mostu Strasbourga bio je admiral Laborde, koji je odavno zapovjedniku broda naredio otvaranje kingstona. Kao opomenu njemački je tenk ispalio granatu u oklopnu kulu broj dva, usmrtivši jednog francuskog časnika, na što su brodski automatski topovi uzvratili paljbu po njemačkim trupama. Jedan njemački časnik pozvao je Labordea da se preda i izruči svoj zastavni brod i ostatak flote neoštećene. Laborde ga je izvjestio da je veliki bojni brod već gotovo potopljen, kao i ostatak francuske flote u Toulonu. Njemci su bili očajni. U trenutku su shvatili da im tu pred njihovim očima gotovo iz ruku izmiče bogati plijen koji su smatrali sigurnom lovinom.

Nemoćni da bilo što učine, gledali su kako centimetar po centimetar ponos francuske mornarice nestaje u vodama toulonske luke. U trenucima kada zapovjednik njemačkih snaga poziva admirala Labordea na predaju, njihov razgovor prekidaju podmukle eksplozije iz unutrašnjosti broda. Topničke kule su raznesene, pogonska postrojenja su uništena ručnim granatama, glavni brodski reduktor bio je totalno uništen, a vatrene baklje i dim su visoko sukljali kroz sve palubne otvore. Smrtno ranjeni kolos polagano je sjeo svojom kobilicom na morsko dno. Iznad morske površine stršao je veliki zapovjedni toranj kao nijemi svjedok časnog poteza francuske mornarice. U suhom doku uništen je i stari bojni brod Dunkerqe od 26 500 tona deplasmana, gdje se popravljala oštećenja koje je brod zadobio još u lipnju 1940. godine u napadu britanske eskadre "H" na francusku flotu u alžirskoj bazi Mers-al Kebir. Dunkerqe je završio kao hrpa ogoljenog metala kojeg su talijanski radnici izrezali i poslali vlakom u Italiju da se iskoristi za ratnu proizvodnju.

Krstarica Algerie (punog deplasmana od 13900 tona) bila je na generalnom remontu u Toulonu i vezana samo nekoliko vezova ispred bojnog broda Strasbourg. I njeni kingsoni su bili otvoreni kad su njemačke snage stigle do nje sa zahtjevom da se preda. Krstarica je bila zapovjedni brod admirala Lacroixa koji je izvjestio Nijemce da je za predaju kasno i da pod teretom nadirućeg mora krstarica neumitno tone. Kako do tog trenutka na krstarici nije bilo vidljivih oštećenja, njemački zapovjednik mu nije povjerovao i zapovjedio je svojim vojnicima da na juriš osvoje brod. Admiral Lacroix ga je spriječio u tom naumu izvjestivši ga da je brod miniran i da će odletjeti u zrak onog trenuka kada njemački vojnici stupe na njega. U istinitost admiralovih riječi uvjerili su se nekoliko minuta kasnije kada je eksplozija uništila krmenu topničku kulu. Krstarica Algerie dogorijevala je iduća dva dana uz povremene eksplozije i erupcije iz svojih magazina streljiva i torpeda.

S okolnih brda iznad zaljeva u kojem je smještena toulonska ratna luka, građani i njemačke snage stacionirane u tom području mogli su više od tjedan dana promatrati kako u luci jedan za drugim dogorijevaju i u dimu nestaju nekad moćna i brza krstarica Marseillaise iz klase La Galissonniere od 8214 tona deplasmana nakon što se prevrnula na bok. Posljednji brod iz te klase koji je također bio potopljen izvukli su Talijani - popravili ga i koristili se njime svojoj floti sve do 1944. godine kada je vraćen Francuzima.

Ogorčeni neuspjehom, njemački vojnici su jurnuli na krstaricu Colbert (iz klase Suffren) pokušavajući barem nju zaplijeniti. Međutim,kako su brzo stigli na nju, još brže su je morali napustiti nakon eksplozije jednog od magazina topničkog streljiva. Krstarica je ubrzo potonula odnoseći sa sobom i jedan dio njemačkih vojnika koji se nisu uspjeli povući na vrijeme. Sličan scenarij ponovio se i na krstarici Dupleix.

Bojni brod Provence od 22 000 tona deplasmana (iz iste klase kao i bojni brodovi Bretagne i Lorraine zamalo je pao Nijemcima u ruke zbog neodlučnosti njegovog zapovjednika kojeg je zbunio brzojav dobiven od vlade iz Vischya: "Zapovijed gospodina Lavala je da se izbjegnu incidenti bilo kakve vrste".

Slušajući eksplozije koje su odjekivale oko njega u cijeloj luci i vidjevši brodove koji su u dimu i plamenu tonuli posvuda oko njega, odlučio je ne poslušati zapovijed vischyevske vlade i postupiti u skladu sa svojom savješću. Dok se tobože svađao s jednim njemačkim časnikom, fiktivno je poslao jednog svog časnika da ispita vjerodostojnost brzojava. Dok je razgovarao sa zapovjednikom njemačke postrojbe koja je došla zauzeti njegov brod, zapovjedio je posadi da otvori podvodne ventile i potopi brod. Uskoro je i Provence bio izgubljen za Nijemce. Vidjevši da je uspio u svom naumu, zapovjednik Provencea je uz vojnički pozdrav zastavi koja je spuštena i sa smiješkom na usnama napustio svoj brod.

Na remontu u toulonskoj pomorskoj bazi zatekla su se i tri takozvana "super razarača" deplasmana od 2100 tona. Lion, Tigre i Panthere bili su popunjeni s minimalnim brojem ljudi zbog obima radova na njima. Na njima su izvedene tek djelomične sabotaže. Nakon popravaka sva tri broda su zajedno s razaračem Trombe otegljeni u Italiju.

U vrijeme dok je bojni brod Strasbourg polagano tonuo na morsko dno, na zapovjednom mostu ponosno je stajao admiral Laborde koji je odbijao napustiti svoj brod, prkoseći i na taj način Nijemcima, formalno komunicirajući s njemačkim zapovjednikom i izvještavajući ga da je neslavno propao "njihov drski pokušaj prisvajanja francuske flote u Toulonu". Iznerviran neuspjehom planirane operacije, njemački časnik je digao ruke od njega i dopustio mu tu čast i privilegiju da potone zajedno sa svojim brodom (iako je zapravo Strasbourg samo sjeo na morsko dno, a visoki zapovjedni most je ostao visoko iznad površine). Labordeu je ipak napustio potopljeni brod tek kada je dobio brzojav maršala Philippa Petaina da napusti brod.

Odmah nakon općeg alarma, posade podmornica koje su bile u luci našle su se na svojim borbenim postajama pripremajući svoja plovila za hitno isplovljavanje. Podmornice Venus, Casablanca, Marsouin, Iris i Glorieux uspjele su napustiti svoje vezove prije nego što su do njih stigli njemački tenkovi i pod neprijateljskom paljbom su se probijale prema izlazu iz luke i zaljeva prema otvorenim vodama. Francuzi su imali sreće što su posade dvaju tendera između kojih je bila razapeta protupodmornička mreža na ulazu u luku, uspjele istu spustiti taman toliko da podmornice mogu proći. Da nisu uspjeli spustiti mrežu, podmornice bi sigurno završile na morskom dnu pod udarcima bombardera Luftwaffe koji su ih zasipali granatama i dubinskim bombama. Prilikom prolaska kroz minirani dio plovnog puta, na izlazu iz zaljeva nastradala je podmornica Venus, ali se njezina posada uspjela spasiti. Podmornica Iris se uspjela izvući u sigurne vode a zatim je njezin zapovjednik uzeo kurs prema Španjolskoj, gdje su podmornica i njezina posada završili u internaciji do kraja rata. Ostale tri podmornice koje su izbjegle iz Toulona uspjele su sigurno uploviti u alžirske kolonijalne luke. Pet podmornica koje nisu uspjele isploviti iz Toulona potopile su posade.

Vischyevska vlada branila se pred Nijemcima argumentima da samopotapanje francuske flote nije bio akt neprijateljstva prema njima, nego legalan čin koji proizlazi iz mirovnog ugovora potpisanog 1940. godine između Trećeg Rajha i vischyevske Francuske.

Tako je od početka II. svjetskog rata moćna i moderna francuska flota doživjela i drugi teški udarac. Prvo su ih strašno za srce ugrizli Britanci u Mers'el Kebiru već u lipnju 1940. godine u iznenadnom napadu uništivši dio te flote iz straha da ne dospije u ruke njemačke Kriegsmarine. Samo dvije i pol godine kasnije i sami su bili prisiljeni na taj samouništavajući korak.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #14 on: June 07, 2015, 06:08:14 am »

Potopljena flota


* 800px-Toulon_1942.jpg (108.67 KB, 800x626 - viewed 92 times.)

* ToulonScuttling1942view2.jpg (504.6 KB, 1000x642 - viewed 113 times.)

* smještaj prije potapanja u Toulon-u.png (200.01 KB, 1024x703 - viewed 99 times.)
Logged
Pages:  [1] 2   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 24 queries.