PALUBA
March 19, 2024, 04:30:17 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ... 50   Go Down
  Print  
Author Topic: Izgradnja Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH (HRM)  (Read 266393 times)
 
0 Members and 4 Guests are viewing this topic.
Boris
In memoriam
mornar
*
Offline Offline

Posts: 24


« Reply #75 on: June 21, 2013, 04:46:38 pm »

I još malo s portala Obris.org

Pouke iz primopredaje Grebenovih plovila za Crnu Goru

Sažetak:
Svježa primopredaja hrvatskih plovila crnogorskoj policiji prošla je bez velike medijske pozornosti, ali nam svejedno pruža povoda razmatranju nekih aspekata hrvatske brodogradnje specijalnih objekata.
Logged
Boris
In memoriam
mornar
*
Offline Offline

Posts: 24


« Reply #76 on: June 22, 2013, 09:26:28 am »

Intervju s portala Obris.org

Brodarski institut: radimo ono što tržište plaća

Sažetak:
U razgovoru sa stručnjacima iz Brodarskog instituta razjašnjavaja se pozadina izrade projekta hrvatskog obalnog ophodnog broda. Barem donekle.


Stavljam ovdje jer se razgovor ponajviše odnosio na OOB-ove. Ako ne spada ovdje, molim premjestiti, odnosno maknuti ako je intervju već bio na Palubi.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #77 on: August 07, 2013, 05:34:16 pm »

Koji top odabrati za novi OOB Obalne straže RH?

Lagana temica za ove ljetne vrućine  Smiley
Dok drugi vole maštati o raketama mene više zanimaju ovakve jeftinije stvari za koje bi se valjda moglo naći koju kintu u kasi.

Već dugo se piše o novim brodovima za obalnu stražu ali nikakvih konkretnih podataka nema koja vrsta topa će se ugraditi.
Na postojećim brodovima su uglavnom ugrađeni stari D70 M.55 i D70 M.70. o kojima je bljust pisao.
Kako se vidi ti topovi su potrošeni i po meni zreli za zamjenu.

Listajući čega svega ima u ponudi meni je zapeo u oko ovaj Oto melarin topić

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kad se pročitaju karakteristike to ne izgleda loše a da se pročitati da je namjenjen da zamjeni starija oružja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pronašao sam par sličica čini mi se Grčke mornarice.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izgleda mi kao dosta dobro rješenje i za nove brodove ali i da zamjeni starija oružja.
Vjerovatno u osnovnoj verziji i nije preskup a kasnije se može lako dograditi sa računalom i sl.

Možete ga naći ovdje pod nazivom Single 30 / SAFS

poz.


* oto1.JPG (69 KB, 912x735 - viewed 148 times.)

* oto2.JPG (86.63 KB, 832x430 - viewed 143 times.)

* oto3.jpg (29.91 KB, 800x532 - viewed 453 times.)

* oto4.jpg (42.43 KB, 640x426 - viewed 591 times.)

* oto5.jpg (45.17 KB, 800x577 - viewed 395 times.)
« Last Edit: May 28, 2014, 01:08:53 pm by leut » Logged
Lox
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 469


« Reply #78 on: September 25, 2013, 09:43:39 am »

http://www.poslovni.hr/

Adria-Mar ispao iz utrke za ophodne brodove

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbila je žalbu tvrtke Adria-Mar Brodogradnja povodom 357,6 milijuna kuna vrijednog natječaja za gradnju pet ophodnih obalnih brodova za Obalnu stražu RH.

Time su se, četiri mjeseca nakon  prvoga, stekli uvjeti za drugi krug natječaja. "U drugom krugu u konačnici će se tražiti ponuda s cijenom. Početak gradnje planira se odmah nakon sklapanja ugovora. Primopredaja prvog broda planirana je 2015., a zadnjeg 2018.", rečeno nam je u MORH-u. Na taj natječaj, koji se najavljuje još od 2010. a raspisan je u travnju ove godine, prijavilo se osam natjecatelja, od čega ih u drugi kruh ide pet. U MORH su stigla tri samostalna zahtjeva za sudjelovanjem koja su uputila brodogradilišta iz Splita, Trogira i estonski Baltik Wordboats, a došlo je i pet zajedničkih ponuda.

Zagrebačka Adria-Mar Brodogradnja predala je zajedničku ponudu s još tri tvrtke, IEL, EPO te kraljevičkim Dalmontom, nekadašnjim glavnim kooperantom, a danas potkoncesionarom Brodogradilišta Kraljevica u stečaju. Povjerenstvo MORH-a imalo je niz zamjerki na tu ponudu, pa su utvrdili da Adria-Mar nije dokazao sposobnost za sudjelovanje u natječaju. Kako se navodi u rješenju Državne komisije, tehnički tim MORH-a ustvrdio je da oprema nije atestirana, a nakon konzultacija sa stečajnom upraviteljicom Brodogradilišta Kraljevica i ljudima iz Ministarstva gospodarstva zaključeno je da žalitelj nije ugovorio korištenje opreme, niti je dokazao da je u stanju porinuti brod.

U rješenju se navodi kako Adria-Mar nema potkoncesiju za zatvorenu brodograđevnu halu. Inače, Adria-Mar Brodogradnja jedina je hrvatska tvrtka koja je od osamostaljenja projektirala, gradila i isporučila inozemstvu ophodne brodove te vrste. Na natječaj su se javili i Zajednica ponuditelja Brodogradilište Leda iz Koruče i Fassmer gmbh&co.KG., Zajednica ponuditelja Montmontaža Greben Vela Luka i Radež Blato, Zajednica ponuditelja NCP Grupa Šibenik i Damen iz Nizozemske te Zajednica ponuditelja Uljanik i Tehnoremont iz Pule.

« Last Edit: September 25, 2013, 03:23:24 pm by SOLARIS 1972 » Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #79 on: September 28, 2013, 01:53:50 pm »

S portala Obris.org:

Iz 2. kruga natječaja za OOB ispali Adria-Mar, Brodotrogir i Estonci

Sažetak
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, 11. rujna odbila je žalbu Adria-Mara i time omogućila početak drugog kruga natječaja za izgradnju 5 Obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu RH.

Iz drugog kruga natječaja ispali su:

1) Brodotrogir d.d.
2) Baltic Workboats AS Estonia
3) Zajednica ponuditelja Adria-Mar Brodogradnja d.o.o., Dalmont d.o.o., EPO-Energetska procesna oprema i  IEL d.o.o.
Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #80 on: September 29, 2013, 03:26:01 pm »

S portala Obris.org:

Iz 2. kruga natječaja za OOB ispali Adria-Mar, Brodotrogir i Estonci

Sažetak
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, 11. rujna odbila je žalbu Adria-Mara i time omogućila početak drugog kruga natječaja za izgradnju 5 Obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu RH.

Iz drugog kruga natječaja ispali su:

1) Brodotrogir d.d.
2) Baltic Workboats AS Estonia
3) Zajednica ponuditelja Adria-Mar Brodogradnja d.o.o., Dalmont d.o.o., EPO-Energetska procesna oprema i  IEL d.o.o.


Dobro je da je Državna komisija "relativno" brzo razriješila žalbu Adria-Mara, ali je vjerojatno realno prekasno da se nešto konkretno
uradi u 2013. godini. Kada se raspiše drugi stupanj natječaja, potrebno je ponuditeljima dati 30 - 45 dana da detaljiziraju ponude i
pripreme svoju podprojektnu dokumentaciju temeljem koje mogu dati konkretnu ponudu. Kada sve to zaprimi Povjerenstvo MORH-a
za svaku od ponuda potrebno im je 5 - 7 dana da je detaljno prouče osobito tehnički dio. Za pet ponuditelja je to 30 - 35 dana.
Dok se pripremi odluka na koju se opet svi učesnici mogu žaliti, došli smo do nove godine. I tu bi mogao biti problem jer nisam
siguran da se može ugovoriti posao na kraju ove godine na teret proračuna iz 2014, a u 2013. se nema vremena za realizaciju niti
dijela posla.

Znači najvjerojatnije je izgubljena jedna godina, na žalost.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 323



« Reply #81 on: October 13, 2013, 11:53:26 am »

I ova nabavka se pretvorila u kvalitetnu sapunicu Smiley

UZMI ILI OSTAVI

Dar iz Pentagona: Put u renesansu ili juriš u agoniju
  
Može li dar Pentagona u obliku nekoliko otpisanih ophodnih brodova američke Obalne straže dovesti do početka renesanse pomorske sile u Hrvata? Ili, pak, može uroditi tehničkom agonijom s brodovima koje je zbog tehničkih nedostataka odbila preuzeti Obalna straža SAD-a? Ta ozbiljna dilema stoji pred Ministarstvom obrane koje upravo s SAD-om pregovara o ponudi ophodnih brodova koja je već mjesecima na stolu.

- Što se tiče ophodnih brodova Obalne straže SAD-a, hrvatska je strana u fazi pregovora, nakon čega će se razmotriti odgovaraju li uopće neki od tih brodova HRM-u. U ovoj fazi pregovora ne možemo detaljnije komentirati o kojim je tipovima brodova riječ - stoji u očitovanju koje smo dobili iz Ministarstva obrane RH. Također, u MORH-u kažu kako tek treba dogovoriti koji bi od brodova bili dostupni za Hrvatsku, a koji za druge partnerske zemlje koje su, kako kažu, također zainteresirane, te se nalaze na listi čekanja.

Premda u MORH-u nisu htjeli otkriti o kojim se američkim ophodnim brodovima radi, u stručnim se krugovima govori o brodovima klase „island“, čijih je osam primjeraka prije nekoliko godina povučeno iz operativne uporabe. Prema službeno objavljenim američkim podacima, brodovi su povučeni zbog deformiranih trupova koje je bilo skupo popravljati. U razdoblju od 2003. do 2005. godine svih osam brodova klase „island“ obnovljeno je, te im je duljina trupa s 33,5 metara produžena na 37,5 metara. Obnova prvog patrolnog broda u klasi USCG „Matagorda“ počela je 2003.

Pukotina na nadgrađu

Na prvoj plovidbi, prema američkim izvorima, pojavila se pukotina duljine 15 centimetara na prednjem dijelu nadgrađa. Preostalih sedam brodova koji su prošli konverziju imalo je manje ili više slične probleme. Pregledom brodova u 2006. godini utvrđeno je kako ni ugrađena elektronika ne zadovoljava specifikacije američke obalne straže, pa je oprema za prijenos podataka osjetljiva na prisluškivanja. No, taj tehnički element za hrvatske uvjete nije presudan.

Pretpostavlja se kako je do oštećenja brodske strukture došlo zbog dodavanja novih težina nakon remonta za koje konstrukcija nije predviđena. Sva oprema, uključujući elektroniku i razne senzore, uklonjena je s brodova. Sve to su bili razlozi da američka Obalna straža „prepravljene“ brodove nakon problema jednostavno povuče iz uporabe, konzervira ih, te ih ponudi zainteresiranim zemljama.

Admiral u miru Zdravko Kardum, nekadašnji zapovjednik Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže RH, kaže kako je stanje pomorske flote u Hrvata u takvom  stanju da su brodovi prijeko potrebni. Jesu li to baš ponuđeni američki brodovi, pitanje je koje se, prema admiralovim riječima, mora temeljito sagledati sa svih aspekata i dati nedvosmislen stručan odgovor onima koji odlučuju. Brodovi su potrebni što prije kako bismo zaštitili svoje i EU interese na Jadranskome moru i pridonijeli ulasku Hrvatske u schengenski prostor. No, upozorava admiral i jedan od domaćih autoriteta za pomorsko ratovanje, ratne i javne  brodove, „sve ima svoju dobru i lošu stranu, pa tako i brodovi koji nam se nude“.

- Dobra strana američke ponude je što se ipak radi o novijim brodovima, koji su građeni 2002. godine. Po tehničkim i plovnim karakteristikama trebali biti dobri za Jadransko more. Osim toga ti brodovi ne zahtijevaju veliki broj posade, imaju izuzetno velik akcijski radijus. S 38 metara duljine i primijenjenom dizajnom podvodnog dijela mogu pokriti gotovo cijeli Jadran - iznio je admiral Kardum neke od dobrih strana ako MORH prihvati američku flotnu donaciju. Međutim, nastavio je admiral, brojne su nepoznanice na koje stručne službe u MORH-u moraju dati adekvatne odgovore.

Stariji motori

- Prvo, nisu poznati eksploatacijski troškovi brodova klase „island“. Bilo bi loše ako bi, primjerice, u 20 do 30 godina plovidbe troškovi bili veći od izgradnje i eksploatacije istog broja novih brodova. Nadalje, treba vidjeti zašto te brodove, a nakon što im je produljen trup, nije htjela preuzeti Obalna straža SAD-a. Ugrožavaju li nedostaci koje imaju ta plovila za uvjete oceanske plovidbe i potrebe američke Obalne straže u pogledu naprezanja trupa sigurnost plovidbe? Ili to nisu nadostaci za plovidbu morem kao što je Jadransko. Osim toga, vrlo je moguće da je produljivanje trupa rađeno bez hidrodinamičkih ispitivanja modela u bazenu jer je širina ostala ista, a i kraća inačica rađena je temeljem britanskog izvornika.

Također, riječ je o brodovima koje je vjerojatno potrebno dekonzervirati, obaviti pregled motora i svih sustava, te ih transportirati u RH, a sve to košta. Valja imati na umu da su alati, kako se to kod nas kaže, u „colskim“ mjerama. Motori su starijih izvedaba, što može utjecati na pouzdanost i učestalost kvarova, te probleme s pričuvnim dijelovima. Nabavom tih plovila HRM ne bi dobio veće ili nove borbene sposobnosti od onih koje već ima, jer to su brodovi isključivo za zadaće obalne straže - smatra bivši zapovjednik HRM-a koji je za svog mandata snažno zagovarao obnovu flote HRM-a, te očuvanje i nadogradnju svih borbenih sposobnosti na moru.

- Ako u MORH-u nemaju potrebne kadrovske kapacitete koji bi sa svih aspekata, od tehničkih do eksploatacijskih, gospodarskih do političkih i geopolitičkih, na stručni način procijenili svrhovitost američke donacije, te donijeli pravu odluku, bilo bi dobro angažirati i stručne ljude izvan MORH-a. Papir, kao što je poznato, trpi svašta, ali jednom ako se donese kriva odluka, štetu je teško popraviti...- napominje admiral Kardum, izražavajući povjerenje u stručnost mornarice, Glavnog stožera i MORH-a, te nadu kako odluka, ma koja bila, neće utjecati na realizaciju već započetog projekta izgradnje obalnog ophodnog broda.

Zadnja ponuda ratnih brodova Hrvatskoj iz Washingtona datira iz 2008. godine kada su ponuđene dvije polovne fregate „Oliver Hazard Perry“ za nepoznati novčani iznos. Premda je riječ o vrhunskim brodovima za visoka mora, izuzetno otpornim za protubrodske projektile, ipak su to plovila porinuta sedamdesetih godina, nekompatibilna s postojećim sustavima HRM-a. Kako će završiti najnovija ponuda saveznika s druge strane Atlantika znat će se uskoro.

Odnos slona i miša

Donacija ophodnih brodova s manom ponovno može izazvati rasprave u regionalnim stručnim krugovima o karakteru vojnih odnosa SAD-a i RH. Službena hrvatska politika te odnose redovito opisuje “strateškim i partnerskim”. No, odnosi između globalnog vojno-političkog diva kao što je SAD i malene Hrvatske, mogu se okarakterizirati samo kao odnos slona i miša.

SAD nije nudio visokosofisticiranu vojnu tehniku s kojom bi hrvatske Oružane snage profitirale stjecanjem novih znanja i ovladavanjem suvremenim tehnologijama. Uvijek se nudila oprema niske tehničke i vatrene vrijednosti prikladnija žandarmeriji nego suvremenim vojnim postrojbama.

Neki bi cinici mogli reći „trećerazredna tehnika za trećerazrednog saveznika“. SAD zbog nekog nepoznatog razloga ima primat u službenoj hrvatskoj politici kada su u pitanju vojni odnosi. Ipak, ne treba biti nezahvalan za besplatnu vojnu pomoć koju smo u posljednjih nekoliko godina dobili od SAD-a. S našom ekonomijom na sadašnjoj razini, godinama nećemo dostići vojne standarde NATO-a. Barem ne u bitnim segmentima oružanih snaga. Pravo je pitanje znaju li u MORH-u da se ozbiljna vojska ne može graditi donacijama, ako ne želimo biti treća liga unutar NATO-a.
Stiže kontigent oklopnih vozila

Predstavnici MORH-a nedavno su obišli i oklopna vozila koja su Hrvatskoj vojsci ponuđena od strane Amerike. Vozila američke proizvodnje su, doznajemo u MORH-u, pregledana, u tijeku je postupak ugovaranja, nakon čega bi ih HV preuzeo.

Riječ je o ukupno 170 različitih vozila, od čega 120 lako oklopljenih vozila M-ATV, 30 oklopljenih borbenih MRAP-ova, te 20 MRAP-ova u medicinskoj verziji. Ova potonja vozila bazirana su u SAD-u u Italiji, borbeni MRAP-ovi su na lokaciji u Italiji, a dio M-ATV-ova je u Afganistanu. Riječ je o vozilima koje je vojska SAD-a rabila u Iraku.

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD
« Last Edit: October 16, 2013, 06:57:38 pm by leut » Logged
gvardian
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 354



« Reply #82 on: October 13, 2013, 01:10:18 pm »

Problemi sa "110" se odnose samo na 8 plovila koji su produzeni za nekoliko stopa , sto je uzrokovalo strukturalne deformacije na trupu , pucanja trupa i samim time na stabilnost broda ... Ti brodovi trebaju poci u rezanje , a ne u donacije ...Americka vlada nije sa njima nista izgubila , posto je brodogradiliste "Locheed Shipyard" isplatilo Vladi SAD 96.7 milijuna dolara odstete ... Ako se doniraju Hrvatskoj , to samo znaci da ce vlada SAD biti u duplom plusu .... Evo opisa defekata na engleskom jednog od inzinjera USCG-a ....
"A significant step in changing the course of Deepwater is resolving outstanding issues within the program, so let me begin this morning by announcing my decision to permanently decommission the eight 123' patrol boats converted under the Deepwater program.

Multiple extensive studies and analyses by both Coast Guard engineers and third-party naval architects and marine engineers over many months have described the failures in these vessels. They have been unable to determine a single definitive root cause for the 123-foot patrol boat structural problems.

We believe the design of the 123-foot patrol boat reduced the structural cross section necessary to support the added weight distribution following the conversion. Our analysis has been complicated, however, by the fact that we’ve observed permanent deformations of each hull in slightly different ways.

Based on this analysis, any strategy to permanently repair these cutters and return them to service would require an iterative, phased approach over a long period of time with uncertain costs and outcome. Initial estimates indicate it could cost well over $50 million.

The excessive cost and time associated with continuing to pursue an uncertain resolution to these structural problems has convinced me – with the recommendation of my chief engineer – that permanently removing these cutters from service while recouping any residual value and redirecting funds to other programs is in the best interest of the government.

We will continue to mitigate the loss of these patrol boat hours through our ongoing efforts and strategies (such as multi-crewing 110-foot patrol boats and an extension of the memorandum of understanding for three Navy 179-foot patrol craft) while we work toward acquiring a new platform as soon as we can to replace our entire fleet of 110-foot patrol boats.

We will pursue all viably available contractual, legal or other options for recouping any funds that might be owed the government as a result of the loss of these hulls. "


* island not extended class.gif (8.85 KB, 560x276 - viewed 199 times.)
Logged
gvardian
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 354



« Reply #83 on: October 13, 2013, 02:28:32 pm »

Crtez strukturnih modifikacija "Island" klase patrolnih brodova , produzenje sa 110 stopa na 123 stope ...


* ICGS-F.jpg (168.7 KB, 1024x799 - viewed 380 times.)
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #84 on: November 07, 2013, 07:53:13 pm »

Od otpisanih američkih brodova se po svemu sudeći odustalo, nabava novih OOB po domaćem projektu ide dalje.
S jučerašnjeg izvješćavanja o realizaciji Plana nabave MORH-a za 2013. i prdstavljanja Plana nabave MORH-a za 2014. (morh.hr):

Značajna stavka je i nabava Obalnog ophodnog broda koja je trenutno u drugoj fazi, nakon žalbe, koju je na kraju državna komisija odbila. No, upravo zbog te žalbe, bili smo u periodu mirovanja, što je cijeli postupak odužilo za oko 2 mjeseca, objasnio je Pribolšan i dodao da je 19. prosinca 2013. rok za donošenje inicijalnih ponuda pet ponuđača koji se i dalje natječu za posao gradnje obalnih ophodnih brodova.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 441


« Reply #85 on: November 07, 2013, 08:04:06 pm »


Šta uradiše Ameri sa ovim patrolcima? Kao da su ih Malajci deljali mačetama. Pucanje oplate, krivljenje pogonskih osovina, pucanje nadgrađa ... Ako nešto umeju, to je da naprave brod. Šta im bi?
Logged
zvek
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 182


« Reply #86 on: November 16, 2013, 10:12:04 am »


Šta uradiše Ameri sa ovim patrolcima? Kao da su ih Malajci deljali mačetama. Pucanje oplate, krivljenje pogonskih osovina, pucanje nadgrađa ... Ako nešto umeju, to je da naprave brod. Šta im bi?

Pa i njima se događaju pogreške ili je netko poštivao zahtjev za štednjom pa su odabrani materijali slabije kvalitete bez obzira na zahtjeve
struke? Takvo što nam je na žalost ovdje poznato.
Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #87 on: November 16, 2013, 10:44:33 am »

Hrvatska bi trebala krajnje ozbiljno i smišljeno pristupiti izgradnji i ustroju tih Ophodnih/potrolnih
brodova. To iz razloga što u dogledno vrijeme i neće imati i ništa više od Ratne mornarice.

Već i sad ono što poseduje, teško bi se sa vojnog stanovišta moglo smatrati kao nešto takvo.
Neraspolaše više sa raketnim naoružanjem, nema uopšte torpednog, a nešto minskog naoružanja
je staro nekoliko decenija. Obalske baterije su rasformirane, a od poluoperativne topovske moći sa
brodova je svega do 57 mm.

To po svim parametrima teško da bi se moglo nazvati udarnim snagama Ratne mornarice.

Očito sa geostrateškog stanovišta svjetskih noćnika Jadransko more u sklopu Evropske unije više
ne prestavlja nešto posebno značajno. Iz toga razloga Hrvatska je već razoružana, a u budućnosti
će ostati samo na patrolnim brodovima, sa maksimalnim kalibrom topova do 30 mm.
Logged
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #88 on: November 16, 2013, 11:19:21 am »

Očito sa geostrateškog stanovišta svjetskih noćnika Jadransko more u sklopu Evropske unije više
ne prestavlja nešto posebno značajno. Iz toga razloga Hrvatska je već razoružana, a u budućnosti
će ostati samo na patrolnim brodovima, sa maksimalnim kalibrom topova do 30 mm.

Pa, nije nužno. Samo što Hrvatska nije ona, koja ga brani. A da smo si jasni, ne brani ga nijedna slavenska nacija.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 441


« Reply #89 on: November 16, 2013, 12:21:16 pm »


A napadaju, napadaju, ne mož` se odbranit`. Razni Rusi, Persijanci i ostali Kinezi - neprijatelji zapadne civilizacije. To sve zinulo, sam` što nije... "guja ljuta, opasala po tri puta more adrijansko, što bijaše horvatsko". Zaposeli, piju, puše, ribu jedu, kupaju se. A broda malo za ophodnju vodit`.
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ... 50   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 24 queries.