Škverska kronika

[duje]

29.11.2011.
Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/
 
‘FASSMER’ IZ BREMENA ZAINTERESIRAN ZA SURADNJU S ‘BRODOGRADILIŠTEM SPECIJALNIH OBJEKATA’
 
Nijemci bi sa škveranima gradili patrolne brodove

Da izgradnja flote Obalne straže RH privlači pažnju i u inozemstvu, pokazuje i interes čuvenoga njemačkog konstrukcijskog ureda i brodogradilišta “Fassmer” iz Bremena.
 
Tvrtka poznata po specijalnoj brodogradnji i tehnološkim inovacijama u brodogradnji ponudila se kao suradnik u izgradnji patrolnih brodova za Obalnu stražu, i to na navozima Brodogradilišta specijalnih objekata u Splitu.

BSO bez novih poslova na vidiku

Kako doznajemo, Uredu predsjednika RH obraćao se Harald Fassmer, direktor tvrtke. U veljači je održan sastanak na kojem je “Fassmer” prezentirao svoju neobveznu ponudu i projekt dugoročne suradnje s BSO-om koji, kako je poznato, trenutačno gradi tek jedan jedini brod, a novih poslova nema na vidiku.

Prvi patrolni brod za Obalnu stražu, po ideji iz “Fassmera”, gradio bi se u Njemačkoj, a preostalih pet u Hrvatskoj, odnosno BSO-u, uz prijenos znanja i tehnologije. Nakon što bi BSO usvojio visoke “Fassmerove” standarde brodogradnje, zajednički bi se gradili brodovi i za treća tržišta.

Devet mjeseci bez odgovora iz MORH-a

Nakon sastanka u Uredu predsjednika RH uslijedio je dopis ministru obrane Davoru Božinoviću s prijedlogom da se u MORH-u održi sastanak na kojem bi predstavnici njemačke tvrtke dodatno pojasnili svoju ponudu. Dakako, nije riječ o favoriziranju, nego uobičajenoj proceduri preusmjeravanja svih zainteresiranih za tehnološku obnovu grana Oružanih snaga RH prema MORH-u, u čijoj je ovlasti, u konkretnom slučaju, raspisivanje natječaja za nabavu brodova.

Međutim, punih devet mjeseci nikakav odgovor iz kabineta ministra nije stigao, niti je održan sastanak s njemačkim brodograditeljima. Projekcije vojnog proračuna RH za sljedeće dvije godine ne predviđaju sredstva za brodove Obalne straže. No, kako je riječ o brodovima koji se upisuju u civilni registar brodova, RH može dobiti dio sredstava za njihovu izgradnju iz EU fondova. “Fassmer” je Hrvatskoj ponudio novi projekt obalnog ophodnog broda CPV40 (Coastal Patrol Vessel) razvijenog za kolumbijsku ratnu mornaricu.

Sofisticirano plovilo duljine 40 metara namijenjeno je za širok raspon zadaća: od ophodnje, zaštite ribolovne zone, traganja i spašavanja, te za obuku mornara. Opremljen je mornaričkim topom typhoon Mk25 ModII kalibra 25 mm, s elektrooptičkim ciljnikom, a na krmenom dijelu smješten je i brzi čamac. Kako doznajemo, cijena broda je manja od 10 milijuna eura, koliko su u MORH-u procijenili da bi iznosila pojedinačna cijena novih “patrolaca” Obalne straže.


MORH: Razmotrit ćemo sve ponude

Na ponudu iz Bremena u MORH-u gledaju kao “jednu od mnogih neobvezujućih, informativnih ponuda koje kontinuirano zaprimaju nadležne službe od raznih svjetskih brodogradilišta”. - Nije donesena odluka o nabavi brodova za potrebe Obalne straže, definitivno će se razmotriti sve ponude. Prirodno je da će se prvenstveno pokušati iznaći rješenje o tome da se izgradnja brodova za potrebe HRM-a zadovolji u hrvatskim brodogradilištima - odgovor je iz MORH-a.

‘Fassmer’ - od pilotina do jahti

Sjedište “Fassmera” nalaze se pokraj njemačkoga grada Bremena, na obali rijeke Weser, a broji oko 900 zaposlenika. Tvrtka postoji od 1850. godine. Projektira i gradi “off shore” brodove, brodove za hidrografska istraživanja, pilotine i radna lučka plovila, zatim brodove za spašavanje, jahte te patrolne brodove.
 
‘Rainbow Warrior III’

Jedan od zadnjih “Fassmerovih” tržišnih uspjeha je ugovorena izgradnja broda “Rainbow Warrior III”, dugog 60 metara i vrijednog 23 milijuna eura, za poznatu ekološku organizaciju “Greenpeace.

Denis Krnić
 

[leut]

18.11.2011.

Montaža glavnog motora na probnom stolu

Dana 18. studenoga 2011. godine u Brodosplit-Tvornici dizel motora d.o.o., na probnom stolu započela je montaža glavnog motora za Novogradnju 324. Riječ je o tankeru za prijevoz naftnih proizvoda i kemikalija, nosivosti 46000 TDW, koji se gradi u brodogradilištu Brodotrogir, a ugovoren je za švedskog naručitelja tvrtku Lauren Maritime AB.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Motor je izrađen je po licenci MAN B&W Diesel, tip 6S50MC, maksimalne snage 8200 kW pri 121,4 okretaja/minuti. Optimiziran je na 93,5% opterećenja, tj. 7670 kW pri 118,7 okretaja/minuti. Ugovorena potrošnja je 170 g/kWh na optimiziranom opterećenju, što bi značilo više od 31,8 tona dizela na dan.

Njegova isporuka naručitelju predviđena je za kraj godine. Inače, brodogradilište Brodotrogir višegodišnji je partner Brodosplita kojem je Tvornica dizel motora u zadnjih 10 godina isporučila 8 glavnih motora.

Izvor: Brodosplit

[leut]

06.12.2011.

Položena kobilica za putničku jahtu

U Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata d.o.o. (BSO) 5. prosinca 2011. godine položena je kobilica za Novogradnju 519, putničku jahtu koja se gradi za stranog naručitelja Laplaine Management Ltd. sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim otocima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Riječ je o brodu duljine 60 metara, širine 10.68 metara, visine do glavne palube 4.5 metara i gaza u punom opterećenju 3.1 metar, a koji će postizati brzinu od 13.7 čvorova. Za vlasnika i VIP goste, o kojima će se brinuti 10 članova posade, predviđene su tri raskošne VIP kabine u koje se može smjestiti 6-ero putnika. Na kraćim relacijama, jahta će na svoje tri palube, u dva velika, luksuzno opremljena salona i pratećim javnim prostorima, moći primiti do 70 putnika.

Ovaj ugovor, nakon triju kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine, daljnji je iskorak Brodosplit–BSO-a na tržište putničkih brodova visoke klase. Isporuka je predviđena u rujnu 2012.

Izvor: Brodosplit

[leut]

13.12.2011.

Primopredaja novogradnje 468

Ro-pax „Piana“ (novogradnja 468), brod za prijevoz putnika, teretnih i osobnih vozila te opasnoga tereta, danas je službeno predan vlasniku, francuskoj brodarskoj kompaniji SNC Navale STEF-TFE. Time je uspješno završena gradnja jednoga od najsloženijih, a ujedno i najskupljeg projekta u povijesti splitskoga brodogradilišta. Njegova ugovorena cijena čini ga i najskupljim brodom građenim u nekom hrvatskom brodogradilištu. „Piana“ je brod u potpunosti izgrađen bez državnih subvencija. Njegovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. ostvarilo je pozitivan rezultat, a primopredajom je državi vraćeno oko milijardu kuna avansnih jamstava koja su bila izdana za gradnju. Ugovor za gradnju broda potpisan je u srpnju 2008., a gradnja je počela godinu dana kasnije.

U ime naručitelja, primopredajnu dokumentaciju potpisao je Robert de Lambilly, predsjednik Uprave CMN-a i direktor u SNC Navale STEF-TFE, a u ime Brodosplita Neven Jug, direktor Sektora projektiranja i komercijale. Po primopredaji „Piana“ će ploviti na liniji između Marseillesa i Bastije na Korzici.

O Novogradnji 468

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ro-pax je sofisticiran i tehnički zahtjevan brod koji predstavlja novost u poslovanju Brodosplita. Prvi je to ro-pax izgrađen po novoustanovljenim propisima SOLAS 2009. i u skladu sa Stockholmskim sporazumom, čime su osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te po propisima BUREAU VERITAS 2008. s najvišim stupnjem komfor-klase. Brod je izgrađen pod francuskom zastavom s primjenom francuskih nacionalnih propisa – najstrožih u Europi.

Dužina ro-paxa je 180 m, širina 30,50 m, a visina do gornje palube 15,80 m, dok je ukupne visine 36.8 metara. Korisne je nosivosti 11.300 tona. Na svojih dvanaest paluba može prevesti 750 putnika smještenih u 200 kabina, a opsluživat će ga 56 članova posade u 56 kabina. Kapacitet garažnog prostora ro-paxa je 200 osobnih i 230 teretnih vozila. Pokreću ga četiri motora Wartsila tipa 8L 46FM-CR ukupne snage 38 400 kW što mu omogućuje razvijanje brzine od 24 čvora. U slučaju kvara jednog od dvaju parova motora, brod s drugim nastavlja sigurnu plovidbu. Poseban je i po svojim manevarskim sposobnostima – zahvaljujući dvama pramčanim propelerima može savladati bočni vjetar od 40 čvorova, a zahvaljujući dvama bočnim stabilizatorima mirno ploviti pri brzini od 21-og čvora kod stanja mora 5. Također, ima dva krmena propelera s promjenljivim usponom što mu osigurava velike manevarske mogućnosti uz uštedu goriva, mirnu plovidbu te minimalni radijus pri okretanju.

Osobna karta: Novogradnja 468

Izvor: Brodosplit

[leut]

23.12.2011.

Počinje gradnja heavy lift brodovaa

Knjiga narudžbi splitskog brodogradilišta nadopunjena je novim brodovima. Naime, uplatom avansa Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. od strane brodovlasnika - nizozemske brodarske tvrtke Jumbo Shipping na snagu je stupio ugovor za gradnju broda za prijevoz teških tereta (tzv. heavy lift broda).

Jumbo Shipping je također potpisao ugovor za gradnju još jednog heavy lift broda istih karakteristika, te je i za taj projekt uplatio avans. U opciji je i gradnja trećeg istovjetnog broda.

Jumbo Shipping je jedan od vodećih svjetskih brodara za prijevoz teških, odnosno dimenzijama velikih tereta, a ugovoreni brodovi koji će se graditi u splitskom brodogradilištu bit će najveći u njihovoj floti.

Brodovi će biti dužine 152 metra i širine 27 metara. Bit će opremljeni sa po dvjema dizalicama pojedinačne nosivosti od 1.100 tona. Njihova nosivost pri gazu od 8.1 metara bit će 14 tisuća tona. Brzinu od 17 čvorova osiguravat će im dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.

Brodovi će se graditi u klasi Loyd registra. Isporuka prvoga je predviđena u prvoj polovici 2013. godine, a drugoga do kraja iste.

Heavy lift brodovi su sofisticirani brodovi kakvi još nisu građeni u hrvatskim brodogradilištima. Riječ je o tržišnoj niši koja predstavlja strateški cilj Brodosplita.

Izvor: Brodosplit

[leut]

03.01.2012.

‘BRODOSPLIT’ NIZOZEMSKOJ TVRTKI GRADI BRODOVE ZA MASIVNE TERETE

MIŠIĆ NA MIŠIĆU Na svitu nema jačih od dvaju škverskih ‘teškaša’

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Splitski brodograditelji željni su posla, a ‘heavy lifteri’ će im biti
prava prilika za dokazivanje                     Nikola Vilić / Cropix

Stupanjem na snagu ugovora između “Brodosplita” i uglednoga nizozemskog brodara “Jumbo Shipping”, o izgradnji dvaju brodova za prijevoz posebno teških tereta, tzv. heavy lifter ship, splitsko brodogradilište zakoračilo je u nišu tehnički vrlo zahtjevnih brodova.

Prvi ugovoreni brod koji će graditi škverani bit će najveći u floti nizozemskog brodara, te najveći na svijetu u svojoj klasi. Bit će dug 152 metra, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona.

Skupi objekti

Nizozemci još nisu objavili cijenu brodova, ali je pretpostavka da svaki od njih zapada oko 60 milijuna eura. Naime, dva “heavy liftera”, sličnih dimenzija, koji su početkom prošle godine isporučeni njemačkom brodaru SAL, plaćeni su ukupno 125 milijuna eura. Posebnost ipak nije u dimenzijama brodova.

One se kriju u drugim tehničkim karakteristikama kojih je mnogo. Izdvojili smo neke. Prva posebnost je dno teretnog skladišta broda koje se sastoji od nekoliko desetaka poklopaca.

Njima se može upravljati tako da se skladište može pregrađivati i mijenjati mu volumen ovisno o dimenzijama i obliku tereta. Poklopci se po visini i dužini skladišta mogu postavljati na bilo kojoj poziciji. Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego kockica, posada može slagati skladište.

Pri tome svaka skladišna cijelina mora biti geometrijski idealno pravilna. Upravo zbog ovih osobina “Brodosplit” prvi put mora izgraditi brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo jednog milimetra.

Spremnici balasta

Druga posebnost je sustav balastiranja broda prilikom ukrcaja tereta. Riječ je o sustavu koji je razvio upravo “Jumbo shipping” i tehničke karakteristike sustava smatraju se poslovnom tajnom kompanije.

Možemo samo nagađati da je to sustav punjenja i pražnjenja balastnih spremnika, sličan onome na podmornicama. Kako višetonske dizalice na kotačima imaju bočne podupirače koje izvuku prilikom manipulacije teretima, tako i ovaj brod ima nešto slično što mu osigurava stabilitet suprotan velikim nagibima kod ukrcaja tereta.

Preko bočnih vodilica (šina) u more se spuste spomenuti poklopci skladišta koji su izgrađeni kao - nepotopivi pontoni (!). Spušteni u more, oni povećavaju stabilnost broda, odnosno njegov deplasmanski volumen.

Poklopce će najvjerojatnije napraviti “Inkobrod” s Korčule, koji ima veliko iskustvo u izradi brodskih poklopaca svih vrsta. Još jedan plus u ugovaranju “heavy liftera” je u zapošljavanju drugih dalmatinskih brodograđevnih kapaciteta.

Splitski “heavy lifteri”, brodovi koji se uglavnom koriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine, imat će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača “Huisman”. Kako je svaka od 1100 tona nosivosti, bit će to “heavy lifter” najveće nosivosti na svijetu.

Ledolomac

Spomenimo i posebna bočna vitla kojima će posada moći spuštati raznu opremu do čak 2,5 kilometara dubine. Osim hrpe opreme koju će brod imati, njegova je posebnost i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd” registru imat će klasu leda 1A super. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra. Ukratko, bit će to pravi ledolomac.

Bit će i državnih subvencija

Kako je niša ‘heavy liftera’ tehnološki novo područje hrvatske brodogradnje, prema pravilima Europske unije hrvatska Vlada ima obvezu subvencionirati takve projekte upravo radi povećanja konkurentnosti hrvatske brodogradnje, a time i europske, u odnosu na kineska i korejska brodogradilišta.

Ručno bojenje za dulji vijek

Zanimljivo je da naručitelj zahtijeva zanatsko ručno bojenje “heavy liftera”. Nakon što se brod izgradi i opremi, tek tada slijedi njegovo ručno bojenje izvana i iznutra. Time se postiže gotovo savršeno očuvanje “filma” premaza i same boje. Životni vijek broda, posebno heavy-liftera koji rade u ekstremnim morskim uvjetima, određen je i kvalitetom bojenja brodskog trupa.

Piše: Denis Krnić
Izvor: Slobodna Dalmacija

[kontraAdmiral1]

Hm, Škveru sretno more (tj. suhi dok) u novoj niši - ako je već nisu zauzeli Južžni Koreanci, a možda i Kinezi

[duje]

"Slobodna Dalmacija", 10.01.2012.
http://www.slobodnadalmacija.hr/

ŠKVERSKI BRODOVI NAJZNAČAJNIJI U 2011.

BRAVO! Svjetska nagrada škverskoj ‘Piani’ i tankeru za juice

U izboru uglednog engleskog časopisa “The Naval Architect”, odnosno njihove specijalne publikacije “Significant Ships 2011”, brodovima “Orange Star” i “Piana”, izgrađenima u splitskom brodogradilištu, dodijeljeno je međunarodno priznanje najznačajnijih brodova izgrađenih u 2011. godini.

Izdavač časopisa je “The Royal Institution of Naval Architects-RINA”, međunarodno udruženje sa sjedištem u Londonu, koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta.

- Ovo je za nas vrlo značajno priznanje zato što je dokaz znanja i stručnosti, posebno jer je riječ o dvama brodovima isporučenima u istoj godini i uvrštenima u najznačajnije na svijetu. To nam otvara novu perspektivu. Svi u škveru možemo biti zadovoljni jer nam ovakva priznanja olakšavaju pristup tržišnim nišama na koje ciljamo, a to je tržište sofisticiranih brodova - kazao nam je Srđan Kovač, direktor “Brodosplita”.

Više od 120 metara dug i preko 60 milijuna eura vrijedan “Orange Star” jedini je brod za prijevoz svježeg narančina soka (“fruit-juice tanker”, op.a.) lani u Europi, a za naručitelja iz Brazila.

Osim toga, splitski “juicy” trenutačno je i najveći svoje vrste koji plovi svjetskim morima. S druge strane, putnički ro-pax “Piana”, podsjetimo, najskuplji je brod ikad izgrađen na domaćim navozima.

Milijardu i sto milijuna kuna vrijedan brod krajem prošle godine preuzeo je francuski brodar “SNC Navale STEF-TFE”. Oba broda izgrađena su bez državnih subvencija, a u izdanju publikacije “The Naval Architect” za sljedeći mjesec bit će prezentirani stručnoj svjetskoj javnosti.

D. Krnić

[leut]

10.01.2011.

ORANGE STAR i PIANA proglašeni „Najznačajnijim brodovima godine“

U izboru časopisa “The Naval Architect”, odnosno njihove specijalne publikacije “Significant Ships 2011”, brodovima „Orange Star“ i „Piana“ izgrađenima u splitskom brodogradilištu dodijeljeno je ugledno međunarodno priznanje najznačajnijih brodova izgrađenih u 2011. godini.

Izdavač časopisa „The Naval Architect“ je RINA - The Royal Institution of Naval Architects. Riječ je o međunarodnom udruženju koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije, obrazovnih institucija i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja svijeta, što najbolje govori o značaju samog priznanja.

M/v „Orange Star“ je najveći dosad izgrađeni “orange juice carrier“ dužine 190 metara i korisne nosivosti 32.000 kubna metra, a koji je namijenjen prijevozu rashlađenoga svježeg voćnog soka. Projekt je razvijen u Brodosplitu, a brod predan naručitelju u veljači prošle godine.

Ro-pax „Piana“, brod za prijevoz putnika, osobnih i teretnih vozila te opasnog tereta, sofisticiran je i tehnički zahtjevan brod. Prvi je to ro-pax izgrađen po novoustanovljenim propisima čime su mu osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti života na moru i zaštite okoliša, te najviši stupanj komfor-klase. Predan je naručitelju u prosincu prošle godine.

Dodijeljeno priznanje „Significant Ships 2011“ dvama brodovima čiji su projekti razvijeni i izgrađeni u Brodosplit-Brodogradilištu, značajna je referenca za splitsko brodogradilište i potvrda njegove pozicije na tržištu sofisticiranih brodova.

Podsjetimo, i Orange Star i Piana izgrađeni su bez državnih subvencija te je njihovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. ostvarilo pozitivan rezultat.
   
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izvor: Brodosplit

[nyupnik]

Ponešto drugačije mišljenje o "gradnji brodova bez subvencija", odnosno "pozitivnom rezultatu", s jednog drugog foruma:

http://forum.hr/showpost.php?p=37589752&postcount=523

("Moja" ekipa nekoć iz Brodosplita ovdje u dalekom svitu na spomen "pozitivnog rezultata" samo koluta očima...)

[leut]

30.01.2012.

ČETRDESETAK ŠKVERSKIH RUKOVODILACA KOJI SU U ILJADU GODINA RADNOGA STAŽA ISPISIVALI NAJLIPŠE STRANICE SPLISKOGA BRODOGRADILIŠTA

SIĆANJE NA BOLJE DANE Bivši rukovodioci: Kurba politika nije smila uć u škver

Sićan se, škverska sirena zaparala bi nebo čipo u dvi ure, parilo mi se da nije bilo mista u Splitu di se nije čula. Odma bi uzeja bančić, stavija bi ga ispod ponistre, popeja se na njega i čeka kad ću vidit škverane kako se onin puten ispod Turske kule spuštaju prema gradu. Bilo ih je na iljade.

U trlišima, liti, zimi, po suncu, kiši ili buri. A par puti smo mi dica iz ulice išli vidit kako to izgleda izbliza. Pa bi po ure prije nego će se čut sirena zauzeli mista na Turskoj kuli, poviše jednog bunkerića, i gledali škverane kako vedri i nasmijani idu doma poslin osam uri rada. I pisma bi se čula. I to dalmatinska, sićan se kako bi pivali “Dalmatinke male”, “Uz gradele”, “Maškare”, “Veslaj”...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Evo škverana isprid kuće svoga kolege Jure Čolaka u Ogorju Gornjen

Vrime škverskog ponosa

Te slike iz ditinjstva vratile su mi se nikidan prid oči kad san sluša šta sve govore škverski rukovodioci koji su desetljećima ispisivali najlipše stranice povijesti spliskoga škvera. Skupilo se njih četrdesetak, u kući svoga škveranina Jure Čolaka, u Ogorju Gornjen. Vratili su se desetljećima unazad sićajući se godina kad je spliski škver bija ponos grada i države u kojoj smo onda živili.

Susret je organizira jedan od njih, neumorni Želimir Šitić, obratija se skupu – dragin kolegama iz ureda proizvodnje, šefovima objekata, voditeljima objekata, rukovodiocima... Istaknija je Šitić ulogu svih prisutnih u stvaranju velikog škvera, a onda zamolija nastarijega od prisutnih, 88-godišnjeg legendarnog diretura škvera Dragu Krstulovića, da reče koju besidu.

A prije toga mi je šapnija: – Domaćin i sponzor ove fešte je naš škveranin Jure Čolak. Već san ja naša domaćina i sponzora za dogodine, a za onu godinu onamo san naša domaćina, a sad tražin sponzora... Čolakova supruga, gospođa Marija, pazila je da domaćini ispune želju svakoga gosta, čudo od žene. A čudo od čovika je bija i osta Drago Krstulović.

Diga se s katrige i među ostalin reka i ovo: – Ma, šta je ovo: godine prolaze brzo, a dan nikako proć!? Evo, prošlo je više od šezdeset godina okad san ka mladi inženjer doša u škver, dočeka san ništo u šta nisan moga virovat: u ono vrime nismo imali robote, a škver je bija pun posla, veselja... Danas, kako san čuja, imamo osan robota, a škver je prazan, škverani su priplašeni, nezadovoljni, znaju da in je sudbina neizvjesna.

Ja ne želin nikome dilit savjete, ali u jedno san siguran: o škveru, ne samo našen spliskon, nego u svakon škveru, tribaju odlučivat škverani. Škverska pamet triba vodit brodogradilišta, onda nema straja za sudbine škvera. Moremo sami sve. Pokazali smo to izgradivši 381 brod... Dobija je škverski diretur Drago Krstulović aplauz, ja san odma doša do stola koji su nazvali – stol mudraca!

Stol di je sidila velika škverska pamet, ugledni direturi i profešuri Drago Krstulović, Josip Eterović, Dinko Karninčić, Igor Belamarić i Ivo Vrandečić. Tija san čut šta oni misle o škveru nekad i danas. Svi su rekli skoro uglas: – Drago je reka sve! Iša san pinkicu upirat da svako od tih istinskih škverskih mudraca reče koju rečenicu, i uspija san čut ovo...

Ivo Vrandečić je reka da je u škveru u njegovo vrime radilo 8200 radnika, da je škver uzdržava jedno trideset iljada svita. I da nikad nije bija u gubitku. Igor Belamarić je potvrdija sve riči Drage Krstulovića i naglasija:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Stol mudraca: Ivo Vrandečić, Igor Belamarić, Dinko Karninčić, Josip Eterović i Drago Krstulović

Bili smo familija!

– Škverani sami mogu riješit svoje probleme! Dinko Karninčić je istaknija nekadašnju veliku škversku familiju, škversku solidarnost, i to da su – bez ikoga – riješili sve probleme kojih je znalo bit! A Josip Eterović je u dvi rečenice reka sve: – Svi znaju istinu o škveru, ali ona malo koga zanima. Zaludu je sad govorit šta je tribalo i kako je tribalo... Iša san od stola do stola, ka glavni uzrok velike sadašnje škverske neizvjesnosti spominjala se – kurba politika!

Koja je uništila hrvatske škverove. Osin pulskog Uljanika. Zato šta Istrijani nisu dali da in prije dvadesetak godina kurba politika uđe u škver. Nego su Uljanik i dalje vodili oni koji su ga doveli u škverske visine... Bilo je dobre zafrkancije. Tako su Goran Vukasović i Davor Karninčić dobili epitet pravih šminkera, a Goran Vukasović – najboljeg šofera među škverskin direturima!

Naime, vozija je Vukasović od Splita do Ogorja Gornjeg otprilike onoliko vrimena za koliko oni koji malo brže voze dođu iz Splita u Zagreb. Navodno je Vukasović vozija “po šumama i gorama” Dalmatinske zagore, ali nikako doć do Ogorja Gornjeg. Sve dok ga Želimir Šitić nije navodija kilometar po kilometar. I doveja ga prid Čolakovu kuću...

Šta sve nismo izgradili...

Šitić mi je donija napisano šta je sve škver izgradija u Splitu. Jednostavno, za nevirovat! Od infrastrukturnih objekata – kompletno novo veliko brodogradilište s velikin halama, navozima, obalama, dizalicama, prometnicama; brodogradilište specijalnih objekata; tvornicu dizel motora; pogone u Rašćanima, Prološcu i Strmici.

Od stambenih objekata – dogradnje, nadogradnje i manje objekte na lokacijama u Lucićevoj i Gundulićevoj ulici; šest stambenih objekata na Skalicama; stambeno naselje Spinut na sjevernin padinama Marjana; stambeno naselje u Sukoišanskoj; stambeno naselje na Sućidru; stambeno naselje na Pujankama...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] O škveru, ne samo našen spliskon, nego u svakon škveru, tribaju odlučivat škverani’  
/ Nikola VILIĆ / CROPIX

E, nije Šitić priskočija ni društveno-sportske objekte: internat za naučnike na Brodarici, brodograđevnu industrijsku školu Mirko Dumanić na Skalicama, dom brodogradilišta Split s kužinon, velikon višenamjenskon kinodvoranon, litnjin kinon, teracon i bašton; lučicu RPSD-a Split sa hangarima, radionicama i društvenin prostorijama u Spinitu, stadion Radničkog nogometnog kluba Split, rukometno igralište u Vukovarskoj, Vickov stup na Mosoru, planinarski dom Malačka na Kozjaku...

Šitić mi je tija opet ništo reć: – Ovo obavezno zapiši: Mi ovde imamo iljadu godina radnog staža u škveru! Jesi čuja – iljadu godina! Poslin ovoga je bilo najbolje zatvorit notes. Jedino san tija čut zove li ove škverske mudrace danas iko ikad u škver. Dobija san odgovor: – Ma kakvi! A šta ćemo in mi. Ka da mi šta znamo o škveru i brodovima... Onda je u prvi plan izbija Želimir Dundić Dundo i njegov čudesno dobri Trio Gušt.

Dundo je, ako niste znali, diplomirani inženjer brodogradnje, učinija je u škveru dvanajst godina. Najavija je Dundo poznatu škversku himnu, niko nije ima pojma koja je to pisma, a onda je Trio Gušt zasvira i zapiva: Jeste li čuli novost, dogodilo se zlo, Ivanu Klakaru iz Pupnata, potopija se brod! Samo naprid, škverani, ne dajte se!

Ko je sve bija?

Dobija san spisak škverske pameti koja se skupila u Ogorju Gornjen: Drago Krstulović, Josip Eterović, Dinko Karninčić, Igor Belamarić, Ivo Vrandečić, Boris Peko, Želimir Šitić, Vojo Kordić, Petar Šesnić, Ante Božić, Ante Čagalj, Andrija Gjanović, Joško Alujević, Enerik Peručić, Marin Silobrčić, Boro Pavlović, Dinko Vučina, Ivo Kvarantan, Jure Čolak, Drago Ivandić, Neven Bulat, Mario Nazor, Ante Dominović, Neven Jug, Brane Kovačić, Robert Dubravčić, Ante Šiškov, Branko Kaštelan, Davor Karninčić, Goran Vukasović, Željko Šimić, Vjeko Kragić... Ako san koga priskočija, nisan kriv ja nego – Želimir Šitić!

Veliki pivač Eterović

Svak ko je baren jedan put bija onamo di je Trio Gušt svirkon i pismon diza svit sa katriga i stvara čudo od atmosfere, more pretpostavit kako su se užgali škverani slušajući njijove pisme. Pa je pala zafrkancija: Dundo je na noge, bez štapa, ekspresno diga na noge i one šta odaju uz pomoć štapa!

Jedan od škverskih diretura, Bračanin Josip Eterović, pokaza se ka vrhunski pivač. Pustija je Eterović glas, zapiva ka najbolji grdelin, mirita je aplauz svih onih koji su ga čuli...

Škver i RNK Split bili se jedno tilo

Zna san od ranije, a sad san čuja iz prve ruke: škver i RNK Split godinama, desetljećima su bili jedno tilo! Škver je pomaga “crvene”, i stadion in je izgradija. Potvrđeno mi je da je škveranin Jordan Prkušić bija ferata koja je gurala da škver pomaže Splita. I stadion su im izgradili...

A masu splitovaca, čak i onih iz prvoligaških godina Splita od prije šezdesetak godina, radilo je u škveru: Vidović, Franulović, Meštrović, Marasović, Boban, Ivić, Radovniković, Pletikosić, Bilić, Poklepović, Kraljević, Dumanić, Ninčević, Grubić, Gulin, Pancirov, Alujević... I još puno, puno njih...


Milorad BIBIĆ MOSOR
Snimio: Davor KARNINČIĆ
Izvor: Slobodna Dalmacija

[kilezr]

   

 ali treba odati priznanje i hiljadama radnika kooperacije koji su isto ugradili hiljade godina staža u Škver. I u ostale škveerove diljem Hrvatske! I za njih      

[duje]

Prelijepe uspomene na mladost provedenu u "Škveru". Vjerujem, da je tako i bilo, nadajmo se, da če tako biti ponovo. Ali evo jedne vijesti koja je vezana za Brodogradilišta u HR. Ništa Evropa na daje besplatno, što bi rekli u Splitu "mukte". Predstavnik EU je jasan, ne treba ništa više!


"Slobodna Dalmacija", 30.01.2012. (Biznis)
http://www.slobodnadalmacija.hr/

30.01.2012.
ČLAN EUROPSKE KOMISIJE ZADUŽEN ZA PROŠIRENJE I EUROPSKU SUSJEDSKU POLITIKU

EKSKLUZIVNO Štefan Füle: Škverovi će morati vratiti sav novac uložen u sanaciju


Zanimalo nas je što o rezultatima referenduma, kao i o završetku procesa stupanja Hrvatske u punopravno članstvo EU-a, misli jedan od najvažnijih ljudi u tom procesu – Štefan Füle, član Europske komisije iz Češke, zadužen za proširenje i europsku susjedsku politiku.

Gospodine Füle, kao član Europske komisije zadužen za proširenje, pretpostavljam da ste zadovoljni što je oko dvije trećine hrvatskih građana koji su glasovali na referendumu podržalo članstvo Hrvatske u EU-u. Kako se osjećate s obzirom na to da su hrvatski građani rekli “da” Europskoj uniji?
– To je vrlo pozitivan korak i smatram vrijednim što je vrlo visok postotak hrvatskih građana glasovao na referendumu za pristup EU-u. Oni su otvorili vrata za završnu fazu koju Hrvatska mora proći da bi postala članica.

Svi su mogli dati glas

Međutim, nizak odaziv birača, manji od 44 posto, te činjenica da je samo 29 posto od ukupnog broja upisanih birača zapravo glasovalo za ulazak Hrvatske u EU, može biti razlog za zabrinutost. Vjerujete li da bi i nacionalna tijela i sama Unija trebali unaprijediti praksu informiranja građana o EU-u u procesu proširenja?
– Sudjelovati ili ne, to je odluka svakog hrvatskog građanina. Pretpostavljam da nesudjelovanje također znači izražavanje mišljenja. Najvažnije je da su svi hrvatski građani imali mogućnost dati svoj glas, svaki od njih mogao je donijeti svoju vlastitu prosudbu. Za mene je najvažnije da su dvije trećine birača glasovale pozitivno za Hrvatsku u Europi, da EU bude jači s Hrvatskom kao punopravnom članicom. Referendum je održan nakon nekoliko godina intenzivnih priprema Hrvatske za članstvo u EU-u. Pratio sam novine u Hrvatskoj i vidio dosta žive rasprave o prednostima i nedostacima članstva u Uniji. Dakle, u javnom prostoru je bilo puno informacija i argumenata.

Prije nego što postane punopravna država članica EU-a, Hrvatsku će motriti Europska komisija, posebno u pitanjima koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava, pravdu, slobodu i sigurnost, kao i tržišno natjecanje. Kakva je procedura monitoringa? Vidite li u ovom trenutku neke značajne probleme u ispunjavanju obveza Hrvatske, koji se mogu spomenuti u proljetnom izvješću Europske komisije?
– Referendumom se otvara put za proces ratifikacije u Hrvatskoj i EU-u. U međuvremenu, posao se nastavlja jer još uvijek postoji niz pitanja za koje očekujemo da će ih hrvatske vlasti riješiti prije ulaska u EU.
Europska komisija će nastaviti davati potporu Hrvatskoj u njezinim naporima, kao i monitoring na šestomjesečnoj osnovi, kako bi se hrvatskim građanima i građanima Unije pokazalo da je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine spremna preuzeti odgovornosti i prava kao 28. članica EU-a.
To znači da u područjima koja ste spomenuli, a posebno borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa i restrukturiranju brodograđevne industrije, treba nastaviti napredovati.

Mislite li da će uspjeti ovaj krug privatizacije hrvatskih brodogradilišta koja su u teškoćama? Postoji li sada neki, barem teoretski moguć, način restrukturiranja brodogradilišta od strane države ako proces privatizacije ne uspije?
– Hrvatska će morati osigurati restrukturiranje svojih brodogradilišta da bi imala održiv sektor brodogradnje u EU-u. U lipnju 2011. godine EU i Hrvatska su se složili oko zatvaranja pristupnih pregovora u poglavlju 8 o tržišnom natjecanju na temelju određenih obveza koje je Hrvatska preuzela u vezi s restrukturiranjem brodogradilišta u teškoćama. Hrvatska je odlučila restrukturirati svoja brodogradilišta privatizacijom.

Ove obveze sada stoje u Ugovoru o pristupanju. Prema Ugovoru o pristupanju Hrvatske, nakon pristupanja Europska komisija će narediti Hrvatskoj da uzme natrag svu pomoć koju je za sanaciju i restrukturiranje dala od 2006. godine ako do tada ne budu potpisani privatizacijski ugovori.

Kohezijski fond

Iz perspektive Europske komisije, je li prihvatljivo da se financijska omotnica Hrvatske iz Kohezijske politike ne smanji u financijskom razdoblju Europske unije nakon 2013. do kraja 2020. godine, nego da ostane onakva kako je dogovoreno u pregovorima?
– Na temelju završenih pregovora, Hrvatska će biti neto primateljica iz proračuna EU-a, posebno zahvaljujući značajnim sredstvima iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda za potporu ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta širom zemlje.
U definiranju financijskog paketa, Hrvatska je imala tretman kao i prethodne zemlje kandidatkinje. Ali, rezultati pregovora ne prejudiciraju odluke o budućem višegodišnjem financijskom razdoblju.

GORAN KOTUR

[leut]

"Piana" u plovidbi...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[leut]

Držim fige da ugovore nove poslove i da "škver" opstane...


29.03.2012.

‘BRODOSPLITU’ SE SMIJEŠI NEKOLIKO UNOSNIH UGOVORA

NOVI POSLOVI? Škver blizu dogovora s Rusima i Francuzima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Ovih dana u škveru je započela obrada limova za dva broda koje je naručio
poznati nizozemski brodar ‘Jumbo shipping’  /  Foto: Božo Vukičević / CROPIX

U trenucima kada “Brodosplit” iz državnog vlasništva prelazi u ruke privatnog poduzetnika, vlasnika samoborske tvrtke DIV Tomislava Debeljaka, pitanje svih pitanja je s kojim novim ugovorima će brodogradilište održati brodograđevnu djelatnost.

Kako sada stoje stvari, na obzoru se škveranima smješi nekoliko novih ugovora, no hoće li pregovori i uroditi činom potpisivanja ostaje vidjeti.

Rokovi isporuke

Kako doznajemo, najveća ruska brodarska kompanija za transport nafte i plina “Sovkomflot“ prije mjesec dana pokazala je interes za nekoliko brodova. Naime, Rusi su u svom upitu naveli broj od čak 6 tankera, “product oil” tankeri, svaki od 210 metara dužine. Rusi žele tankere kojima bi mogli ploviti u sjevernim ledenim morima, premda sami ipak nisu ledolomci. Cijena ovakvih tankera na tržištu je oko 60 milijuna dolara.

Treba reći da je “Sovkomflot“ i svjetski div s više od 80 brodova u svojoj floti koji je 2008. zabilježio zaradu od 450 milijuna dolara. Međutim, kazuju upućeni, primarno u ovom poslu ne bi bila zarada, jer je ona kod ovakvih projekata na rubu isplatljivosti.

Ključan moment leži u činjenici da bi ugovor sa “Sovkomflotom“ “Brodosplitu“ otvorio vrata za dugoročno sudjelovanje u obnovi dijela ruske trgovačke flote. Kao što je poznato, pod premijerom Vladimirom Putinom prije dvije godine Vlada Ruske Federacije donijela je program obnove ruske brodarske flote težak 7 milijarda dolara.

Istovremeno, splitski brodograditelji vode pregovore i s jednim francuskim brodarom o izgradnji najmanje dva putnička ro-paxa, identična nedavno isporučenoj “Piani“.

Ako se sklopi ugovor, otvara se mogućnost novih naružbi putničkih brodova za istu firmu. Što se tiče cijene i rokova isporuke, doznajemo kako je škver poprilično udovoljio francuskim zahtjevima. S obzirom na referencije koje je “Brodosplit“ stekao zahvaljujući “Piani“, najskupljem brodu u povijesti domaće brodogradnje, bio bi to nesumnjivo posao sklopljen na obostrano zadovoljstvo.

Kakvo je sadašnje stanje na navozima što se poslova tiče? Brod za rasute terete, bulk carrier, koji se gradi za splitski “Jadropolov” trebao bi biti porinut tijekom travnja. Ovih je dana počela i obrada limova za dva broda za prijevoz posebno teških tereta, “heavy lifteri”, koje je naručio poznati nizozemski brodar “Jumbo shipping“.

Vjetroelektrane

Manji škver, “Brodogradilište specijalnih objekata“ gradi luksuznu jahtu od 60 metara za kompaniju “Laplaine Management” s Britanskih Djevičanskih Otoka. Brod je vrijedan oko 15 milijuna eura.

Također, BSO sada gradi stupove za vjetroelektrane. Naručitelj je španjolska tvrtka “Acciona Windpower”, vodeća u svijetu u području obnovljivih izvora energije. Kompanija je dobila koncesiju za farmu vjetroelektrana na brdu Jelinaku poviše Trogira.

Denis Krnić, Slobodna Dalmacija