Struktura artiljerijskih jedinica iz doba JNA
Perun:
poslano :)
Bozo13:
Sutra postavljam, nešto mi upalo.
LPB
momo PT61:
Ova tabela stvarno ima više pitanja nego odgovora, tako da i ako nisam bio na nastavi, nije bila neka šteta. Najviše pitanja ima oko broja artiljerijskog naoružanja jugoslovenske proizvodnje (brdskog topa B1, havbice M56 105mm), a največi misterij mi je broj havbica M65 155mm - ima podataka da je bila proizvedena samo pokusna serija od 6 oruđa pa do nekoliko stotina serijskih havbica. Gdje je tu istina ?
[/quote]
Svokevremeno u garnizonu Kičevo sam lično vidio veći broj H 155mm M65,predpostavljam divizion? :udri
što znači,nije bila samo probna serija
Bozo13:
Tekst, koji kolega Perun poslao:
Najveći kalibar imale su američke trofejne haubice 203 mm, kojih je bilo svega 23. Bile su predviđene za predaju TO SR Hrvatske, no u ljeto 1990. dodijeljene su 6. mješovitoj topničkoj pukovniji Zagrebačkoga korpusa. Po je ustroju 5. vojna oblast imala 648 topničkih oružja, a stvarno 640.
Na početku godine 1989. u 5. vojnoj oblasti bilo je:
114 topova 76 mm M-48,
236 haubica 105 mm M2A1,
36 haubica 105 mm M-56,
779 minobacača 120 mm M-52, M-74 i M-75,
54 haubice 122 mm D-30,
60 samohodnih haubica, 122 mm 2S1,
108 topova 130 mm M-46,
48 top-haubica 152 mm Nora,
90 haubica 155 mm,
21 top 155 mm
23 haubice 203 mm.
U protuoklopnome je topništvu JNA imala četiri tipa oružja. Protuoklopni top T-12 ili MT-12 kalibra 100 mm bio je vojišni i korpusni top u mješovitim protuoklopnim topničkim brigadama i pukovnijama, zastatjeli samohodni topovi 76 i 90 mm bili su u oklopnim, mehaniziranim i dijelu motoriziranih brigada, također zastaijeli protuoklopni top 76 mm bio je u ostalim brigadama Kopnene vojske (motoriziranim, pješačkim, mornaričkoga pješaštva).
Stanje s protuoklopnim topovima u 5. vojnoj oblasti godine 1990. bilo je:
246 topova 76 mm M-42,
54 samohodna topa 76 mm M-18,
132 samohodna topa 90 mm M-36,
180 topova 100 mm T-12,
936 POLK 9K11,
24 POLO 9P122,
12 POLO 9P133,
73 POLO M-83.
Sastavni su dio topništva bili višecijevni raketni lanseri. JNA ih je imala tri tipa, dva u kalibru 128 mm, Plamen i Oganj, i jedan u kalibru 262 mm, Orkan. Orkan je tek prošao postrojbeno ispitivanje i predviđan je za popunu mješovitih topničkih brigada i nije bio u naoružanju. Oružje s najvećim dometom u JNA bila je zastarjela sovjetska raketa zemlja-zemlja Luna, kojom je (12 lansera) bila naoružana 389. raketna topnička brigada iz Banje Luke.
JNA je godine 1991. godine imala najmanje 2800 tenkova. Prema ratnome ustroju trebala je imati 3109 tenkova i 1822 bojna vozila pješaštva, odnosno oklopna prijevožnjaka, a prema mimodopskome ustroju 1444 tenka i 1012 bojnih vozila pješaštva.
Za primjer, 5. je vojna oblast godine 1989, imala 966 od ustrojbenih 997 tenkova, a oklopnih je prijevožnjaka, odnosne bojnih vozila pješaštva imala 562 od ustrojbenih 737.
Osnovni je tenk bio T-55, sudionik većine ratova nakon Drugoga svjetskoga rata, koji je 1990. bio prilično zastario. U 5. vojnoj oblasti bilo ih je 520, od čega u Sloveniji 120, a u Hrvatskoj 400. Drugi je po zastupljenosti bio tenk T-34, veteran iz Drugoga svjetskoga rata, koji je unatoč određenim poboljšanjima, godine 1990. bio beznadno zastario. U 5. vojnoj oblasti bilo ih je 96, a u Vojnopo- morskoj oblasti 36.
Treći je prema broju bio tenk M-84, licenčna i poboljšana inačica sovjetskoga tenka T-72 (kojeg je JNA imala oko 100 komada). U JNA ih je bilo oko 600, a u 5. vojnoj oblasti 121, od čega 27 u Hrvatskoj i 94 u Sloveniji. Najmanje je brojan bio zastaijeli laki tenk PT-76, koji se je nalazio u izvidničkim satnijama oklopnih i mehaniziranih brigada. Armija je imala oko 50 takvih tenkova, od čega 15 u 5. vojnoj oblasti.
Protuzračna obrana postrojba i teritorija u oružanim snagama imala je više od 12 000 topničkih oružja i raketnih lansera PZO, od čega je 63 % otpadalo na topništvo, a 37 % na raketne lansere. Oko 21 % topništva i oko 50 % raketnih lansera bilo je trofejno i zastaijelo.
Ratno je zrakoplovstvo od 1960-ih godina razvijano po zahtjevu da ima 400 bojnih aparata. Lovačko je zrakoplovstvo imalo 167 bojnih zrakoplova, od čega 16 modernih lovaca MIG-29, a ostalo su bili zastarjeli lovci MIG-21, od čega je 77 bila njihova najbolja inačica, tip BIS.
Glavninu su zrakoplovstva Činili zastarjeli podzvučni jurišnici Jastreb i Orao i solidni školski zrakoplov Supergaleb, koji se je rabio i kao lovac bombarder. Peti korpus protuzračne obrane imao je 152 letjelice, od čega 45 zrakolpova MIG-21 u lovačkoj i izvidničkoj inačici, 56 lovaca bombardera Jastreb i Orao, 44 helikoptera i sedam transportnih zrakoplova An-26.
Nacionalna struktura starješinskoga zbora JNA
Neravnomjerna nacionalna struktura časničkoga kadra jedna od značajka JNA iako je postojala ustavna obveza o ravnomjernoj nacionalnoj zastupljenosti. Ta se obveza nikada nije provela u djelo. Motivi su izbora za vojni poziv bili različiti. Razvijenije republike (Hrvatska i Slovenija) imale su slabiji odziv od nerazvijenijih (Srbija, Crna Gora), u kojima je uz to vojni poziv tradicionalno bio na visokoj cijeni.
Pred kraj godine 1945. nacionalna struktura staiješinskoga kadra bila je sljedeća:
Srbi 50.97 % (udio u ukupnome stanovništvu 42.27 %),
Hrvati 22.72 % (29.69 %),
Slovenci 9.71 % (8.58 %),
Makedonci 3.58 % (5.01 %),
Crnogorci 9.20 % (2.00 %),
Muslimani 1.88 % (11.45 %),
ostali 1.94 % (1 %).
Do godine 1969. postotak Srba narastao je na 60.1, postotak Hrvata pao je 14.7 a Slovenaca na 5.3. Tendencija pada bila je i kod Makedonaca i
Perun:
popis naouružanja je iz godisnjeg izvjesca o borbenoj spremnosti, zanima me ima li ko pristup vojnom arhivu. poslat cu tocnu sifru izvjesca
Navigation
[0] Message Index
[#] Next page
[*] Previous page