Škverska kronika

[Jester]

Obavijest
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

A trenutna situaciju u škveru je kao na brodu koji tome ,opće ludilo ...

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

25.07.2013.

Iz Brodosplita poručuju da je riješena dilema o otpremninama

Svi radnici Brodosplita su u odobrenom programu zbrinjavanja, kao i oni kojima će biti ponuđen posao u tvrtki i povezanim poduzećima u kojim su dobili otkaz, imaju pravo na isplatu otpremnine bez oporezivanja, javljaju ioz splitskog škvera. Tako je, navode u priopćenju, razriješena dilema trebaju li se ili ne oporezivati otpremnine radnicima koji će dobiti nove ugovore o radu, odnosno radnicima koji će se vratiti na posao.

Za petak  26. srpnja, direktori Brodosplita i povezanih tvrtki najavili su da će radnicima priopćiti kome će biti ponuđen novi ugovor u radu za Brodosplit i  povezane tvrtke. Radi se o preko 2000 ljudi. Iz Brodosplita naglašavaju kako je osim tih radnika još 500 sada zaposlenih zadovoljilo sve stručne i radne kriterije, ali da za njih trenutno nema potrebe. Čim se pojavi potreba, a do toga bi, prema projekcijama, moglo doći tijekom iduće godine, tim će se radnicima ponuditi posao.

Svi radnici Brodosplita kojima neće biti ponuđen novi ugovor o radu, odnosno oni za kojima trenutno ne postoji potreba, mogu se javiti u Mobilni centar Zavoda za zapošljavanje koji radi u Brodosplitu, gdje će dobiti sve potrebne savjete o tome kako ostvariti svoja prava na Zavodu za zapošljavanje, te će biti informirani i o eventualnim budućim potrebama Brodosplita za njihovim radnim vještinama ili o mogućnostima samozapošljavanja, poručuju iz Brodosplita.

Izvor : SD


29.07.2013.

DRAGIČEVIĆ TRAŽI POPIS RADNIKA BRODOSPLITA
Sindikati: Zabrinuti smo selekcijom ljudi koji će ostati na poslu u splitskom škveru

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske –Industrijskog sindikata (SMH-IS) Vedran Dragičević pozvao je na današnjoj konferenciji za novinare Upravu Brodosplita da sindikatima dostavi popise radnika kojima će biti ponuđen novi ugovor o radu te onih koji neće dobiti takvu ponudu, jer sindikat želi utjecati na rješavanje “teških socijalnih slučajeva” onih radnika koji ne bi bili obuhvaćeni takvom ponudom.

Iz Brodosplita je u prošli petak priopćeno kako je počelo nuđenje novih ugovora o radu za 2000 radnika od ukupno 3300 radnika koji će biti obuhvaćeni programom zbrinjavanja.

“Sindikati nisu dobili popise radnika Brodosplita koji će dobiti ponudu novog ugovora o radu i onih koji neće dobiti takvu ponudu, odnosno koji će ostati bez posla. Zabrinuti smo selekcijom ljudi koji će ostati na poslu i sindikati bi željeli dati primjedbe na takve popise, odnosno željeli bi utjecati da se radnci koji su teški socijalni slučajevi ostave na poslu”, rekao je danas Dragičević. Dodao je da popisi radnika kojima će biti i kojima neće biti ponuđeni novi ugovori o radu, stvaraju nervozu među radnicima splitskog brodogradlišta. On očekuje da bi te popise iz Brodosplita sindikati mogli dobiti do sredine ovog tjedna.

Dragičević je također pozvao radnike Brodosplita kojima će biti ponuđeno sklapanje novog ugovora o radu da se jave sindikatima radi dobijanja savjeta.

“Mi želimo posredstvom sindikalnih pravnika pogledati te ponude ugovora radnicima kako bi preporučili trebaju li ih potpisati ili ne, te jesu li oni sukladni zakonu”, objasnio je Dragičević.

Upozorio je kako restrukturiranje splitskog brodogradilišta, kojega je ovog proljeća kupila samoborska tvrtka DIV vlasnika Tomislava Debeljaka, neće biti moguće provesti ako se u njemu ne budu gradili brodovi.

“Imam informacije da vlasnik i Uprava Brodosplita privode kraju pregovore o sklapanju ugovora za gradnju više tankerskih i kontejnerskih brodova, te se iz Ministarstva financija čeka potpis kojim bi se omogućilo da se posredstvom HBOR-a isfinancira gradnja tih brodova”, kazao je Dragičević. Dodao je da ako se ugovori gradnja tih brodova, onda bi u veljači 2014. godine u Brodosplitu bilo angažirano ukupno 2500 radnika.

Glavni povjerenik SMH –IS u Brodosplitu Joško Franić je upozorio kako je vrlo malo ljudi u tom poduzeću do sada dobilo ponudu da potpiše ugovor o radu na neodređeno vrijeme nego im se većinom nudi potpisivanje ugovora o radu na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci.

“Prema mojim saznanjima novi ugovori o radu na neodređeno vrijeme će se potpisivati navodno u veljači 2014. godine, a to zanči kako je očito da vlasnik Brodosplita do tog razdoblja želi vidjeti kako će se tko ponašati u novom sustavu”, kazao je Franić.

Izvor : SD


01.08.2013.

NAKON ŠTO JE POREZNA OSPORILA
DIV odustao od faktura za restrukturiranje Brodosplita

Tomislav Debeljak odustao je od faktura za restrukturiranje Brodosplita.

Riječ je o odluci nakon što je Porezna uprava osporila 27 milijuna kuna bez PDV-a koju je DIV-Brodogradnja isporučila Brodosplitu za restrukturiranje, kao i fakture koje je DIV d.o.o. isporučio Brodosplitu za provedbu programa restrukturiranja putem intelektualnih usluga, rada zaposlenika DIV-a na provođenju programa restrukturiranja i projekta "360 stupnjeva" za ocjenjivanje radnika.

Izvor : SD


07.08.2013.

RADNICI, PAZITE
Sindikati Brodosplita traže pomoć Vlade: Ugovori su suprotni Zakonu; Debeljak: Nije istina

Sindikalna vodstva u Brodosplitu zatražila su od Vlade da se žurno uključi u nadziranje procesa restrukturiranja tog poduzeća jer je, prema njihovim navodima, u ugovorima o radu koji su ponuđeni na potpis većina članaka suprotna odredbama Zakona o radu, a dio njihovih odredbi zadire i u privatnost radnika.

Sindikati stoga traže žurnu pomoć Vlade, a u protivnom najavljuju kako će se obratiti Europskoj komisiji ili "uzeti stvar u svoje ruke".

Preporuka sindikata radnicima Brodosplita je da ponuđene ugovore ne potpisuju jer će inače sebi stvoriti problem već pri primjeni, a osobito ako se ugovor raskine, ističu u priopćenju čelnici triju sindikata koja djeluju u splitskom brodogradilištu.

Među ostalim, sindikat upozorava da se kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavaca pri sklapanju ugovora o radu "nigdje i ne spominje".

Osim toga, za radnike Brodosplita, koji imaju dugogodišnji radni staž, bez obzira na tip ponuđenog ugovora, ugovara se probni rad u najvišem trajanju od šest mjeseci za svakog radnika, što je zloupotreba instituta probnog rada, jer je uobičajeno da se on ugovara samo sa radnikom koji nikada nije radio na istim ili sličnim poslovima, stoji u priopćenju.

Iako su sindikati, kao se navodi u priopćenju, prijavili nadležnim institucijama anketiranja koja su se provodila nezakonito i dalje se prikupljaju podaci radnika, pa je u ugovoru o radu uglavljeno da se "mora prijaviti poslodavcu ukoliko im je netko iz šire i uže obitelji u radnom odnosu kod poslodavca".

Sindikalni čelnici Brodosplita u priopćenju napominju kako je radnike osobito revoltirao članak iz ugovora o radu kojim je regulirano da se nakon otkaza radnik ne smije dvije godine zaposliti kod drugog poslodavca jer će mu se "naplatiti kazna od šest plaća".

Reagiranje iz Brodosplita prenosimo u cjelosti

Javno priopćenje Nezavisnog sindikata Brodosplita, Radničkog sindikata Brodogradilišta i Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat Brodosplit, u kojem se, između ostalog, navodi i da su ugovori o radu koji su ponuđeni radnicima za zasnivanje radnog odnosa u Brodosplitu i povezanim društvima nezakoniti, smatramo u cijelosti neutemeljenim i neprimjerenim.

Ovom prilikom bi željeli naglasiti kako su standardni obrasci ugovora o radu već tjedan dana objavljeni na oglasnim pločama u poduzeću, sa svim pojašnjenjima. Jednako tako se ti obrasci nalaze na intranetu kompanije i na Facebook stranici „Škveranka“, baš zbog toga kako bi radnici i prije nego li dobiju svoj prijedlog Ugovora o radu mogli proučiti osnovne članke iz ugovora.

Sindikat je također dobio obrasce ugovora kad ih je tražio. Potrebno je reći i kako su radnici koji su dobili konkretne prijedloge Ugovora o radu uz te prijedloge dobili i okvirne izračune plaće. Nije točna ni tvrdnja sindikata kako radnici koji će dobiti ponudu za sklapanje novog ugovora o radu moraju odmah potpisivati ugovore, niti ih itko na to prisiljava. Radni odnos je ugovorni odnos i bez pristanka radnika i poslodavca ne postoji ni ugovorni odnos, a moguće je da je došlo do pojedinačnih slučajeva u kojima je radniku otkazni rok pri kraju, pa je za očekivati da je u njegovim interesu da potpiše ugovor prije nego što mu istekne otkazni rok.

Kada je riječ o novim pravilnicima moramo kazati kako u pozivanju na pravilnike i druge akte poslodavca nema ništa sporno, jer se radi o standardnoj praksi u korporacijama. Pravilnici će biti dostavljeni svim radnicima i sve dok Zakon o radu to dopušta neki elementi radnog odnosa bit će uređeni pravilnicima. To je i do sada bila praksa u Brodosplitu. Nadalje, Kolektivni ugovor koji se navodi u privatizacijskom ugovoru za Brodosplit u primjeni je u trgovačkim društvima koja su ga potpisala, i to nije sporno.

U skladu s tim kolektivnim ugovorom se isplaćuju plaće i naknade plaće radnicima koji rade u tim društvima. Na ugovore o radu koji su ponuđeni radnicima u novoosnovanim društvima ne primjenjuju se odredbe nijednog kolektivnog ugovora. Sindikati koji će imati članstvo u tim društvima uvijek mogu, u skladu s odredbama Zakona o radu, pokrenuti pregovaranje radi sklapanja kolektivnog ugovora o radu, na što su poslodavci u našoj grupaciji uvijek spremni. Do daljnjega će se za društva u kojima se primjenjuje kolektivni ugovor, taj kolektivni ugovor i primjenjivati u punoj snazi, sve dok to stranke ugovora žele.

Na primjedbu sindikata koja se odnosi na odredbu o probnom radu u ugovoru o radu, želimo kazati kako je probni rad uobičajena kategorija radnog prava, što je i sam zakonodavac prepoznao u posljednjim izmjenama Zakona o radu, u kojima je naglasio važnost tog instituta. Osim toga, odredba o probnom radu je dio standardiziranog ugovora u grupaciji DIV. Kada je riječ o ugovorima na određeno vrijeme, on se može ponuditi radniku samo kad to poslodavac ocjeni kao potrebno iz objektivnih razloga.
Na poslodavcu je, pritom, da procjeni u skladu sa svojim poslovnim potrebama ima li potrebu za zapošljavanjem radnika na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Odgovarajući na primjedbu sindikata o tome kako je „čisti cinizam“ tvrditi kako su radnici u anketi „360 stupnjeva“ „tražili“ da se prekovremeni rad smanji sa 50 na 20 posto, možemo samo odgovoriti kako je 58 posto radnika na to pitanje odgovorilo da bi takav potez bio u redu, i to zbog ekonomske održivosti poslovanja.

Na koncu, želimo istaknuti kako poslodavci iz grupacije Brodosplit ne krše nikakve propise. Uprava grupacije je u stalnom kontaktu s tijelima javne vlasti, a sama Vlada je imenovala i svog predstavnika u Nadzorni odbor društva. Brodosplit i njegov većinski vlasnik poštuju sve propise i odredbe privatizacijskog ugovora. Stoga se obraćanje sindikata javnosti može shvatiti kao neprimjereni izraz pritiska na poslodavca da otvori pregovore s poslodavcima za sklapanje kolektivnog ugovora - iako na redovnim sastancima i susretima s predstavnicima Brodosplita to ne ističu - a ne kao stvarna briga za radnike Brodosplita. Podsjetili bi još jednom kako je DIV grupacija privatna tvrtka sa 40-godišnjom povijesti, te da je do sada samo jedan posto radnika napustilo kompaniju.

Dakle, radi se o poduzeću koje snažno motivira zaposlenike da rade i ostaju u tvrtki i poštujemo sve radne i socijalne obveze. Cilj nam je i u Brodosplitu nastaviti sa tom uspješnom tradicijom i nećemo iznevjeriti ni jednog radnika koji je predan poslu i uspjehu tvrtke.

Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT SPLIT

10.08.2013.

ŠKVERSKI ‘PATROLAC’
Tomislav Debeljak: Financirat ćemo i graditi ophodni brod za proboj na svjetsko tržište

Odavno sindikati iz “Brodosplita” nisu tako oštro i zajedno javno istupili prema škverskoj upravi kao što je to bilo nekidan. Nezavisni sindikat, Sindikat metalaca i Radnički sindikat proglasom su pozvali radnike da ne potpisuju nove ugovore o radu koje im je Uprava ponudila, zbog – kako su poručili – “brojnih nezakonitosti”.

Začudo, Tomislav Debeljak, vlasnik “Brodosplita”, nije se, kao prije, brzopotezno oglasio komentarima na Facebook stranici “Škveranka”. Sindikalisti kažu da im škverska uprava nije dala na uvid prijedloge ugovora radi konzultacija s radnicima.

– A kako da sindikatima dam ugovore o radu kada su to osobni dokumenti svakog radnika koji podliježu zaštiti privatnosti. Svi su dobili tjedan dana ranije na uvid obrasce ugovora o radu preko oglasne ploče i interneta. Svaki ugovor o radu je isključivi odnos poslodavca i radnika. Ako će koji radnik svoj novi ugovor dati sindikatu na uvid, onda neka to napravi svojevoljno – kaže Debeljak, predsjednik Uprave “Brodosplita”.

Prošlo je već pet mjeseci otkako je splitsko brodogradilište privatna tvrtka. Jednako toliko mjeseci nema ni zatišja na relaciji sindikati – Debeljak.

– Ovaj zadnji javni proglas sindikata u kojem pozivaju škverane da odbiju potpisati nove ugovore o radu, zapravo je očekivana reakcija. Sindikati po opisu svog posla moraju, među ostalim, pisati priopćenja, proglase itd...

Međutim, smatram da nemaju uporišta za svoje istupe. Tvrtka DIV postoji od 1971. godine i to nije neka neozbiljna tvrtka i bez rezultata. Mi poslujemo na osam lokacija u šest država, s više od 1000 zaposlenih radnika u grupi. Sindikati uporno misle da smo mi država, pa da mogu svako malo istupati i napadati kako im se prohtije. Otkad je DIV preuzeo “Brodosplit”, svatko mora zaraditi svoj kruh i odraditi svoje puno radno vrijeme, pa tako i sindikati. Naravno, uvažavam ako moraju biti odsutni zbog sindikalnih obveza – kaže Debeljak.

Kakva su iskustva u inozemstvu?

– Kada smo u susjednim zemljama privatizirali neke tvrtke, nije bilo problema sa sindikatima. Dapače, sindikati u našim pogonima u tim državama rade zajedno s radnicima i dolaze s prijedlozima kako unaprijediti proizvodnju.

Kakav je vaš odnos sa sindikatima u škveru?

– Protiv čelnika sindikata u “Brodosplitu” nemam ništa osobno. Sa svima njima redovito komuniciram i desetak puta sam se čuo i razgovarao s čelnicima triju sindikata. Svi su oni dobri ljudi, ali ne mogu shvatiti da u osobnoj komunikaciji vodimo normalan razgovor, a da nakon toga objavljuju priopćenja protiv mene i Uprave. To doista ne mogu shvatiti – kaže Debeljak.

Kao jednu od spornih stavki novih ugovora o radu, sindikati su naveli i novinu da radnik nakon otkaza ne smije raditi dvije godine za konkurenciju ili će mu se, u suprotnom, naplatiti kazna u visini šest plaća.

– To je mogućnost koju smo predvidjeli i koja je u skladu sa zakonom. Ako “Brodosplit” plaća i ulaže novac u svog radnika s nekim specifičnim znanjima, onda je logično da se želimo zaštititi da takav radnik, kao naš proizvod, ne može tek tako lako dobiti konkurencija na tržištu. Odnosno, može, ali onda neka radnik, ili konkurencija, plati “penale” od šest plaća jer je “Brodosplit” tog radnika obučio i dao mu potrebne vještine. Tako je svuda u Europi kada je industrija u pitanju – pojašnjava Debeljak.

Mnogi primjećuju kako Debeljaka više nema na Facebook stranici “Škveranka”, s koje se donedavno redovito obraćao radnicima brodogradilišta, a nerijetko i oštro komentirao istupe sindikalista, ali i medije.

Je li vam obraćanje “urbi et orbi” preko Facebooka donijelo više koristi ili štete?

– Što se tiče samih radnika, definitivno je bilo koristi. To je bio jedini način da se izravno, bez posrednika i cenzure, obratim broju od 3500 radnika, te objasnim što namjeravamo učiniti. Naravno, ja sam emotivac pa su takve bile i moje pisane riječi koje možda u široj javnosti nisu izazivale razumijevanje kao kod škverana. Možda je riječ u tome što se putem pisane riječi ne može osjetiti intonacija, pa neka riječ ili rečenica može izgledati grublje nego što se to namjeravalo – ističe vlasnik škvera.

Dojam je da u Splitu još nitko nije povjerovao u iskrenost vaših namjera kada je u pitanju budućnost “Brodosplita”.

– Ja takav dojam nemam. Primjećujem da me Splićani prepoznaju i prilaze dok se šetam gradom. Oni koji loše misle o meni vjerojatno mi se neće ni javljati. Svjestan sam da je brodogradnja za mene novi svijet. No, nema nekog od bivših direktora “Brodosplita” s kojim nisam razgovarao i pitao za savjet. Razgovarali smo i s nekim europskim konzultantskim kućama i dobili korisne informacije i prijedloge organizacije.

Kada će “Brodosplit” biti potpuno zaposlen?

– Uvjeren sam da će 2014. godina biti godina zaposlenog škvera. Trenutačno smo ugovorili pet jedrenjaka, jednu jahtu, riječni kruzer, imamo niz poslova u čeličnim konstrukcijama, odnosno u izvanbrodograđevnoj djelatnosti. U tijeku su pregovori i za druge nove brodove. Visoko kotiramo u natjecanju za izgradnju jednog radnog broda, a očekujemo da ćemo vrlo brzo biti pozvani u drugi krug natječaja za izgradnju ophodnih brodova.

Za takvu vrstu brodova smo među rijetkima koji imaju sve potrebne referencije i uvjete. Neovisno o tom nadmetanju, razmišljamo o razvoju takvog tipa broda, koji je tražen u svijetu. Razmišljamo o tome da jedan patrolni brod tog tipa sami financiramo, te da ga kroz svojevrsni “leasing” damo na posudbu MORH-u ili Obalnoj straži. Dakako, taj brod bi “Brodosplitu” poslužio za promociju na svjetskim pomorskim sajmovima i za proboj na nova tržišta.

Više s radnicima nego s djecom

- Zadnjih pet mjeseci stalno sam u Splitu, tako da sam više sa škveranima nego sa suprugom i djecom, iako su i oni za vrijeme ljetnih praznika došli ovamo. Mogu reći i da je gradonačelnik Ivo Baldasar upoznat s planovima “Brodosplita” i da je iskazao potporu uspješnom restrukturiranju škvera - kaže Tomislav Debeljak.

Povratak na rusku ploču

Čini se da se vraćate na rusko tržište?

- Da, s nedavno ugovorenim riječnim kruzerom, koji će ploviti na liniji od Moskve do Sankt Peterburga, “Brodosplit” se vraća na tržište koje mu je prirodno naklonjeno. Ono što za sada mogu reći jest da to neće biti zadnji brod koji ćemo raditi za Ruse.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

13.08.2013.

NOVA PRAKSA
Uprava od škverana traži potvrdu o nekažnjavanju

Radnike “Brodosplita” koji će dobiti nove ugovore o radu, iznenadila je obavijest da moraju priložiti potvrde o sudskom nekažnjavanju. Obratili smo se upravi “Brodosplita” s pitanjem-čemu potvrde o nekažnjavanju? “To je dio korporativne prakse”, kažu nam u brodogradilištu.

- Traženje potvrde o nekažnjavanju prilikom novog zapošljavanja je dio dosadašnje korporativne prakse u DIV-u i “Brodosplitu“, pa se isti postupak provodi i u slučaju zapošljavanja radnika u “Brodosplitu“ i novim povezanim društvima.  Podsjetili bismo kako je izdavanje ove potvrde (kada služi u svrhu zapošljavanja) besplatno, s tim da će se za radnike iz Splita, Solina, Omiša, Kaštela, Trogira , šire područje Splita, te Sinja, kolektivno zatražiti izdavanje potvrda o nekažnjavanju. Radnici koji imaju prebivalište izvan šireg područja Splita i Sinja, trebaju od nadležnih općinskih sudova zatražiti izdavanje te potvrde, koja je i za njih besplatna. Potvrda može biti stara do šest mjeseci - poručuju iz škvera.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


13.08.2013.

UGOVOR O SPONZORSTVU
Debeljak: Nastavljamo pomagati naše radnike

Tvrtka DIV potpisala je jučer ugovor o sponzorstvu s Kulturno-umjetničkim društvom “Brodosplit“ i Gradskim zborom “Brodosplit“.

- Ljudski potencijali temeljna su vrijednost svake kompanije, a ovi ugovori samo su nastavak našeg povjerenja u “Brodosplitove“ radnike. Drago nam je što na ovaj način možemo pomoći daljnjem radu ovih udruga koje svojim djelovanjem obogaćuju kulturni život Splita - istaknuo je tom prigodom Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave splitskog brodogradilišta.

Kako je naglasio predsjednik KUD-a “Brodosplit“ Nikša Sanader, proteklih godina KUD “Brodosplit“ povećao je repertoar s novih sedam plesnih koreografija.

- Za četiri koreografije nabavljene su nove odore, te je osiguran određen broj novih instrumenata te zbog bližih putovanje nabavljeno i jedno vozilo. Sve to ne bi bilo moguće bez kontinuirane pomoći škvera, a posebice bez prostora u objektu C splitskog brodogradilišta, koje nam je Uprava dodijelila na korištenje - naglasio je Sanader, predsjednik škverskog KUD-a.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


16.08.2013.

OSIPANJE
Radnici škvera bez sindikata teško mogu braniti prava

U okolnostima kada su proteklih dana i tjedana raskinuti ugovoru o radu sa radnicma “Brodosplita”, kada se dijele ugovorene otpremnine, kada se zna lista onih koji definitivno odlaze iz škvera, odnosno onih sretnijih koji ostaju, njih barem dvije tisuće, postavlja se pitanje učinkovitosti daljnjeg sindikalnog djelovanja u brodogradilištu.

Kako što je poznato, u splitskom brodogradilištu djeluju Nezavisni sindikat, Sindikat metalaca, te Radnički sindikat. Od ukupno tri i pol tisuće radnika koliko je “Brodosplit” brojao do kraja lipnja, prema procjenama sindikalista između 2800 i tri tisuće radnika bilo je u nekom od sindikata.

Odlaskom iz “Brodosplita” teško se može očekivati da će radnici nastaviti s članstvom u nekom od sindikata. Zbog brojnih radnika koji se u škver više neće vratiti, njih oko 1300, sindikalisti opravdano strahuju od većeg osipanja članstva.

Ustavna kategorija

- Otkazom ugovora o radu članstvo u sindikatu ne prestaje - kaže Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, inače najbrojnije sindikalne organizacije u uvali Supaval.

- Isto tako je jasno da je teško očekivati da će oni radnici koji se neće vratiti u “Brodosplit” i dalje htjeti biti u sindikatu. Nitko ne može radniku zabraniti učlanjenje u sindikat. To jamče Ustav RH i međunarodne konvencije. Iščlaniti se iz sindikata može samo radnik osobno, svojom voljom.

Jasno je da novi vlasnici od početka ulaska u škver udaraju na sindikate i da im smetamo. Ali, nadam se da radnici znaju da bez sindikata teško mogu braniti svoja prava. Mi smo im zadnja linija obrane, jer u DIV grupi ni jedna firma nema kolektivni ugovor - kaže Šegvić.

- Otkazi će negativno utjecati i na brojnost članstva - otvoreno kaže Joško Franić, povjerenik Sindikata metalaca.

- Moguće je da dio radnika koji ostanu u škveru iz nekakvog straha više neće htjeti biti u sindikatu. To je njihovo pravo. Ipak, naglašavam da bez sindikata nema ni novog kolektivnog ugovora u brodogradilištu. Stoga sam uvjeren da će radnici s vremenom shvatiti da samo udruženi mogu braniti sebe bez obzira što je škver sada privatno poduzeće - kaže Franić, čelnik metalaca.

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave “Brodosplita”, kaže kako u novim škverskim tvrtkama u kojima će minimalno dvije tisuće škverana ponovo biti zaposleno, neće braniti sindikalni rad i članstvo.

Debeljak: Ugovoramo nove poslove dan i noć

- Sindikalno djelovanje bit će prema važećim zakonima. Osobno, nemam ništa protiv sindikata, ali ne mogu zatvoriti oči ako štite neradnike i tako rade štetu firmi. Raditi se mora, opstati moramo, jer druge alternative nemamo. U ovom trenutku radnicima je najvažnije da ostvare sva prava na Zavodu za zapošljavanje.

Na upravi je da ugovori nove poslove na čemu doslovce radimo dan i noć. S druge strane, na radnicima je da odluče hoće li u novom “Brodosplitu” i njegovim tvrtkama željeti biti članom sindikata. Odnosno, nastaviti članstvo u nekom od postojećih. To neka moji radnici sami odluče - ističe vlasnik brodogradilišta Debeljak.

Šefovi sindikata bez otkaza, ali i bez otpremnina

Dio škverskih rukovodioca u proizvodnji i čelnici triju škverskih sindikata (Nezavisnog, Radničkog i Sindikata metalaca), u ovom trenutku neće dobiti otkaze, ali ni otpremnine, jer su nužni u procesu zbrinjavanja i davanju određenih formalno-pravnih suglasnosti.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

22.08.2013.

SINDIKALISTI KOD MINISTRA
Škverani: Ugovor o radu, kojeg nam je ponudio Debeljak, nezakonit je!

Čelnici sindikati koji djeluju u Brodosplitu izvjestili su ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića i njegove suradnike o poteškoćama u splitskom brodogradilištu, posebice glede ugovora o radu kojega je radnicima ponudio poslodavac Tomislav Debeljak, a za kojeg sindikati smatraju da je donesen na nezakonit način, doznaje se danas od sindikalnih predstavnika u Brodosplitu.

Sindikati su zaprijetili da će se obratiti Državnom inspektoratu radi inspekcijskoga nadzora u slučaju daljnjega nezakonitog sadržaja dokumenata koje radncima nudi poslodavac Brodsplita.

„Ministru Mrsiću smo predstavili mišljenje naših pravnika da je ugovor o radu, kojega je ponudio poslodavac Tomislav Debeljak na potpisivanje radnicima, nezakonit i mi tražimo da se uklone manjkavosti“, rekao je danas za Hinu Joško Franić. Dodao je kako je ovaj sastanak s ministrom Mrsićem i njegovim suradncima organiziran jučer u Zagrebu.

O ovom sastanku danas se oglasio i Sindikat metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat (SMH IS) priopćenjem u kojem se navodi da su sindikalni predstavnici Brodosplita, osim što su ministru Mrsiću predstavili sadržaj novih ugovora o radu kao i Pravilnik o radu i pravilnik o plaćama, upoznali sve nazočne s nepostojanjem socijalnoga dijaloga nakon što je Brodosplit preuzeo novi vlasnik.

Također su naglasili nepoštivanje odredaba važećega kolektivnog ugovora, ističe se u priopćenju SMH-IS.

Franić je danas rekao kako sindikati Brodosplita sada o očekuju očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava glede poteškoća u splitskom brodogradilištu.

„Dogovoreno je da će se o svim navedenim i dostavljenim aktima poslodavca očitovati Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a sindikati će temeljem tog očitovanja tražiti da se akti usklda sa Zakonom i drugim važećim propisima. U slučaju daljnjega nezakonitog sadržaja dokumenata sindikati će se obratiti Državnom inpsektoratu radi ispekcijskog nadzora“, navodi se u priopćenju SMH-IS.

Sastanku su, uz ministra Mrsića, bili prisutni Marina Kasunić Peris, pomoćnica ministra i Ilija Tadić, voditelj službe radnog prava, te Ruđer Friganović direktor poslovne zajednice Jadranbrod i Zvonimir Novak iz Ministarstva gospodarstva.

Iz sindikata koji djeluju u Brodosplitu bili su prisutni Joško Franić, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS te ujedno i regionalni povjerenik za Dalmaciju, Zvonimir Šegvić i Pave Matošić predsjednik i zamjenik predsjednika Nezavisnog sindikata Brodosplita, Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS i pomoćnica predsjednika SMH-IS Vesna Mlinarić, stoji u priopćenju SMH-IS.

Privatizacija Brodosplita završena je, uz odobrenje Europske komisije, krajem veljače ove godine, kada je samoborska tvrtka DIV, vlasnika Tomsilava Debeljaka, postala većinski vlasnik splitskog brodogradilišta.

Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split u ime Republike Hrvatske i ostalih imatelja dionica potpisao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a u ime DIV Brodogradnje d.o.o. predsjednik Uprave Tomislav Debeljak te u ime tvrtke Div d.o.o. član Uprave Darko Pappo.

Izvor : SD


BRODOTROGIR - TROGIR

21.08.2013.

LJETNA SIJESTA U ŠKVERU
Brodotrogir: Umjesto strojeva ‘pjevaju’ cvrčci

U trogirskom škveru čuju se samo cvrčci. Strojevi su zamukli i ne zna se kad će proraditi. Stanje je gore nego početkom ratnih devedesetih kada brodogradilište nije imalo posla. Sada je ljeto, pa su radnici koji su na čekanju zaokupljeni drugim “zanimacijama“, a kad stigne jesen, sve me je strah što će biti. Nikako nije dobro! Ovako nam se požalio jedan od radnika koji nije želio da mu navedemo ime. Rekao je da informacije o škveru radnici dobivaju na kapaljku, da se stvarno stanje prikriva i da se još ne zna ishod pregovora o zbrinjavanju viška radnika.

Pregovara se o višku

Informacije smo zatražili od povjerenika Sindikata metalaca Slavka Bilote. - Nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora 6. travnja ove godine između Vlade i novog vlasnika Danka Končara, sindikati su započeli pregovore o zbrinjavanju viška radnika. Osnovan je tim za te pregovore koji čine povjerenici Samostalnog i Nezavisnog sindikata u brodogradilištu te petero predstavnika novog vlasnika. Do danas smo imali desetak sastanaka, a pregovori vezani za višak radnika, visini otpremnina i socijalnom sporazumu se nastavljaju - istaknuo je Bilota.

Ne zna kada će javno izići s konkretnim podacima i zaključcima, ali računa da bi Program zbrinjavanja mogao biti završen i proći sve zakonske procedure do 15. listopada ove godine. Podsjetimo, u Brodotrogiru je zaposleno 1170 radnika. - Končar je najavio da će u sklopu Programa restrukturiranja za početak zadržati njih 900. Za zbrinjavanje viška od 270 radnika Vlada mu je iz državnog proračuna odobrila 50 milijuna kuna. Sa svakim radnikom posebno moramo razgovarati.

Postoje zakonom zaštićene kategorije kao što su invalidi, hrvatski branitelji, samohrane majke koje će u sklopu Programa zbrinjavanja ostvariti svoja prava. Zato vam sada ne mogu iznijeti točne podatke – kazao je Bilota. Iako je bilo rečeno kako će otpremnina iznositi 6000 kuna kao što je to predviđeno Kolektivnim ugovorom, to nam ovoga puta nije želio potvrditi. No, naš sugovornik s početka priče rekao je kako one neće biti za svih jednake i kako se “šuška“ da bi one mogle iznositi od dvije do maksimalno 6 tisuća kuna po godini radnog staža.

Plaće umanjene

Prema Bilotinim riječima, u brodogradilištu je prije dvadesetak dana radilo 350 radnika na poslovima projektnih ureda, remonta, održavanja i u dežurnim službama. Kaže kako je pedesetak radnika Uprava pozvala da pripreme radionicu za obradu i rezanje limova za dva kemikal-tankera koje će škver graditi za vlastitu tvrtku te da pripreme park crne metalurgije gdje će se slagati i sortirati limovi koji se dovezu.

U “Brodotrogiru“ je 600 do 700 radnika na čekanju s umanjenom plaćom. Prema neslužbenoj informaciji, donesena je odluka da se čekanje, koje traje već skoro godinu dana, zbog nedostatka posla produžava do kraja godine, što za njih, tvrdi naš sugovornik, nije nimalo utješno. – Kad primite dvije, najviše tri i pol tisuće kuna i u kreditima ste, možete zamisliti kako im je – zaključio je.

Nenad Končar: Čekamo čelik za tankere

Direktor Brodotrogira Nenad Končar priznaje u izjavi za naš list kako su poslovne aktivnosti u brodogradilištu privremeno usporene zbog privatizacije, ali, ističe, u pojedinim dijelovima tvrtke i te kako se radi.

– Dojam da se ništa ne radi u brodogradilištu je vizualan i ne odgovara stvarnom stanju. I te kako se radi u projektnom odjelu, kao i u Upravi. Što se tiče samog proizvodnog djela, čekamo isporuku čelika kako bismo počeli s radom na dva kemijska tankera. Očekujemo čelik u rujnu.

Meni je razumljiva zabrinutost pojedinaca u Brodotrogiru jer tvrtka prolazi osjetljivo razdoblje za sve u njoj. Nažalost, nismo u mogućnosti sa svakim u tvrtki porazgovarati i iznijeti mu kakva je situacija. U svakom slučaju, trenutni prioritet su pregovori s radnicima u sklopu Programa zbrinjavanja. To nam je iznimno značajan dio restrukturiranja tvrtke i sada smo dosta okupirani njime – kazao nam je jučer Nenad Končar.

Autor : Gordana Dragan
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

23.08.2013.

Mrsić: Dijelovi ponuđenih ugovora o radu u Brodosplitu nazakoniti

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić danas je izjavio kako su dijelovi ugovora o radu što ih je vodstvo Brodosplita ponudilo radnicima tog poduzeća nezakoniti, te je najavio kako će njegovo Ministarstvo predložiti da se sporni dijelovi usklade sa Zakonom radu.

“U sljedeći ponedjeljak će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dostaviti u Brodosplit poslodavcu i sindikatima svoje mišljenje s prijedlogom da se u tim ugovorima izmijene stavke koje nisu u skladu sa Zakonom oradu”, rekao je ministar Mrsić odgovarajući danas na pitanja novinara u Splitu.

Ministar nije želio precizirati koje stavke ponuđenih ugovora o radu u Brodosplitu nisu u skladu sa Zakonom o radu rekavši kako o tomu najprije službeno želi izvijestiti poslodavce i sindikate u splitskom brodogradilištu.

Mrsić je istaknuo kako nije nezakonit ugovor, nego samo neki njegovi dijelovi.

Potvrdio je da je prije dva dana u Zagrebu s čelnicima sindikata koji djeluju u Brodosplitu razgovarao o ugovorima o radu što ga radnicima tog poduzeća nudi poslodavaca Tomislav Debeljak. Sindikati su tom prigodom izvijestili ministra Mrsića o nezakonitostima ugovora o radu, ali Mrsić je danas više puta ponovio kako taj ugovor nije nezakonit nego su “samo dijelovi u ugovoru nezakoniti, odnosno nisu u skladu sa Zakonom o radu”.

“Te dijelove Uprava Brodosplita mora promijeniti i uskladiti sa Zakonom o radu”, dodao je.

Izvor : SD


26.08.2013.

DVIJE STRANE ZAKONA
Škverski varilac ne smije prijeći na drugi navoz?!

Što se tiče Ministarstva rada i najspornije stavke novih ugovora o radu u “Brodosplitu”, dileme više nema. Riječ je o dvogodišnjoj zabrani rada za konkurenciju nakon što radnik u splitskom škveru da otkaz. Ta je zabrana zakonita, ali, kako vele u Ministarstvu, postoji “kvaka”.

Zabrana rada za konkurenciju koja je navedena u novim ugovorima koje su radnici potpisali s brodogradilištem digla je škverske sindikate na stražnje noge, pa su o svemu tome razgovarali u Zagrebu s Mirandom Mrsićem, ministrom rada.

Iz Ministarstva rada dobili smo očitovanje da je takva ugovorna zabrana u skladu za zakonima. Međutim, “kvaka” je u tome da ugovorna zabrana, koja je dignula toliko prašine među radnicima, vrijedi samo u slučaju ako vlasnik “Brodosplita” u te dvije godine zabrane radniku isplaćuje naknadu koja iznosi minimalno pola prosječne plaće u toj splitskoj tvrtki. U suprotnom, zabrana ne vrijedi.

- Valja naglasiti da je Zakonom o radu uređeno da ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ako bi radnik prekršio preuzetu obvezu i ipak se zaposlio kod drugog poslodavca, ugovorom se može ugovoriti i kazna koju bi radnik bio obvezan platiti dosadašnjem poslodavcu - navodi se u očitovanju Ministarstva rada.

S druge strane, u “Brodosplitu” ne odustaju od ugovorne zabrane, kako to promptno zahtijevaju sindikati. U škverskoj Upravi nam kažu da Zakon o radu dopušta da se u ugovoru o radu izabere jedan od dva modela rješavanja pitanja spomenute zabrane.

Dva modela

- Jedan model predviđa da se radniku treba isplaćivati naknada plaće tijekom razdoblja trajanja ugovorne zabrane. Drugi model, koji je izabrao “Brodosplit”, a što je slučaj i mnogim tvrtkama, jest da se radniku tijekom trajanja zabrane zapošljavanja kod konkurencije ne isplaćuje naknada plaće, ali mu se može odrediti i naplatiti ugovorna kazna ako se stvarno zaposli kod konkurencije. Visina ugovorne kazne nije zakonom određena, a u “Brodosplitu” ona iznosi šest plaća. Kod tog modela nema isplate naknade plaće radniku, a poslodavac ne može od zaposlenika tražiti naplatu moguće veće štete nastale njegovim prelaskom u konkurentsku tvrtku - navodi se u dopisu koji smo dobili iz “Brodosplitove” Službe za odnose s javnošću.

Iz škvera poručuju da im je temeljni cilj dvogodišnje ugovorne zabrane bio da se radnici ne zaposle na određenim poslovima ili kod određenih poslodavaca s kojima su u tržišnoj utakmici, ponajprije u drugim brodogradilištima i industriji. Neslužbeno doznajemo da će se ugovorna zabrana rada prije svega odnositi na projektante i Odjel prodaje, dok se na nižerangirane radnike ona ipak neće strogo primjenjivati.

Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, kaže kako je ugovorna zabrana, kako kaže, “suluda stavka”.

- Osnovni je problem što je ugovorna zabrana rada određena za sve radnike koji ostaju u “Brodosplitu”. Zar je normalno da ako, recimo, jedna čistačica da otkaz u brodogradilištu i sljedeće dvije godine ne smije nigdje raditi? Po takvoj logici ni škverski varioci ili cjevari ne bi smjeli raditi za talijansko, kinesko ili korejsko brodogradilište, jer su nam konkurencija. Donekle bih razumio da se ugovorna zabrana rada odnosi na visoko pozicionirane kadrove, primjerice na direktore koji bi odlaskom iz poduzeća odnijeli škversko znanje, ali i poslovne tajne koje bi mogla dobiti konkurencija - smatra Šegvić.

Otpuštaju se vrhunski meštri

Predstavnici sindikata koji djeluju u “Brodosplitu” izrazili su ministru Mrsiću skepsu u uspjeh škvera s obzirom na, kako su rekli, izbor kadra koji je “Brodosplit” napravio. Naime, sindikati smatraju da je u novoj selekciji kadrova došlo do otpuštanja vrhunskih meštara. Predstavnici sindikata istaknuli su kako se kolektivni ugovor mora primijeniti i na novosnovane škverske tvrtke, njih čak 56.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


27.08.2013.

OČITOVANJE IZ ZAGREBA
Ministarstvo: Novi škverski ugovori o radu su legalni

Primjedbe Ministarstva rada i mirovinskog sustava na nove ugovore o radu jučer su kasno poslijepodne došle na adresu “Brodosplita”. Primjedbe nisu kardinalne naravi, te u ministarstvu smatraju kako su novi škverski ugovori legalni.
Zabrana zapošljavanja

Prva primjedba odnosi se na stavku novih ugovora koja kaže da će se radnicima koji odu iz “Brodosplita” u razdoblju od dvije godine braniti zapošljavanje kod drugog poslodavca bez naknade plaće za vrijeme trajanja rečenog “moratorija”.

U ministarstvu su stava da takva obveza može važiti samo ako je navedenim ugovorom poslodavac istodobno preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće. Ako bi radnik prekršio takvu preuzetu obvezu, tada bi bio obvezan poslodavcu isplatiti ugovornu kaznu jer nije poštivao ugovorom preuzetu obvezu.

Bolovanje i slobodni dani

Nadalje, sporno je što se novim ugovorima od radnika traži da isti dan nakon otvaranja bolovanja prijave bolovanje poslodavcu. Zakon o radu, smatraju u ministarstvu, jasno kaže kako se doznaku o bolovanju može donijeti u roku od najviše tri dana.

Od škverske se uprave traži da odredbe o tjednom odmoru moraju biti usklađene s izmjenama zakona o radu koje su stupila na snagu 1. srpnja, odnosno nakon punoga radnog tjedna, što uključuje i radni vikend, slobodan dan mora biti prvi sljedeći dan.

Do 1. srpnja, naime, slobodan radni dan mogao se iskoristiti u roku od dva tjedna nakon završetka punog radnog tjedna koji podrazumijeva i radni vikend. Neslužbeno doznajemo da će uprava splitskoga brodogradilišta uvažiti dane primjedbe ministarstva.

Zvonko Šegvić, predsjednik “Brodosplitova” Nezavisnog sindikata, nije oduševljen očitovanjem Ministarstva rada.

- Naviknuli smo se već na takva politička očitovanja koja ne štite radnike. Nisam razočaran, jer nam nažalost stvari u državi tako funkcioniraju. Vidjet ćemo hoće li i kada škverski sindikati zauzeti stav po pitanju očitovanja ministarstva - kazao nam je sindikalist Šegvić.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


29.08.2013.

STIŽU ANEKSI
Škverane ispratili s 33 milijuna kuna

Nakon što je Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja početkom tjedna dalo primjedbe na nove ugovore o radu u “Brodosplitu“, mnogi se u škveru pitaju jesu li onda do sada već potpisani novi ugovori pravno važeći?

Dileme nema, jer su u Ministarstvu mišljenja kako su novi ugovori ipak legalni. Radnici će, po svemu sudeći, dodatno potpisati samo aneks ugovora kojim se, zapravo, formalno i operativno usvajaju naputci resornog ministarstva.

Pravničke konzultacije

Kako doznajemo, u tijeku su pravničke konzultacije na relaciji brodogradilište - Ministarstvo. Iz škverske uprave najavili su kako će uvažiti sve dostavljene primjedbe, a trenutačno se dogovaraju detalji načina provedbe izrečenih naputaka iz Ministarstva.

Valja podsjetiti da su u Ministarstvu rada izrekli primjedbe na tri stavke iz novih ugovora. Prva se odnosi na dvogodišnju zabranu rada kod konkurencije ako radnik dade otkaz. U Ministarstvu su stava da takva obveza može vrijediti samo ako je navedenim ugovorom poslodavac istovremeno preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće.

Prijava bolesti

Nadalje, novim ugovorima od radnika se tražilo da bolovanje prijavi odmah isti dan. No, u Ministarstvu smatraju da je to u koliziji sa Zakonom o radu koji dopušta najviše tri dana za prijavu bolovanja. I zadnje, od škverske se uprave traži da odredbe o tjednom odmoru uskladi s izmjenama Zakona o radu koje su stupile na snagu 1. srpnja. Dakle, da se nakon punog radnog tjedna, što uključuje i radni vikend, radniku osigura slobodan dan koji mora biti prvi sljedeći dan.

Do sada je u “Brodosplitu“ 630 radnika potpisalo nove ugovore o radu. Dinamika je takva da se dnevno potpiše između 20 i 30 novih ugovora.

Što se tiče isplata otpremnina, do kraja kolovoza je 437 radnika dobilo svoje otpremnine te je za tu stavku isplaćeno ukupno 33 i pol milijuna kuna. Za sve otpremnine previđeno je 210 milijuna kuna, a prema kupoprodajnom ugovoru, podsjetimo, novi je vlasnik splitskog škvera obvezan zadržati najmanje 2000 radnika “Brodosplita“, od ukupnih 3300 zaposlenika koje je samoborski DIV zatekao.

Jedrenjaci, jahta i ostalo

“Tekuća situacija” u “Brodosplitovoj“ knjizi narudžbi takva je da škverani za sada imaju ugovorenih pet turističkih jedrenjaka, jednu luksuznu jahtu, radni brod za splitski “Plovput“, te riječni kruzer za održavanje linije Moskva - Sankt Peterburg.

Ubrzo se očekuje poziv za drugi krug natječaja Ministarstva obrane za izgradnju ophodnih brodova za Obalnu stražu. Uz to, grade se i elementi za most preko Drave, čelični silosi, te čelične konstrukcije za energetsku opremu.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

17.09.2013.

RUČNI RAD
U splitskom škveru porinut brod koji nosi 14 tisuća tona, sam lomi led i najveći je na svijetu u svojoj klasi

U “Brodosplitu“ je danas porinuta novogradnja 473, odnosno broda za posebno teške terete koje škverani grade za čuveni nizozemski “Jumbo Shipping“.

- Ovo je povijesni trenutak, jer se radi o brodu kakav do sada nije građen u hrvatskim brodogradilištima i najveći je u svijetu u svojoj klasi - kazao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.

Michael Kahn, prvi čovjek naručiteolja, nizozemske tvrtke Jumbo Shipping, izrazio je oduševljenje profesionalizmom radnika i menadžmenta splitskog škvera.
Diplomirani inženjer strojarstva, 40-godišnji Dalibor Vukičević voditelj je projekta izgradnje “heavy liftera“ na “Brodosplitovim“ navozima.

Prvi ugovoreni brod bit će najveći i u floti nizozemskog brodara, a dug je 152,6 metara, s maksimalnom nosivošću od 14 tisuća tona. Posebnosti broda, ističe Vukičević, nisu u dimenzijama broda, nego u tehničkim karakteristikama koje su škverski radnici morali ostvariti prema tehničkoj dokumentaciji nizozemskog vlasnika.

- Ovi brodovi su kao švicarski satovi. Sve mora biti savršeno “naštimano” i pravi su primjer vrhunskog “ručnog rada“ našeg brodogradilišta. Najzahtjevniji dio izgradnje trupskog dijela broda je njegov skladišni prostor koji zatvara nekoliko desetaka poklopaca. Poklopci su unificirani i mogu se postavljati na bilo kojoj poziciji skladišnog prostora, što naglašava potrebu izuzetne dimenzionalne točnosti.

Slikovito rečeno, kao kod slaganja lego-kockica, mogu se slagati skladišni poklopci. Upravo zbog ovih osobina, “Brodosplit” je prvi put izgradio brod čije su tolerancije u području skladišnog prostora unutar samo dva milimetra. Osim posebnog postupka varenja čelika pojačane čvrstoće, privodimo završetku i sustav balansiranja broda koji je građen prema projektnim rješenjima „Jumbo Shippinga“.

Dakle, to je poseban sustav balastiranja broda prilikom ukrcaja tereta, a uz pomoć posebnih pumpi koje prilagođavaju nagib broda po potrebama ukrcaja tereta. Sve su tehničke novitade koje ni jedno domaće brodogradilište nikada nije do sada radilo - pojašnjava inženjer Vukičević, ponosan na novu škversku prinovu koja će danas prvi put zaploviti.

- Brod je opremljen i uglavnom obojen na navozu, te je u visokom stupnju završenosti. Nakon porinuća slijedi manje bojenje, postavljanje strujnih kabela, ispitivanje opreme i puštanje u rad svih sustava na brodu. Bit će to zanimljiv i složen postupak koji se dokazuje na probnoj vožnji. Nakon što uštimamo rad svih sustava i opreme do savršenstva, slijedi preuzimanje broda od strane nizozemskog brodara. Ovo je za splitsko brodogradilište sjajna referencija u niši specijaliziranih brodova sukladnih “off shore“ kriterijima i temelj orijentacije prema “off shore“ projektima. Dobro nam ide - optimističan je inženjer Vukičević.

Prvo ovogodišnje porinuće

Splitski “heavy lifteri”, brodovi koji se uglavnom koriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine, imat će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača “Huisman”. Kako je svaka od 1500 tona nosivosti, bit će to “heavy lifter” najveće nosivosti na svijetu.

Osim hrpe opreme koju će brod imati, njegova je posebnost i u klasi koju će nositi. Naime, prema “Lloyd” registru imat će klasu leda 1A super. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra bez podrške ledolomca. Porinuće “heavy liftera“, inače, prvo je ovogodišnje porinuće jednog broda u “Brodosplitu“.

Malo o ‘heavy lifterima’...

•• Dva nova broda sa škverskih navoza bit će duga 152,6 metara, s nosivošću od 14 tisuća tona, dok će maksimalnu brzinu od 17 čvorova razvijati uz pomoć dva moćna motora snage po 4500 kW
•• Na svakom od njih bit će i dvije dizalice nizozemskog proizvođača ‘Huisman’. Svaka ima nosivost od 1500 tona
•• ‘Heavy lifteri’ će prema ‘Lloyd’ registru imati klasu leda ‘1A super’. To znači da će biti sposoban lomiti led do debljine jednog metra bez podrške ledolomca.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

(fotografija navedenog broda sa fb stranice "Škveranka")

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

19.09.2013.

NARUČITELJ IZ KRILA JESENICE
U Brodosplitu porinuta luksuzna turistička jahta: "Sada u svojoj floti imam četiri broda i petoro dice"

U dva dana u „Brodosplitu” dva porinuća. Nakon što je u utorak sa navoza porinut preko 150 metara dugi „Jumbo kinetic” za nizozemskog brodara, sa navoza „Brodogradilišta specijalnih objekata” danas je u more kliznula novogradnja novogradnja 522.

Riječ je o 45 metara dugom turističkom brodu obrta „Providnost“ u vlasništvu Marija Ercegovića iz Krila Jesenice.

- Za nas je svaki brod jednako važan, neovisno o njegovoj duljini - kazat će nam Darko Pappo, član uprave splitskog brodogradilišta.

- Za koji dan na navozu „specijalne“ postaviti će se kobilica za novogradnju 524, odnosno jahtu koju ćemo graditi za vlastitu plovidbu. Početkom prosinca kreće rezanje limova za luksuzni riječni kruzer koji smo ugvorili za ruskog naručitelja, a koji će ploviti na liniji Moskva-Sankt Petersburg. Početkom nove godine očekujemo i postavljanje kobilice riječnog kruzera na vanjski navoz. Rusko nam je tržite vrlo važno, jer bi više ruskih narudžbi, posebno riječnih kruzera, osigurale dugoročno stabilno poslovanje - kaže Pappo, spomenuvši kako se “kadrovsko restrukturiranje brodgradilišta privodi kraju“.

- Do kraja godine u potpunosti ćemo realizirati kadrovsko restrukturiranje „Brodosplita“. Potpisivanje novih ugovora, te isplata otpremnina idu svojim tijekom... - kaže Pappo, član škverske uprave.

Kako je do sada najavljeno, tijekom 2014. U „borodpslitu“ će biti posla za dvije tisuće radnika.

Nakon što je zaplovila turistička novogradnja, sljedeća faza je njezino opremanje i uređenje interijera. Vlasnik broda Marijo Ercegović, čija je kćer Ana kuma broda, nije krio oduševljenje škverskim radom.

- Sada u svojoj floti imam četiri broda i petoro dice. Dakle, moran napravit još jedan brod, po jedan za svako dite - smije se raspoloženi Ercegović.

Na porinuću je bio i Tomislav Debeljak, predsjednik škverske uprave. Prije nego je brod porinut Debeljak je ušao u košaru koju je dizalica podigla do palube. Debeljak je potom spretno doskočio na palubu i nakon koje minute zajedno s brodom skliznuo u more.

Kako nam kažu neki od škverskih kroničara, ne pamet kada se jedan direktor brodogradilišta porinuo s brodom.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD


23.09.2013.

GRADONAČELNIK PRIMIO VELEPOSLANICU
Dvije francuske tvrtke zainteresirane za splitski škver

Njezina Ekselencija Michele Boccoz, francuska veleposlanica u RH, prilikom današnjeg primanja kod gradonačelnika Ive Baldasara istaknula je kako se dugotrajne veze između Splita i Francuske mogu još produbiti na polju gospodarstva, turizma, znanosti i sveučilišta.

Što se tiče francuskih investicija u našem gradu, spomenula je sutrašnjiposjet „AD-Plastiku”, kao i određeni interes dviju francuskih tvrtki za „Brodosplit”, no u ovom trenutku samo na nivou kontakata.

Nadalje, ulaskom u EU, olakšano je uvelike investiranje malih i srednjih tvrtki.

Baldasar je napomenuo kako je veleposlanica Boccoz posjetila Split u povodu svečanog otvaranja Hrvatsko-francuskih upravno-pravnih dana te da je i sama vrsna pravnica upravnog prava.

- Veleposlanicu smo zamolili za pomoć kada krene izgradnja hotelskih kapaciteta, ne samo u smislu investitora nego i njihovih poznatih arhitekata, a kasnije i u obučavanju kadrova za hotelski biznis. Obećala nam je pomoći kad sve pripremimo, tako da ćemo u tom smislu do Nove godine pripremiti prezentaciju. Također, zamolili smo je da nam pomogne u odabiru jednog francuskog grada koji bi bio grad prijatelj Splitu. U razgovoru su predloženi Marseille i Montpellier - istaknuo je gradonačelnik.

Autor : Nikolina Lulić
Izvor : SD


27.09.2013.

MOŽDA I UPALI...
Francuska veza: škver u igri za mornaricu

Veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj Michele Boccoz posjetila je “Brodosplit” te otkrila kako su dvije francuske tvrtke zainteresirane za suradnju sa splitskim brodogradilištem. No, ono što nije otkrila je moguća vrsta posla za škver i škverane.

Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o interesu civilnih kompanija iz Francuske koje su usko povezane s francuskom vojnom industrijom, odnosnom francuskom ratnom mornaricom (Marina Nationale).

Samo šturo

Iako u “Brodosplitu“ - zbog poslovnih razloga - nisu željeli otkrivati o kakvom se francuskom interesu radi ni o kojim je tvrtkama riječ, potvrdili su nam kako je potpisan memorandum o suradnji, kao načelan interes za moguće buduće poslove. Međutim, kako neslužbeno doznajemo iz drugih krugova, ono što Francuze zanima je izgradnja nekoliko pomoćnih brodova za francusku Marine Nationale, tipa RO-RO.

Riječ je o brodovima s ukrcajno-prekrcajnim rampama, namijenjenima prijevozu vozila, raznih strojeva, kontejnera i sličnih vrsta krutog tereta. Ono što Francuze, u ovom slučaju, zanima jesu RO-RO brodovi s preko 150 metara duljine, koji bi služili za opskrbu francuskih ratnih brodova i baza na Mediteranu i u svijetu.

Tehnički opis

Brodovi se ne bi izravno gradili za francusku mornaricu, nego posredno preko privatnih tvrtki koje bi ih potom, kao vlasnici, ponudili kroz svojevrsni leasing ratnoj mornarici. Kako je zamišljeno, francuska strana dala bi škverskim inženjerima kratak tehnički opis broda, a što bi bila podloga da u “Brodosplitu“ samostalno, ili u suradnji s nekim inozemnim partnerom, razviju projekt RO-RO broda za francusku mornaricu.

Takav projekt podrazumijeva brod tehnički sposoban za prijevoz goriva, streljiva, vozila i drugih sredstava na otvorenome moru. Zbog sve većeg angažmana na morima i oceanima svijeta, francuska mornarica već godinama pati od boljke nedostatka posebnih opskrbnih brodova.

Uporaba takvih “prekrcajnih” brodova znatno produžava autonomiju drugih brodova francuske Marine Nationale. Prema procjenama, trenutačno na vojnom tržištu postoji potreba za 90 do 150 brodova vrijednih od osam do 13,5 milijardi američkih dolara.

Oprezno, i prije je bilo upita, ali samo da zadovolje formu

•• Hoće li se otići dalje od preliminarne ponude, teško je predvidjeti. No, sugovornici bolje upućeni u brodograđevnu praksu kod brodova vojne namjene preporučuju oprez. Naime, kako kažu, i prijašnjih je godina bilo sličnih upita na “Brodosplitovoj“ adresi. No, kako bi vrijeme odmicalo, pokazalo bi se da bi takvi inozemni upiti bili samo u cilju zadovoljenja forme legislative zemlje iz koje bi upit došao, a sam posao izgradnje broda, u pravilu, dodijelilo bi se brodogradilištu zemlje iz koje stiže upit.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

[nyupnik]

BRODOSPLIT - SPLIT

17.09.2013.

RUČNI RAD
U splitskom škveru porinut brod koji nosi 14 tisuća tona, sam lomi led i najveći je na svijetu u svojoj klasi

...

Nitko da spomene da dizalice neće biti ugrađene u Splitu, već u Kini...

[Solaris]

Ništa čudno i one dizalice za Riječku luku su došle sa istoka.
Vjerovatno je jeftinije otplovit tamo i završiti brod nego vući dizalice ovamo.

poz.

[leut]

BRODOSPLIT - SPLIT

17.9.2013.

Porinuće Novogradnje 473 - ''JUMBO KINETIC''

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
''Porinućem ovog broda kakav se još nije gradio na hrvatskim navozima Brodosplit pokazuje kako je u stanju graditi tehnički najzahtjevnije brodove. DIV Grupa, kao novi vlasnik splitskog škvera odlučna je nastaviti tradiciju svjetski poznate i priznate brodogradnje, ali u okviru održivog poslovanja. Svjesni smo svih izazova koji stoje stoje ispred nas, ali smo odlučni i sigurno da ćemo uspjeti u restrukturiranju škvera, da ćemo ugovarati poslove iz brodograđevne i vanbrodograđevne industrije koji će Brodosplit donijeti bolju, prosperitetniju i sretniju budućnost'', ustvrdio je Tomislav Debeljak, predsjednik uprave DIV grupe na ceremoniji porinuća Novogradnje 473 održane u utorak, 17. rujna 2013. u Brodosplitu.  

Na porinuću su prisustvali brojni predstavnici naručitelja – nizozemske tvrtke JUMBO, partneri u gradnji, predstavnici lokalne vlasti, Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod i nizozemskog veleposlanastva u RH, a govor je održao i Michale Kahn, predsjednik uprave tvrtke JUMBO. “Ovaj brod je jedinstven i unikatan po tome što se radi o najvećem brodu ovog tipa sa najsofisticiranijom opremom. Kada smo odlučivali kojem brodogradilištu ćemo povjeriti izgradnju ovih ‘heavy liftera’, otišli smo i u Brodosplit i tada sam na porti tvrtke započeo razgovor sa jednim inženjerom, prosijedim gospodinom, koji je bio ponosan na brodove izgrađene u Brodosplitu, dapače, smatrao je kako su svi brodovi izgrađeni u tom brodogradilištu ‘njihovi’ brodovi, a u razgovoru sa njim shvatio sam i koliko je stručan i vješt u poslu. Ta velika posvećenost svom radu, osjećaj da se ne radi za drugoga nego za sebe i ta stručnost bili su značajni argumenti zbog kojih smo se odlučili povjeriti ovaj posao Brodosplitu čiji radnici i inženjeri vrlo dobro povjerene im zadatke”, ustvrdio je tom prilikom Michale Kahn. Kuma broda, Philippine Kahn, supruga Michalea Kahna presjekla je konop šampanjca kojim je simbolično “krstila” brod imenom JUMBO KINETIC.

Inače, Novogradnja 473, broda koji se uglavnom koristi za postavljanje vrlo teške i skupe opreme za podmorske naftne bušotine i prijevoz teških tereta („heavy lifter“), dug je 152 metra i širok 27 metara, a biti će opremljen dvjema dizalicama čija će pojedinačna maksimalna nosivost biti 1.500 tona, odnosno u tandemu će moći podizati terete težine do 3000 tona. Nosivost broda pri gazu od 8.1 metara iznosit će 14 tisuća tona, a brzinu od 17 čvorova osiguravat će mu dva motora snage po 4500 kW pri 750 okretaja u minuti.  Novogradnja 473 je prvi u seriji od dva broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo sa spomenutom nizozemskom kompanijom. Brodovi se grade u klasi Lloyd‘s Registra, klase “1A super”, što znači da mogu lomiti led debljine do jednog metra bez pomoći ledolomca, a biti će najveći u floti tvrtke JUMBO.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brodosplit

[leut]

BRODOSPLIT-BSO - SPLIT.

19.9.2013.

Porinut brod za nautički turizam

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
''Ovo je drugo porinuće u Brodosplitu u dva dana i naravno da se svi zajedno veselimo ovakvim događajima i sigurni smo da će ih biti još mnogo. Čestitam vlasnicima, naručiteljima broda koji su imali povjerenje u nas i nadam se da je ovo početak naše dugoročne suradnje'', ustvrdio je Darko Pappo, član uprave Brodosplita prilikom porinuća Novogradnje 522, broda za nautički turizam, u četvrtak 19. rujna u Brodosplit-Brodogradilištu specijalnih objekata.

Brod se gradi za domaćeg naručitelja, obrt „Providnost“ u vlasništvu Marija Ercegovića iz Krila Jesenice, a kuma brodu je bila njegova kćerka Ana. Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod duljine 45,59 metra i širine 9,00 metara. Mario Ercegović, vlasnik broda, tim povodom je kazao kako je zadovoljan kvalitetom isporučenog broda. „Dobili smo točno što smo željeli, zadovoljni smo kvalitetom broda i uvjeren sam da ćemo nastaviti suradnju“, naglasio je Ercegović.

Nakon što je u prosincu 2012. godine isporučena Novogradnja 520 (m/b "Futura"), kao prva iz "svojevrsne serije" brodova za nautički turizam, a u veljači 2013. godine i Novogradnja 521 (m/b "Amalija"), brodograditelji škverske 'specijalne' rade i na izradi čeličnog trupa i nadgrađa Novogradnje 523, ugovorene također za domaćeg naručitelja. Nakon kruzera građenih za tržište SAD-a u razdoblju od 2006.-2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte "Caspian Star", u BSO-u je u gradnji nova luksuzna jahta od 60 m, a u pripremi i 5 jedrenjaka, za vlastitu plovidbu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brodosplit

[leut]

ODISEJ - KAŠTEL GOMILICA

27.9.2013.

Kaštel Gomilica: U brodogradilištu Odisej porinuta tri broda

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U kaštelanskom brodogradilištu Odisej u vlasništvu Ivana Nuića u petak su porinuta tri broda. Riječ je o dva turistička broda, od njih pet koliko ih se gradi u ovom brodogradilištu i jednoj koćarici koja je djelomično napravljena u Kaštel Gomilici.

- Turistički brodovi su veličine 40 do 50 metara, udovoljili su svim maritimnim aktivnostima unutar obalnog područja. Na brodovima je zaposleno oko 35 radnika, a unutar svakog programa pomažu im i stručni obrazovani ljudi. Vrijednost svakog turističkog broda je oko milijun eura. Kroz gradnju brodova nastojimo ulagati u nautički turizam i ostaviti ga na dobrim temeljima i za buduće generacije koje će nastaviti istu tradiciju - kazao je Ivan Nuić, vlasnik Odiseja.

Prvi je turistički brod napravljen za „Elena Travel“ d.o.o., a drugi je u vlasništvu obrta „Ivan“, Ivana Rakuljića iz Jesenica.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ines Brajević, Foto: CROPIX, Dalmacija News

[leut]

AD BRODOVI - SOLIN

2.10.2013.

POBIJEDILI KRIZU

"AD brodovi": "Brodosplit" ćemo poučiti maloj, a oni nas velikoj brodogradnji

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Nenad Sušanj iz tvrtke AD Brodovi Foto: Jakov Prkić / CROPIX

Te fatalne 2009., kada se zavaljala velika kriza, mogli su dignuti ruke od svega – a nisu. U maloj je brodogradnji, govori nam član Uprave “AD brodova” iz Solina Nenad Sušanj, sve bilo stalo. Em nije bilo nikakve potražnje za brodovima jer, što će ti brod kad ne znaš hoćeš li sutra i za kruh imati, em ih je umlatio porez na malu brodogradnju...

Riječju: katastrofa! Srećom, zbili su redove, reorganizirali se i krenuli dalje a da nisu nikoga otpustili, i malo po malo, danas, četiri godine poslije, muku muče gdje proizvoditi sve te silne brodove, a ne za koga. Treba li reći da im je proizvodnja porasla 130 posto (!) i da posla, sada, kad se na sve strane kuka i leleče – ima i da bi ga moglo biti još i više.

Traže halu u najam

I zato tražimo u najam halu između 5000 i 6000 metara kvadratnih, u kojoj bismo gradili naše nove modele jedrilica dugih 20 metara. Ovako, preko medija, sasvim otvoreno, nudimo suradnju “Brodosplitu” – kao privatnici privatnicima. Dajte nam da radimo u jednoj od vaših hala, mi ćemo vas naučiti sve što znamo o plastičnoj brodogradnji u kojoj je Hrvatska još prije pedeset godina bila prva u Europi, a vi nama pokažite kako se grade veliki brodovi. Zašto ne? – pita se direktor Sušanj, koji rukovodi poduzećem od stotinjak radnika koje ima svijetlu perspektivu.

Više od osamdeset posto dionica u rukama je njemačkih vlasnika iz Wolfsburga, a oni znaju dobro kuda trebaju u budućnosti ploviti “AD brodovi” što se rađaju nedaleko od ušća rijeke Jadro.

- Planiramo raditi četiri jedrilice “Salona 60” godišnje. Radi se o dvadeset metara dugom brodu i jednostavno nam fizički nedostaje prostora. Ciljamo na kupce dubljeg džepa jer je riječ o jedrilici koja stoji milijun i tri stotine tisuća eura bez poreza, a za ovaj luksuzni brod već postoje zainteresirani kupci u Meksiku, Njemačkoj, Rusiji, Francuskoj, Australiji... – nabraja Sušanj, a kad smo se već dodirnuli i Australije, s tvrtkom “Sidney Yacht” uspostavili su odličnu suradnju.

- Za njih radimo trkaće brodove od 43 stope, jer su Australci utvrdili da ih mi u Europi možemo bolje prodati od njih koji su na kraj svijeta – objašnjava Sušanj i napominje da su “AD brodove” iz teške ekonomske situacije iščupali njemački vlasnici iz tvrtke “Previt” koji su bili spremni s njima otrpjeti krizu u kojoj nitko nije trebao brodove ni pod razno, a dok se ne ukaže svjetlo na kraju tunela.

Nijemci su nas spasili

Dovoljno je reći da su kao vlasnici u “AD brodove” uložili deset milijuna eura, a dolaze iz sasvim druge branše – iz automobilske industrije i dugogodišnji su poslovni partneri “AD plastika” – ističe Sušanj i kaže da će, ako se nađe adekvatan prostor za proizvodnju “Salone 20”, firma razviti krila.

Nije isključeno da ćemo zaposliti još radnika, a svakako računamo da ćemo povećati broj prodanih brodova. Sada ih prodajemo 45 godišnje i svaki odmah pronalazi kupca jer smo dosta fleksibilni – prilagođavamo se njihovim zahtjevima, a u isporuci smo prilično brzi, trebaju nam samo tri do četiri mjeseca.

Ta poduzetnost nas je i spasila u krizi, jer smo postojeće brodove ili redizajnirali ili napravili potpuno nove modele, a da bismo privukli kupce, što nije bio lagan posao jer nas kao tvrtku kupci malo kad biraju kad je u pitanju prvi brod; mi smo, naime, izbor iskusnijih nautičara – tumači Sušanj i dodaje da nije isključeno da i “AD brodovi” jedan dan iskorače izvan branše ako to financijski rezultati budu zadovoljavali, pa plastiku zamijene drugim materijalima. Možda i čelikom, zašto ne?


‘Brodosplit’ razmatra ponudu

A, što kažu u “Brodosplitu” na ponudu iz susjednog brodogradilišta?

Uprava “Brodosplita” upravo razmatra ponudu i o tome će uskoro izvijestiti Upravu “AD brodova” – odgovorio nam je kratko glasnogovornik DIV grupe, vlasnika “Brodosplita”, Frenki Laušić. Je li na pomolu brak iz interesa između malih i velikih brodograditelja?

Saša LJUBIČIĆ, Slobodna Dalmacija

[Jester]

BRODOSPLIT - SPLIT

07.10.2013.

PROVODE PROGRAM KADROVSKOG RESTRUKTURIRANJA
Škver: 2439 radnika dobilo otpremnine

Program kadrovskog restrukturiranja, koji podrazumijeva i isplate otpremnina radnicima “Brodosplita”, odvija se predviđenim tempom. Kako su nam rekli u splitskom brodogradilištu, zaključno s 30. rujna čak 2439 radnika dobilo je otpremninu, a riječ je o ukupnom iznosu od 151 milijun kuna.
Trenutačno u škveru radi nešto više od dvije tisuće ljudi. Preciznije rečeno, 1950 radnika je potpisalo ugovore o radu u novim društvima osnovanima u okviru grupe, 56 ih još radi sa “starim” ugovorima, a 520 radnika je trenutačno u otkaznom roku.

Kako nam je nedavno na porinuću putničke jahte za domaćeg naručitelja potvrdio Darko Pappo, član Uprave “Brodosplita”, planirano kadrovsko restrukturiranje škvera bit će u potpunosti gotovo do kraja godine. Kako neslužbeno doznajemo, brodogradilište vodi pregovore s više inozemnih brodarskih kompanija. S obzirom na galopirajuću krizu na brodarskom tržištu, svaki ugovor bit će veliki uspjeh za splitske škverane.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

12.10.2013.

PONIŠTEN NATJEČAJ
Propust u papirima: škver izgubio brod za "Plovput"

Premda se činilo kao gotova stvar, “Brodosplit” ipak nije pobijedio na natječaju “Plovputa” za gradnju radnog broda vrijednog, prema natječajnoj dokumentaciji, oko 60 milijuna kuna. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila je odluku o odabiru “Brodosplita” kao najjeftinijeg ponuđača za ovaj posao i vratila predmet na ponovno odlučivanje.

Odluka je donesena na žalbu brodogradilišta “Montmontaža Greben” iz Vele Luke, i to zbog pomalo apsurdnog propusta splitskog škvera: “Brodosplit”, naime, nije dostavio dokument kojim njegova tvrtka kćer Brodogradilište specijalnih objekata na raspolaganje stavlja svoju infrastrukturu za ovaj posao.

BSO slovi kao samostalna tvrtka

Kako stoji u rješenju Komisije, “Greben” se u žalbi pozvao na činjenicu da BIS nije u prijavi na natječaj dostavio “dokaz na okolnost oslanjanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta”. Pojednostavljeno, budući da u dokumentima trgovačkih sudova BSO još nije pripojen “Brodosplitu”, nego i dalje slovi kao samostalna tvrtka, BIS je trebao dostaviti dokaz o tome da BSO ustupa “Brodosplitu” svoje resurse za ovaj posao – navoz, ljude, opremu.

Osim toga, kao prilog natječajnoj dokumentaciji, “Brodosplit” je priložio i ugovore o prethodno odrađenim poslovima za “Jadroplov”, no te je poslove također odradilo Brodogradilište specijalnih objekata, a ne Brodograđevna industrija Split. Dakle, po rješenju Komisije, “‘Brodosplit’ nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost za izradu traženog broda”.

Istodobno, “Greben” je istom žalbom, osim Brodograđevne industrije Split, uspio diskvalificirati i ostale ponuditelje, i to zbog rokova gradnje ili cijena koje premašuju uvjete ugovora, odnosno zbog slabijih referencija kada su u pitanju prethodni poslovi.

Posao ‘težak’ 60 milijuna kuna

Samim time, “Greben” je na korak do ugovaranja ovog posla, iako odluka o odabiru novog izvođača, ili poništenju natječaja i raspisivanju novog, ostaje na “Plovputu”. “Plovput” se, naime, u izboru izvođača vodio kriterijem najniže cijene.

Ako se pokaže da ponuda “Grebena” nije prelazila financijske okvire koje je postavio “Plovput”, a prema natječajnoj dokumentaciji to je 60 milijuna kuna, te ako se ne radi o drastično višoj cijeni u odnosu na ponudu BIS-a, novi natječaj ne bi trebao biti raspisan. Ako uprava “Plovputa” zaključi da je ponuda “Grebena” previsoka, trebali bi raspisati novi natječaj. Pri tome će, svakako, svoje imati za reći i Vlada, budući da je “Plovput” u potpunom državnom vlasništvu.

Brodograditelji u utrci za posao

Radni brod koji želi “Plovput” namijenjen je izgradnji novih i održavanju postojećih objekata pomorske signalizacije, obavljanju građevinskih radova na obali i pod morem, prijevozu pitke vode i sl. Trebao bi imati tankove za prijevoz vode, rampu za prijevoz kamiona i građevinske mehanizacije, automatsku betonaru, kompresorske baterije za ronioce i drugu opremu. Kako je riječ o rijetkom natječaju, javili su se praktički svi jadranski brodograditelji: osim “Brodosplita” i “Grebena”, još i “Leda” iz Korčule, te “Tehnomont brodogradilište” i “Uljanik” iz Pule.


Ponovni odabir izvođača

Direktor “Plovputa” Darko Meštrović potvrdio nam je da je Državna komisija poništila odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i vratila predmet “Plovputu” na ponovni pregled. - Povjerenstvo za kontrolu javne nabave u “Plovputu” sada će izvršiti ponovnu analizu svih ostalih ponuda te donijeti odluku o ponovnom odabiru. Taj je postupak u tijeku, a kakva će biti odluka, zaista se ne može prejudicirati – kazao nam je Meštrović. U “Brodosplitu” neslužbeno doznajemo kako su odluku Komisije primili na znanje te čekaju daljnji razvoj situacije.

Autor : Mario Kavain
Izvor : SD

12.10.2013.

DALMATINSKI BAROMETAR
Prekobrojni škveranin se pita: Ima li života poslije 'Brodosplita'?

...Prvo, njih se najduže održa-valo(va) na životu jer kad god bi zaškripilo s plaćama, stizala je pomoć s Markova trga, i drugo, zahvaljujući grlatim sindikalistima, od kojih je cvikala svaka vlada, pod patronatom svete majke države dogovoren je nevjerojatan deal s novim poslodavcem DIV-om – otpremnine za sve. Napustili brodogradilište ili ne, radnici su dobili neku kintu, pa premda se s tom lovom ne može bogznašto napraviti i bogzna koliko dugo (pre)živjeti, iz svih tih propalih obrta i d.o.o.-a gledaju ih sa zavišću.

Dok je neki mesar, čijeg je gazdu dotukao obližnji trgovački centar koji prodaje piletinu iz Ukrajine, otišao na Zavod za zapošljavanje s par plaća duga, škveranin je dobio popudbinu koju su isfinancirali i propali vlasnik mesnice, i njegov bivši radnik i svi mi koji se svaku noć vrtimo u krevetu s mišlju čeka li nas ista sudbina. Pazi, sedamdeset, osamdeset tisuća kuna škverske dote, za radnicu jednog “Uzora” koji je zahvaljući Orešaru prdnuo u rosu, golem je novac. A, njoj ga Vlada i sindikalisti nisu osigurali, već je prepuštena nemilosti stečaja firme koja je nekada zaista i bila uzor.

I kriza će proći

A, brojke ne lažu: oko 151 milijun kuna otišlo je na otpremnine 2439 škverana, a 520 ih je u otkaznom roku. Poznajem neke od njih, prilično su utučeni, dapače, teško im je zamisliti da ima života nakon “Brodosplita”. Dvadeset, trideset godina bili su ušančeni u jednom sustavu koji je živio svoje bolje i lošije dane, u kojem se radilo i zavređivalo, ali i neradilo i kralo; pa iako su ispekli zanat, iako znaju znanje i imaju iskustva, o čemu svjedoče i prve sijede vlasi, čini im se da ih više nitko ne treba.

A, nije tako, niti tako treba biti, niti će brodogradnja u Dalmaciji propasti ako “Brodosplita” sutra ne bude. Kriza će proći, i već će netko trebati brodograditelje, samo što se ljudi teško mire s promjenama i činjenicom da ništa nije vječno, pa ni Hajduk, ako njime i dalje budu upravljali političari.

A, hajduci nisu uskočili usred ove priče tek radi digresije, već i radi usporedbe s nekim bivšim, prohujalim vremenima: u Jugoslaviji su i Hajduk i “Brodosplit” bili veliki i brojkama i rezultatima, a u Hrvatskoj, koja je tek šesti dio one države, jasno je da je i njihova uloga manja: minorni su na svjetskoj sceni jer dolaze sa zapećka Europe, iz zemljice koju je poharao veliki rat i još veća pljačka nacionalnog dobra. Ako ste pomireni s ovim faktima, a zdrav razum vam nalaže da budete, onda za vas ima šanse. Znam i vjerujem da ima mladih brodograditelja koji su spremni i nakon ‘Brodosplita’ i ‘Brodotrogira’... zavrnuti rukave i izboriti se za svoje mjesto pod suncem.

Nova snaga

I tko kaže da netko od njih već sutra neće pokrenuti neki mali škver i biti konkurencija Debeljaku? I tko kaže da im sutra neće biti bolje nego što im je bilo jučer? I nije, velim, nužno da će ubuduće raditi za druge: možda će sami pokrenuti kakav obrt. Važno je pokazati inicijativu i kročiti dalje. A posla ima. Eno, u maloj brodogradnji, tamo gdje je plastika odmijenilo drvo, ‘AD brodovi’ iz Solina plove svijetom.

A zašto takva budućnost ne bi čekala i škverane? Navedite mi jedan razlog zašto od ovih 520 radnika koji su otišli, barem pedeset njih ne bi pokrenulo poduzeća od kojih će neka biti nukleus novog ‘Brodosplita’. Škverove nikad nisu činile dizalice, navozi, čak ni brodovi nego ljudi: inženjeri, vrhunski meštri, menadžeri – riječju, kadar. A kadar i u Uvali Supaval i negdje drugdje – u Italiji, Koreji, gdje god naši škverani u potrazi za poslom krenu – napravit će brod vrijedan divljenja, jer ovi ljudi po znanju i diplomama ne zaostaju za svijetom. I zato se ne trebaju plašiti budućnosti. I zato ne trebaju plakati za nečim što se više ne da uskrsnuti, i zato vjerujem da će mnoge od njih angažirati drugi kad već u DIV-u za njih posla nije bilo, jer brodovi su plovili, plove i plovit će, a nije vraga da ih samo Dalmatinci graditi neće.

Oni će na navozima napraviti ono što politika nije imala petlje provesti

Debeljak – pukovnik ili pokojnik
Tomislav Debeljak je u škveru nešto kao država umjesto države. Njenim, odnosno našim novcem, otpušta prekobrojne i pokušava iznaći posla za preostale radnike. Njemu i suradnicima je poželjeti svaku sreću i nadati se da će ga Splićani upamtiti kao pukovnika koji je ‘Brodosplit’ poveo u nove poslovne pobjede, a ne kao ‘pokojnika’, nakon kojeg će se iz uvale Supaval vihoriti bijela zastava. ‘DIV’ je zaigrao divovsku igru, a sreća prati hrabre. Neka tako i bude.

Končar kaže škver, a misli marina?
Veliki biznismen Danko Končar u Trogir je stigao najvjerojatnije zbog turizma, a ne brodogradnje. Točnije, ‘Brodotrogir’ će se, mic po mic, pomicati u tom smjeru: prema luksuznim jahtama, marini i popratnim sadržajima, jer to je logika lokacije na kojoj se brodogradilište nalazi: sučelice UNESCO-ovom gradu i par kilometara od zračne luke u koju svakog ljeta slijeće sve više gostiju. Zato mi se čini da i kad Končar kaže škver, misli marina iliti turizam, devize, shopping, hoteli, luksuzni apartmani, što li već? Griješim li?

Autor : Saša Ljubičić
Izvor : SD