Panamskim kanalom prođe 14.000 brodova. Kina misli da može bolje pa gradi željeznicu
Osim izgradnje pruge, u planu je i gradnja pogona za proizvodnju kineskih proizvoda
BOGOTA - Kina kroz Kolumbiju planira sagraditi željezničku prugu od Atlantika do Pacifika, koja bi služila kao alternativa Panamskom kanalu i koja bi mogla postati vrlo opipljiv simbol kineskog prodora u ono što se nekad smatralo američkim dvorištem. Peking je u ponedjeljak potvrdio izjave kolumbijskog predsjednika Juana Manuela Santosa da je projekt “u prilično naprednoj fazi”.
Dva oceana
- Studije koje su Kinezi napravili o troškovima transporta po toni, troškovima investicije, sve to odgovara. Ne želim stvarati pretjerana očekivanja, ali to ima mnogo smisla. Azija je novi motor svjetske ekonomije - rekao je Santos. Prema onome što je poznato, pruga bi išla od novoga grada koji bi se sagradio blizu Cartagene na karipskoj obali do Atlantika. Gdje bi točno završavala, nije jasno - prema nekim izvješćima, bila bi dugačka 220 kilometara, ali atlantsko odredište nije poznato; drugi, pak, navode da bi bila dugačka 800 kilometara i završavala u Buenaventuri.
Lov na ugljen
Projekt bi, prema pisanju Financial Timesa, trebao stajati 7,6 milijardi dolara, a pokraj Cartagene sagradila bi se i postrojenja za proizvodnju kineskih proizvoda, koji bi se potom izvozili na ostatak kontinenta.
Da Kolumbiju vidi kao ulaz u Latinsku Ameriku, Financial Timesu potvrdio je i kineski veleposlanik u Bogoti Gao Zhengyue. No, sve veća kineska ulaganja u zemlje u razvoju analitičari djelomice smatraju i pokušajem Kine da osigura sirovine, a čini se da bi i u ovom projektu to mogao biti slučaj. Teško da će, naime, pruga biti jeftinija i brža od Panamskog kanala - prema nekim procjenama, da se prevezu kontejneri sa jednog broda trebalo bi 20 do 30 vlakova. No, kako procjenjuju analitičari, Kina želi ugljen - a on se ne prevozi u kontejnerima, nego u rinfuzi.
Kolumbija je peti najveći proizvođač svijeta, no usko grlo u proizvodnji joj je prijevoz. Ugljen je visoke kvalitete, a Kina i Indija trebaju ga u velikim količinama.
Pritisak na SAD
Kolumbija bi, osim bolje povezanosti s jednim od svojih najvećih trgovinskih partnera, dobila i priliku za bolji razvoj siromašne regije blizu karipske obale, u kojoj se nalazi rudnici.
Kolumbijski dužnosnici prilično otvoreno priznaju da je cilj Bogote i pritisnuti Washington da ratificira sporazum o slobodnoj trgovini koji, potpisan, stoji od 2006., ali Kongres, iako je riječ o najvjernijem savezniku Amerike u Južnoj Americi, nikako da ga ratificira.
Škotska je zamalo bankrotirala
BOGOTA - Panamski kanal je početkom 20. stoljeća bio inženjersko čudo, kojim su američki graditelji, probivši se kroz džunglu i močvare, ostvarili ono što su mnoge nacije pokušavale još od 16. stoljeća. Prvi poznati planovi datiraju iz 1534., kada je španjolski kralj Karlo V. naredio da se ispita mogućnost kopanja kanala.
Više od stotinu godina kasnije Škotska je pokušala postati svjetska trgovinska nacija, te je u Darienu, uz rub prašume današnje Paname i Kolumbije, osnovala koloniju Nova Kaledonija. Škoti nisu gradili kanal, ali su se htjeli pozicionirati se kao mjesto kroz koje će ići trgovina s Dalekim istokom. No, pothvat nije bio uspješan, a kako je u njega uložena petina svog novca u optjecaju u Škotskoj, zemlja je došla na rub bankrota, što je ubrzalo gubitak njezine neovisnosti.
Gradnju Kanala izglasao je 1880. i francuski parlament. Projekt je vodio Ferdinand de Lesseps, koji je gradio i Sueski kanal, no pokušaj je propao zbog vlažne klime, klizišta te zbog bolesti - malarije i žute groznice - koje su ubile 22.000 radnika. Od projekta se odustalo 1888., a kasnije je otkriveno da su mito primili i neki zastupnici i Lesseps.
Panamski kanal: Malen, uzak pretrpan i skup
33,5 metara širine; maksimalna veličina broda koji može proći zove se Panamax; ima 3 ustave, umjetna jezera te dvije trake
13.000 kilometara štedi se u usporedbi s putovanjem oko Cape Horna i kroz njega prolazi 5 posto svjetske trgovine
10 godina trajala je gradnja, otvoren je 1914., a tijekom izgradnje život je izgubilo 5600 ljudi
80 milijuna tona planiran je godišnji promet, a danas se prevozi 300 milijuna tona
1000 brodova prolazilo je kroz kanal prvih godina, sada ih prolazi 14.000 (do sad ih je prošlo kroz kanal 815.000 brodova)
54.000 dolara prosječna je cijena po brodu; 331.200 dolara najviša je cijena za prolaz koju je 2008. platio cruiser Disney Magic, a najniža 36 centi koju je Richard Halliburton platio da bi ga 1928. preplivao
http://www.jutarnji.hr/panamskim-kanalom-prode-14-000-brodova--no-kina-misli-da-moze-bolje-pa-gradi-zeljeznicu/925984/poz.
