Golubija pošta u Srpskoj vojsci

<< < (2/5) > >>

dzumba:
Нешто нисам сигуран да би голуб са овим далеко стигао, а још мање шта би снимио.

kontraAdmiral1:
((Ali mu sigurno ne bi crkla baterija ;)))

dzumba:
Ја сам бар нешто "убо" :-\

ZastavnikDjemo:
Golubija pošta se koristila u svim zemljama tokom Prvog svetskog rata, uglavnom za prenos obaveštajnih podataka prikupljenih iz neprijateljske pozadine. Svojevremeno sam pročitao da su Belgijanci ubacivali špijune koji bi radili kao putari i železničari, koji bi beležili šta sve ide na front, sastavljali izveštaje i slali ih golubovima do saveznika. Da li se slična praksa primenjivala i Srpskoj vojsci? Takođe mi stoji u glavi čak i da je jedan golub pismonoša u Srpskoj vojsci odlikovan, ali ovaj podatak ne mogu nigde da pronađem, tako da je lako moguće da sam nešto pobrkao. 

Deligrad:
Djemo postavio si mi jedno lako i jedno vrlo, vrlo teško pitanje. Što se tiče odlikovanog goluba pošto imam (fotokopije) operativnih dnevnika Vazduhoplovne komande u čijem sastavu je bila Golubija pošta u periodu 1912 - 1915 (do Krfa) takvog goluba nema. Za Solun ne znam - ali ne verujem jer, pošto sam detaljno pregledao Službeni listove upravo tražeći odlikovane pripadnike Vazduhoplovne komande, Brodske komande i sl. sigurno bih uočio takvo naređenje za goluba. Ali ipak ne bi smeo da se zakunem.

Što se tiče upotrebe goluba u srpskoj obaveštajnoj službi moram da ti kažem da je njen rad potpuno neistražen. Postoji samo jedna knjiga akademika Vlade Stojančevića koji je on napisao još kao mlad čovek za potrebe II uprave o obaveštajnoj službi u doba knjaza Miloša i čiji je reprint objavljen pre pet šest godina. U načelu sve do rata 1876. godine Srbija nije imala klasičnu vojnu obaveštajnu službu. Generalštab se više koristio onim što bi mi danas nazvali operativnim istraživanjem na sonovu uglavnom javno dostupnih informacija ili informacija dobijenih legalnim putem od raznih stranih i domaćih institucija. Vlada je imala svoju neku vrstu obaveštajne službe koja je svoje podatke dobijala od konfidenta. Tek oko 1871. godine počeo je poznati istoričar Panta Srećković da organizuje savremenu obaveštajnu službu u Srbiji - najpre civilnu a od proleća 1876. godine i vojnu. Inače Panta je u Rusiji završio Orijentalistiku premda se u Srbiji kasnije bavio istorijom. On je završio Orijentalistiku na odeljenju koje su završavali i Rusi a ne ostali žitelji sa Balkana. To odeljenje koje on završio je pripadalo ruskom ministarstvu spoljnih poslova i svi koji su njega završavali bili su osposobljeni za obaveštajni rad u Osmanskom carstvu. Ali otišao sam off.

Navigation

[0] Message Index

[#] Next page

[*] Previous page