PALUBA
March 28, 2024, 02:23:37 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 [44] 45 46 47   Go Down
  Print  
Author Topic: Vesti iz IT sveta  (Read 203279 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #645 on: March 24, 2020, 05:55:39 pm »

Pa kad vam je većina ljudi ili na poslu ili kući, šta mislite...kakav će biti internet?!? Zamislite, da ga nema...
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #646 on: March 24, 2020, 06:34:36 pm »

За дивно чудо мени је интернет добар (провајдер "Радиус Вектор"). Видим да су брзину преузимања преполовили (са 70 на око 40 Мб) али ја то у пракси за уобичајене ствари не примећујем. Као и мобилна телефонија (и Теленорова и МТС-ова). Нисам имао прекиде, застоје и сл.
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #647 on: March 24, 2020, 06:41:44 pm »

Kod mene malo ima pa malo nema. Pod tim mislim da radi npr. 15 minuta pa onda 5 ili 10 minuta ne radi. Reč je o ADSL-u. 4g na mobilnom radi manje više dobro ali i on po malo koči.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #648 on: March 25, 2020, 08:03:44 am »

Mobilne mreže su zapunjene više nego što su za novu godinu, a nova godina je znana po najviše prometa.
Internet je pun, razni operateri smanjuju kvalitetu HD programa na xdsl, limitita se protok torenta u radno vreme (da bi mogli svi podjednako da koriste rad od kuče/školu od kuče).. rade se proširenje konstantno da bi se zagotovio normalan rad zbog povečanog protoka.. i ljudi prestali da plačaju račune.. firme mole da se zamrznu računi n a3 mjeseca dok vanredna situacija.

LpB
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 879


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #649 on: March 25, 2020, 09:53:35 am »

Božo, da li je krenuo 5G internet u Sloveniji?
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #650 on: March 25, 2020, 10:17:20 am »

Testno da, ali produkcija ne. Planira se tender za frekvence krajem ove godine, i postavljanje u 2021 ali pitanje koliko če se to zamaknuti zbog situacije. 5G je koncepciski totalno drugačiji od ovog sada..
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 879


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #651 on: March 25, 2020, 11:05:22 am »

Božo, hvala za info.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 18 879


Jednakost, Bratstvo, Sloboda


WWW
« Reply #652 on: March 25, 2020, 01:07:23 pm »

Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #653 on: March 25, 2020, 04:56:06 pm »

Dokle če Netflix i slično preko mobilne mreže, uživajmo. 
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #654 on: March 27, 2020, 08:29:41 am »

Za brži internet, isključite mikrotalasnu pećnicu, bar tako kaže nauka



Savet stručnjaka iz Velike Britanije je da bi trebalo izbegavati upotrebu mikrotalasne rerne, kada koristite vaj-faj.


Pošto mnogo ljudi radi od kuće i oslanja se na striming usluge, sve je veći pritisak na provajdere, pa su procene da je upotreba interneta porasla za 20 odsto, navodi britanska vlada. Upozororava da je pouzdan i brz internet ključan u borbi protiv koronavirusa, a Agencija britanske vlade za medije, dala je mnogo korisnih saveta, kao što je preuzimanje filmova umesto strimovanja.

„Mikrotalasne peći mogu da smanje vaj-faj signale i vredi da se one ne uključuju ako planirate da koristite video-pozive ili gledate ha-de video-zapise", savetuju britanski stručnjaci.

Neki od saveta su: internet ruter postavite što dalje od drugih uređaja koji mogu da ometaju signal; nije dobro da ruter stoji na podu; ruter stalno treba da je uključen.Da bi se postigla najveća brzina mreže, treba koristiti kabl za povezivanje računara sa ruterom. Signale rutera mogu da ometaju bežični telefoni, monitori, halogene lampe, televizori, monitori.

„Ako koristite mobilni telefon, pokušajte da postavite pozivanje putem vaj-faja", savetuju iz agencije. Možete upućivati i glasovne pozive putem interneta pomoću aplikacija kao što su FaceTime, Skajp ili Votsap.

Predlog je i da se isključe uređaji koji se ne koriste, da bi se smanjilo opterećenje, a vaj-faj će biti brži.

izvor
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #655 on: March 27, 2020, 11:44:04 am »

Za brži internet, isključite mikrotalasnu pećnicu, bar tako kaže nauka



Savet stručnjaka iz Velike Britanije je da bi trebalo izbegavati upotrebu mikrotalasne rerne, kada koristite vaj-faj.


Pošto mnogo ljudi radi od kuće i oslanja se na striming usluge, sve je veći pritisak na provajdere, pa su procene da je upotreba interneta porasla za 20 odsto, navodi britanska vlada. Upozororava da je pouzdan i brz internet ključan u borbi protiv koronavirusa, a Agencija britanske vlade za medije, dala je mnogo korisnih saveta, kao što je preuzimanje filmova umesto strimovanja.

„Mikrotalasne peći mogu da smanje vaj-faj signale i vredi da se one ne uključuju ako planirate da koristite video-pozive ili gledate ha-de video-zapise", savetuju britanski stručnjaci.

Neki od saveta su: internet ruter postavite što dalje od drugih uređaja koji mogu da ometaju signal; nije dobro da ruter stoji na podu; ruter stalno treba da je uključen.Da bi se postigla najveća brzina mreže, treba koristiti kabl za povezivanje računara sa ruterom. Signale rutera mogu da ometaju bežični telefoni, monitori, halogene lampe, televizori, monitori.

„Ako koristite mobilni telefon, pokušajte da postavite pozivanje putem vaj-faja", savetuju iz agencije. Možete upućivati i glasovne pozive putem interneta pomoću aplikacija kao što su FaceTime, Skajp ili Votsap.

Predlog je i da se isključe uređaji koji se ne koriste, da bi se smanjilo opterećenje, a vaj-faj će biti brži.

izvor

 Grin Grin Grin
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #656 on: March 29, 2020, 12:17:16 pm »

Još jedno upozorenje za Windows 10 korisnike


Microsoft je još pre nekog vremena obećao bolje Windows 10 iskustvo, ali je 27. marta ipak ponovo upozorio na probleme koji su u vezi sa ažuriranjima koja je preuzelo nekoliko miliona korisnika.

Naime, radi se o tome da je kompanija objavila da veliko ažuriranje March 2020, te update koji je trebalo da popravi probleme sa antivirus programima, imaju ozbiljne posledice. Tako March 2020 update utiče na Windows 10 i Windows Server, te aplikacije i softver sprečava da se povežu na internet, što se, na primer, dešava kada je uređaj povezan na VPN, ali i u drugim okolnostima. Među aplikacije koje su pogođene ovim problemom spadaju Microsoft Teams, Microsoft Office, Office365, Outlook, Internet Explorer 11, i neke verzije Microsoft Edge-a.

Microsoft je objavio i Security Intelligence Update za Windows Defender, koji je trebalo da popravi probleme sa skeniranjem računara, ali se umesto toga pojavio problem koji sprečava pokretanje računara. Iako problem nije zanemarljiv činjenica je da su Windows Defender problemi bili potencijalno opasni, i mora da se prizna da je kompanija reagovala u rekordnom roku. Sigurnosna ažuriranja ipak stvaraju dodatne probleme, pa eksperti očekuju slične komplikacije i narednih nedelja, dok bi postojeći propusti, poručuju iz kompanije, trebalo da budu rešeni početkom aprila.

izvor
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #657 on: May 07, 2020, 10:31:38 am »

Ključno pitanje više nije kako zaštititi privatnost, već zašto, kako i kome smo je prodali


Piše : Nikola Zdravković

izvor : https: https://www.odiseja.rs/razotkriveno/



Ovaj mali se zove Alfonso. Njegov zadatak je da, sa svoje pozicije u digitalnim dubinama tvog telefona, prikuplja zvukove iz tvoje okoline, recimo sa TV ekrana, i da beleži šta gledaš. Pitaš se zašto – podaci o tvojim navikama su vrlo vredni! A on to sve tako lepo spakuje. Sećaš se one reklame za Igru prestola na HBO-u, i kako ti se sutradan pojavila slična na Fejsbuku? To je mali Alfonso. Zna on šta tebe zanima. Ne brini, kažu da sluša samo televiziju, radio i slično, ne priskuškuje tvoje razgovore. Ne, niko ti nije rekao da je on instaliran – tehnički – ali ako se sećaš one igre Pocket Bowling 3D, e pa ona je došla sa malim Alfonsom. Trebalo je da pročitaš sve uslove korišćenja. Zašto misliš da ti je igra o kuglanju tražila pristup lokaciji i mikrofonu?


Evo jedne neobične priče: u posleratnoj Americi, grupa istraživača je ispitivala odnos stanovništva prema japanskoj manjini. Odabrali su jedan mladi bračni par Japanaca, koji su telefonom zvali par stotina odabranih hotela na zapadnoj obali i pokušavali da rezervišu sobu, navodno za svoj medeni mesec. Usput bi u razgovoru naveli svoje poreklo. Ogroman broj hotelskih menadžera i recepcionera ih je kategorički odbio: naravno da ne služe Japance.

Anketno ispitivanje, pod uslovom da je uzorak hotela dobar, bilo bi tu završeno, a odnos posleratnih američkih hotela prema Japancima jasan. Ali istraživanje nije bilo gotovo – mladi bračni par Japanaca zatim se uputio redom u svaki od tih hotela i polako, dan za danom, radio istu stvar. Tražili su sobu za medeni mesec, ali ovog puta uživo. I gle iznenađenja – veliki broj hotela ih je prihvatio.

Jedno je, zaključili su istraživači, šta ko kaže preko telefona, a drugo šta se dogodi kad u lokal dođe mušterija sa novcem.

Ko zna da li je ova priča istinita  (nije slučajno što nedostaju imena i brojke), ali to i nije bitno. Zaključak zvuči smisleno. Anketiranje, odavno etabliran istraživački postupak, ima svoja ograničenja, a ljudi prosto ne urade uvek isto ono što kažu da će uraditi. To vidimo svuda: od diskrepanci između političke partije za koju ljudi kažu da će glasati i opcije koju zapravo zaokruže na listiću, pa sve do manje presudnih odluka. Kako kaže američki istraživač „velikih podataka“ Set Stivens-Davidovic, mnogo je manje ljudi koji priznaju da svakodnevno gledaju pornografski sadržaj nego što to kažu podaci pretraživanja na Guglu. Ponekad je u pitanju sramota, ponekad činjenica da ni sami ne znamo šta mislimo dok se ne nađemo u situaciji da to svoje mišljenje na neki način iskažemo.

Ova jednostavna činjenica ljudske psihologije presudna je za razumevanje savremene ekonomije – i sve žustrije debate o privatnosti na internetu. Neke od najvrednijih kompanija na svetu, kao što su Gugl i Fejsbuk, organizuju svoju celokupnu delatnost oko ove naizgled bezazlene ljudske osobine: ono što mi zapravo pretražujemo, čitamo i koristimo na internetu vrednija je informacija od bilo čega što se može dobiti neposrednim istraživanjem. Uz pomoć GPS-a, platnih kartica, a ponegde i automobilskih tablica, prikupljanje podataka odavno više nije ograničeno samo na naše onlajn ponašanje, ali krenimo redom.


Priču zapravo počinje Dosije X.


Tamo gde su centar javne pažnje nekada okupirali Hladni rat ili svemirska trka, taj prostor su za samo nekoliko godina preuzeli hipici i Čarls Menson, teorije zavere od Kenedija do Niksona i okretanje izmišljenom Orijentu



Pre nego što su početkom ovog veka TV serije od Holivuda preuzele baklju vrhunske produkcije mejnstrim dramskog sadržaja, Dosije X je devedesetih važio za reper kvaliteta na malim ekranima. Unikatan i imitiran, sačuvan u kolektivnoj svesti kroz slogane kao što je „istina je tamo negde“, Dosije X je 2016. godine, posle četrnaestogodišnje pauze, doživeo emitovanje nove sezone koja je delovala kao potpuni zicer. Puni nostalgije, gledaoci su bili željni još Moldera i Skali.

Međutim, naredna, jedanaesta sezona 2018. godine bila je gotovo neobjašnjivo neuspešna – publika se u samo dve godine prepolovila, a zatim iz epizode u epizodu nastavila da se smanjuje. I pored načelno pozitivnih reakcija onih koji jesu gledali, priča Dosijea X je posle toga po svemu sudeći bila završena. Nostalgija je, rekli su neki, bila dovoljna za jednu sezonu, ne više. Ali posredi je nešto više od toga.

Dosije X bio je, naime, paradigmatičan primerak jednog oblika postmoderne: narativ koji je gorivo za svoj dramaturški pogon crpeo iz tada već popularizovanog otpora i sumnje prema modernističkim pojavama kao što su država, birokratija i nauka. Ovaj proces bio je, od 60-ih godina pa sve do kraja prošlog veka, gotovo globalan, silovit i sveobuhvatan. Tamo gde su centar javne pažnje nekada okupirali Hladni rat ili svemirska trka, taj prostor su za samo nekoliko godina preuzeli hipici i Čarls Menson, teorije zavere od Kenedija do Niksona i okretanje izmišljenom Orijentu, posebno nakon što su taj korak napravili Bitlsi; pa čak i u Jugoslaviji – „crni talas“ u filmu i književnosti, ali i popularizacija spiritualizma, okultizma i paranormalnog od početka osamdesetih naovamo postali su svojevrsni mejnstrim iza mejnstrima.

Devedesetih, u doba kada su vračare i magovi bili zvezde TV ekrana SRJ dok se Pravoslavna crkva vraćala na društvenu poziciju moći koju ima i danas, u SAD je Dosije X postao simbol duha vremena obeleženog strahom od „ljudi u crnom“ i tajnih helikoptera, i čitavom plejadom NLO religija. Sumnja u tajne, „duboke“ državne strukture bila je na vrhuncu, a razvoj tehnologije dao je novi život starim hladnoratovskim strahovima: oni nas nadgledaju.

Međutim, nešto se desilo u poslednjih dvadeset godina što je transformisalo Dosije X iz fenomena pop kulture u jedan sasvim naivan relikt davno prošlog vremena. Dok smo ovde proživljavali tranzicione šokove, „rat protiv terorizma“, tzv. Patriotski zakon u SAD i Edvard Snouden pokazali su svetskoj javnosti da nadgledanje uz pomoć napredne tehnologije nije domen nikakvih okultnih struktura, već jedna zastrašujuća svakodnevica državnih službenika, poduzimača i IT administratora, pre svega članica „Pet očiju“,alijanse obaveštajnih agencija SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda. U takvoj realnosti, ko bi se bavio malim zelenima?

Ali dok je reakcija javnosti na procurele podatke i metodologije bila burna, jedna druga pojava je iza kulisa funkcionisala gotovo nesmetano. Više od pedeset godina paranoje, teorija zavere, konspiratornih sajtova, emisija i filmova (poput nekada vrlo popularnog dokumentarca Zeitgeist, kome je tek 12 godina), nikakvi dosijei X nisu mogli ni da pretpostave da će gubitak privatnosti, njihove najsvetije vrednosti, doći u obliku ni manje ni više nego mačjih fotografija.


Šta su zapravo Fejsbuk i Gugl? Odavno više ne možemo samo da kažemo „društvena mreža“ i „pretraživač“


Ključna reč je marketing.


Ako vas interesuje vrednost neke kompanije, možete je meriti raznim parametrima – npr. uz pomoć prihoda ili dobiti, ali jedan unikatan uvid u vrednost onih firmi kojima se trguje na berzi nudi tzv. tržišna kapitalizacija. U pitanju je vrednost jedne firmine akcije, pomnožena sa brojem akcija u slobodnoj prodaji. Prosto ali efektno – tržišna kapitalizacija nam kaže kako je neka firma trenutno procenjena. Nisu u pitanju „realne“ brojke, osim u smislu vrednosti akcija, već akumulirana i sumirana predviđanja svetskih investitora, kupaca i prodavaca. I onda firme možete rangirati po tržišnoj kapitalizaciji, iz kvartala u kvartal i iz godine u godinu, i na taj način praviti hronologiju svetskog investicionog mejnstrima.

Dugo, decenijama, najveće svetske firme po tržišnoj kapitalizaciji bili su naftni giganti kao što su Rojal Dač Šel i Ekson mobil. Povremeno bi naftašima društvo pravile farmaceutske kuće, multinacionalni prehrambeni džinovi i prodajni lanci – firme kao što su Džonson & Džonson, Volmart, Nestle, Novartis ili Vels Fargo, a često je među deset najvrednijih kompanija na svetu i Berkšir Hatavej Vorena Bafeta kojoj nije tako lako opisati delatnost (u pitanju je holding konglomerat koji poseduje sve od fabrika baterija do firmi koje iznajmljuju privatne avione).

Ali više nije tako: prevrat je počeo negde 2011. godine. Najveće svetske kompanije po vrednosti akcija sada su „velikih pet“ IT firmi: Majkrosoft, Amazon, Epl, Fejsbuk i Alfabet (odnosno Gugl), koje već godinama zauzimaju najmanje četiri od prvih pet mesta. Prve tri nas samo donekle zanimaju: Majkrosoft se razvija na višedecenijskom pseudomonopolu licenci nad osnovnim softverskim uslugama; Epl defakto živi od prodaje elektronskih uređaja, a Amazon od prodaje svega i svačega, usput izrabljujući svoju magacionersku radnu snagu. Mada se u njihove izvore prihoda ubrajaju svakakve visokotehnološke prakse i usluge, njihova delatnost ipak bi bila makar donekle shvatljiva i jednom prosečnom berzanskom brokeru iz šezdesetih. Kada su u pitanju Fejsbuk i Gugl, stvari stoje malo drugačije.

Šta su zapravo Fejsbuk i Gugl? Odavno više ne možemo samo da kažemo „društvena mreža“ i „pretraživač“. Oni žive od svoje publike, kao mediji; ali za razliku od medija, oni publici ne nude sadržaj, već uslugu, nalik telefonskoj mreži; ali za razliku od telefona, oni ne naplaćuju svoju uslugu, već je nude besplatno, a zarađuju preko plasmana reklama, opet nalik medijima… Odomaćio se termin „platforma“, posebno za Fejsbuk, ali je upitno da li je dobar, jer je platforma pre svega prostor, dok je Fejsbuk istovremeno i menadžer tog prostora – reklo bi se, s obzirom da nudi obrasce, formate i različite alate reklamiranja, da se ponaša i kao marketinška agencija. Na jednako novim i nejasnim principima funkcionišu npr. Instagram i Jutjub (opet u vlasništvu Fejsbuka, odnosno Gugla).


Ključevi privatnosti su predati ne, kako su to govorile konspiratorne fantazije, nekoj totalitarnoj državi radi bezbednosti, ni blizu, već marketinškim kompanijama, zbog komfora


Nemojmo se gubiti u tom lavirintu. Da, Fejsbuk i Gugl su poremetili ono što smo do sada znali o javnosti, sadržaju, ocenjivanju, reklamiranju, uticaju. Na to su verovatno ponosni. Ali pustimo to – ako pratimo tok novca, kako je lepo govorio Duboko Grlo, odnosno scenarista Vilijem Goldman, priča postaje mnogo jasnija.
Delatnost Gugla i Fejsbuka je, naime, marketing.

Osamdeset pet odsto prihoda kompanije Alphabet predstavljaju reklame, prevashodno sa Gugla i Jutjuba – oko 28 od ukupno 33 milijarde dolara godišnje. Sa znatno manje softvera u prodaji, Fejsbuk gotovo 90 odsto svojih prihoda (oko 40 milijardi dolara godišnje) ubira od reklama. Čak 60 odsto celokupnog novca koji kruži u svetu digitalnog marketinga završi na računima jedne od ove dve firme. Možemo da ih zovemo kako hoćemo – u biti, Gugl i Fejsbuk su marketinški džinovi. A to su postali uz pomoć svojih nezapamćeno velikih armija korisnika i monetizacije njihovih navika.

Međutim, nikada se ranije kompanije čija se delatnost zasniva na marketingu nisu ubrajale među najvrednije na svetu (po tržišnoj kapitalizaciji, Gugl i Fejsbuk su 2019. godinu provele između 4. i 6. mesta na globalnoj listi, nakon Majkrosofta, Epla i Amazona). Zapravo, tako nešto bi pre dvadeset godina zvučalo potpuno sumanuto, isto kao što bi bilo nemoguće pretpostaviti da će ljudi svojevoljno predati ključeve svoje privatnosti – ne, kako su to govorile konspiratorne fantazije, nekoj totalitarnoj državi radi bezbednosti, ni blizu, već su ključevi privatnosti predati marketinškim kompanijama, zbog komfora.

Staro pravilo kaže: ako nešto ne plaćate, onda i niste korisnik, već proizvod. Američka libertarijanka Kler Vulf je još 2000. godine u jednom članku napisala: „Ko je mušterija? Ne ti, čiji život je sveden na nečije tuđe komercijalizovane podatke. Mušterija je svako ko želi da kupi deo tvog života.“



Možemo načelno smatrati da su cigarete štetne, ali kada dođe trenutak za jednu minijaturnu odluku – da li ćemo zapaliti, na primer, posle stresnog dana na poslu – taj racionalni strah od raka pluća deluje vrlo, vrlo nebitno


Evo jednog naizgled jednostavnog pitanja: zašto ima toliko pušača? Dobro, postoje očigledni odgovori: cigarete su jeftine i legalne i izazivaju zavisnost, što svakako zvuči kao dobitna kombinacija, ali zašto ima toliko pušača kada je sasvim poznato koliko cigarete narušavaju zdravlje? Sigurno je da pušačima nije svejedno da li će dobiti rak pluća ili ne, ali ipak, iz dana u dan, zarad trenutnog zadovoljstva, stotine miliona ljudi širom sveta rizikuje svoj život.


Odgovor je psihološki: ljudi nisu mašine. Možemo načelno smatrati da su cigarete štetne, ali kada dođe trenutak za jednu minijaturnu odluku – da li ćemo zapaliti, na primer, posle stresnog dana na poslu – taj racionalni strah od raka pluća deluje vrlo, vrlo nebitno. Nismo baš dobri u tome da racionalno vagamo prednosti i mane dalekih opasnosti i trenutnog uživanja, ili smo, u zavisnosti od toga šta smatrate da znači „racionalno“, u tome zapravo jako dobri: šta znači smrt za deset, dvadeset, trideset, pedeset godina u odnosu na zadovoljstvo i ispunjenje potreba danas, sada i ovde?

Kada su usvajali General Data Protection Regulation, popularni GDPR, evropski zakonodavci vodili su se relativno jednostavnom formulom: ljude treba osnažiti da sami donose odluke o svojoj privatnosti na internetu. Nije, drugim rečima, dovoljno samo ponuditi opciju. Jedan od glavnih koraka bio je usvajanje pravila koje se popularno zove opt in umesto široko rasprostranjenog opt out. U osnovi, to je pitanje „šta se podrazumeva“ – da li korisnik deli sopstvene podatke, a nudi mu se mogućnost isključenja (opt out), ili svako ustupanje podataka mora biti svesno i namerno, odnosno podrazumeva se da ustupanja nema, a korisnik ga može ponuditi ako hoće (opt in).

Postupak je najjasniji kada su u igri odluke jednostavnije od privatnosti: kada instalirate neki program, on vam može ponuditi da u paketu instalirate još nešto (najčešće softver iste kompanije, ili neke druge sa kojom postoji dogovor o promociji). Ali šta se podrazumeva? Da li vam meni nudi već „čekirana“ polja koja možete ukloniti kako dodatni softver ne biste instalirali, ili prazna polja koja treba da čekirate ako taj softver zapravo želite? Ovo nije mala razlika: veliki broj korisnika softver instalira a da ne obraća pažnju na detalje, samo da što pre prođe kroz neophodne korake. Ako su polja za dodatni ili reklamni softver već unapred čekirana, i ako ne pazite, začas će se desiti da pored željenog PDF čitača dobijete i Memory Leak Master Architect 3000 i još gomilu ko zna kakvog đubreta – i što je najgore, ispašće da ste se s tim i složili. Međutim, pravilo opt in to ne dozvoljava: softveru je dozvoljeno da vrši promene na vašem sistemu samo uz vašu izričitu saglasnost. U ovom slučaju, sva polja moraju početi nepopunjena.



Da li ćete njihove usluge zapravo „svesno i namerno“ odbijati, isključivo radi apstraktne želje za privatnošću, i to iz dana u dan, od usluge do usluge, do kraja svog života?


To je, grubo rečeno, ono što GDPR treba da uskladi kada je u pitanju korišćenje privatnih podataka: ako Fejsbuk želi da iskoristi npr. vaš datum rođenja, on za to od vas mora dobiti izričitu saglasnost (opt in), a ne samo da vam ponudi opciju da upotrebu tog podatka onemogućite (opt out). Ali nismo džabe počeli s pričom o pušačima: mada je od svog usvajanja 2016. godine podigao veliku prašinu i promenio neke ustaljene prakse kada je u pitanju privatnost na internetu, GDPR teško da će biti naš vitez na belom konju. Naime, u ovom scenariju, naša privatnost je rak pluća, a cigarete su bilo koja od bezbroj usluga koje nam nude IT kompanije po niskoj ceni naše privatnosti. Da li ćete njihove usluge zapravo „svesno i namerno“ odbijati, isključivo radi apstraktne želje za privatnošću, i to iz dana u dan, od usluge do usluge, do kraja svog života?
Odluku o kojoj govori GDPR, drugim rečima, nismo doneli i nismo kolektivno ni sposobni da je donesemo, zato što je sami sebi svakodnevno oduzimamo. Problem o kojem govorimo nije problem slobode izbora, već jedan jednostavan marketinški trik.

GDPR je stupio na snagu 2018. godine, tako da treba sačekati da se osete njegove posledice. Za sada, najveća kazna koja je do sada izrečena nekoj IT kompaniji na osnovu ovog zakona je 50 miliona evra, sa koliko je početkom 2019. kažnjen Gugl u Francuskoj zbog nepoštovanja novih pravila u uslovima korišćenja Androida. Velike kompanije su sigurno svesne da, pored toga što i te kako imaju sredstava da plaćaju ovako srazmerno niske odštete, njihov način poslovanja nije zapravo ugrožen zakonima kao što je GDPR. Uostalom, čitavu stvar podržao je i Mark Zakerberg.

Naše merilo zapravo nije izbor – ako nam se nešto korisno nudi zauzvrat, sva je prilika da ćemo našu privatnost prepustiti na milost i nemilost. Gugl, Fejsbuk i sve ostale kompanije koje su u biznisu prikupljanja i prodaje ličnih podataka misle da otkrivaju „istinu“ o nama i našem ponašanju, ali zapravo trguju samo našim ogoljenim i nesputanim potrošačkim instinktom, usput ga i same hraneći neograničenim količinama besplatnog sadržaja.

Naše merilo, onda, treba da bude prepreka: da li možemo da napravimo barijeru između tog instinkta i onoga što zovemo racio? U odsustvu zabrane, jedino tako nešto može da promeni realnost sveta u kojem živimo.

Naravno, pod uslovom da nas to uopšte i zanima.

 

 


Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #658 on: December 26, 2020, 03:23:35 pm »

Novo otkriće približava nas kvantnom internetu



Stručnjaci agencije NASA su, zajedno sa saradnicima, prvi put u istoriji izveli kvantnu teleportaciju dugog dometa.


Ovo otkriće moglo bi da postavi temelje održivog kvantnog interneta, gde se podaci šalju na velike udaljenosti. Rezultati će se dodatno poboljšati nadogradnjama sistema, koje bi trebalo da budu gotovi do drugog kvartala 2021.

Kvantna teleportacija je prenos kvantnih stanja sa jednog mesta na drugo. Reč je o trenutnom transportu jedinica kvantnih informacija, koje se nazivaju kubitima, na udaljenost od 44 kilometra brže od brzine svetlosti.

Kubit je kvantni analog bita. Odnosno, kubit, poput bita, sadrži informacije o dva različita stanja, sa vrednostima 0 i 1.

Ovaj prenos je izvršen korišćenjem kvantnog preplitanja, gde su dve čestice povezane tako da se informacije koje se dele sa jednom dele tačno sa drugom u isto vreme. Na osnovu toga zaključujemo kvantno stanje svake čestice zavisi od stanja druge čestice, čak i ako su udaljene.

Stručnjaci sa Kalifornijskog tehnološkog instituta "Kaltek", Nase i "Fermilaba" izveli su eksperiment. Konkretno, izgradili su povezani sistem između dve laboratorije koje su udaljene 44 km.

"Želeli smo da damo zamajac za ovu vrstu istraživanja i preduzmemo važne korake na putu ka realizaciji prave aplikacije za kvantnu komunikaciju, takođe i napredak mreže i testiranja osnovnih ideja iz fizike", rekao je za "Maderbord" Panajotis Spenzuris, šef Kvantnog naučnog programa u "Fermilabu".

"Ljudi na društvenim mrežama pitaju, u šali, da li bi trebalo da potraže kvantnog internet provajdera. Ponosni smo što smo postigli ovu prekretnicu na održivim sistemima kvantne teleportacije sa visokim performansama", rekla je Marija Spiropulu, sa "Kalteka".

Kvantni računari su sposobni da izvrše proračune gotovo 100 biliona puta brže od najmoćnijeg superračunara na svetu. Timovi sa Univerziteta za nauku i tehnologiju Kine, kao i "Gugl", uspeli su da načine takve podvige.

Ipak, ova tehnologija još uvek nije dostigla tačku u kojoj se može primeniti i zasad je ograničena na testiranje, ali već postoje veliki planovi. Tako američko Ministarstvo energetike planira da izgradi kvantnu mrežu između svojih laboratorija u svim državama.

Ovo otkriće kvantne teleportacije postavlja temelje kvantne internet usluge, što bi bio veliki napredak za računarstvo, jer su kvantni komunikacioni sistemi brži i sigurniji od uobičajenih mreža zahvaljujući upotrebi fotona – koje nije moguće hakovati – umesto računarskog koda.


izvor
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 310


« Reply #659 on: December 26, 2020, 06:13:55 pm »

Quote
Reč je o trenutnom transportu jedinica kvantnih informacija, koje se nazivaju kubitima, na udaljenost od 44 kilometra brže od brzine svetlosti.

Брже од брзине светлости? Онда им треба доделити Нобелову награду...Мислим да је овде нека грешка у преводу или објашњењу. Пре ће бити да се ради о кретању брзином светлости, а не брже од светлости.  Можда у природи и постји кретање брже од брзине светлости али га за сада још нико није детектовао.
Logged
Pages:  1 ... 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 [44] 45 46 47   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.043 seconds with 23 queries.