PALUBA
July 23, 2019, 01:32:08 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News:
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 3 4 5 6 7 [8] 9 10 11 12 13 ... 39   Go Down
  Print  
Author Topic: Izgradnja Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH (HRM)  (Read 134219 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 17 520


« Reply #105 on: May 08, 2014, 07:08:34 pm »

Хвала Proxy! Значи, текст би требао да гласи: максимална брзина брода не би требала (смела) бити мања од 28 чворова на сат? Тако би имало смисла.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 17 520


« Reply #106 on: May 08, 2014, 07:27:20 pm »

Sada me je kolega Duje upozorio da treba napisati samo 28 čvorova (a ne 28 čvorova na sat) jer je "čvor" jedinica mere za brzinu. Odgovara  Nm/h , odnosno nautička milja na sat. Hvala Duje.
Logged
kumbor
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 535


« Reply #107 on: May 08, 2014, 09:07:12 pm »


Čvor (uzao), engl. knot, fr. noeud, it. nod, rus. узел - je međunarodna tradicionalna merna jedinica van SI sistema. Koristi se za izražavanje brzine kretanja plovnog objekta (obično broda, čamca), dakle, pređeni put u jedinici vremena, obično na sat. Jedan čvor jednak je jednoj morskoj (nautičkoj) milji, 1852,6m, pređenoj za 1 sat. Dok se čvor koristi samo za brzinu, pređeni put kao rastojanje izražava se u morskim miljama, može i u kilometrima, ali ređe. Deseti deo morske milje je 1 kabel. Retko se koristi čak i za rastojanja, ranije se koristio u morskoj artiljeriji (artiljerijski kabel). Pri projektovanju brodova obično se po specifikaciji traži trajna maksimalna brzina, tj. brzina na 100% snage strojeva, kao u ovom slučaju ophodnog broda za RM RH. 28 čv je oko 52km/h, što je vrlo pristojna brzina za svaki brod. Pojedine vrste brodova po specifikaciji traže mogućnost spore vožnje duže vreme - to je obično kod protivminskih brodova. Pri malim brzinama su brodovi obično slabije upravljivi, a duža vožnja malom snagom može loše uticati na trajnost strojeva.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #108 on: May 09, 2014, 11:42:03 am »

Vir: Defender.hr

Izraelski Rafael dobio posao proizvodnje oružanih sustava za hrvatske OOB

Datum objave: 09.05.2014

Nakon što se doznalo kako je brodogradilište Brodosplit dalo najpovoljniju ponudu na natječaju za izgradnju hrvatskih ophodnih obalnih brodova, Defender.hr doznaje i ostale najpovoljnije dobavljače u pojedinim kategorijama. Jedna od najvažnijih je ona koja se odnosi na elektrooptičke sustave, top 30mm povezan sa daljinski upravljanom oružanom stanicom Typhoon i dvije strojnice 12,7mm (GUN-EOS FCS SYSTEM Requirements). Najbolju ponudu u sklopu Brodosplita je dao izraelski Rafael. Od izvora bliskih provedbi natječaja doznajemo kako je cijena koju su izraelci ponudili iznosila nešto malo više od milijun EUR po paketu uključujući obuku osoblja, specijalni alat i Level 1 održavanje.

Domaća tvrtka PCE dobilt će posao integracije oružanih i komunikacijskih sustava na brodu. Američki Caterpillar proizvodit će motore za ophodne brodove. Tvrtka Furuno će opremiti brod navigacijskim sredstvima.

Za mnoge promatrače, ponuđena cijena izraelskog Rafaela bila je gotovo dampinška. Očito je Izraelcima bilo jako stalo da dobiju ovaj natječaj, mnogi su skloni tvrditi da je glavni razlog poljuljati položaj norveškog Kongsberga u Hrvatskoj. Tim više, jer se očekuje iduće godine opremanje borbenih oklopnih vozila Patria sa RCWS 30mm.


* article-gallery-big-1399626124_281.jpg (107.22 KB. 800x571 - viewed 83 times.)

« Last Edit: May 16, 2014, 05:40:56 pm by leut, Reason: uređena vijest » Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 17 520


« Reply #109 on: May 09, 2014, 09:29:18 pm »

Знајући да су Израелци увек међу најскупљима, и мене чуди ова победничка понуда. Ипак, не бих рекао да је понуђена цена ниска, већ пре свега реалнија. Ионако су те цене за аутоматизоване борбене станице пренадуване.
Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 666



« Reply #110 on: May 09, 2014, 10:21:28 pm »

SAD i Izrael su i dosada bili jedan od prvih izbora Hrvatskoj kod razno raznih nabavki tj. u trgovinskoj razmjeni , Europa je po tom pitanju dosta "hladnija". Ako ovo sve bude sprovedeno u djelo HRM će opet djelovati kao ozbiljna mornarica i zaustaviti negativni trend koji po meni traje zadnjih 15 - ak godina, dakle izdvojiti ćemo tri ključne stvari koje se spominju zadnjih dana ;

- remont postojećih raketa RBS 15
- Moguća nabavka 2 minolovca od Njemačke
- izgradnja novih ophodnih brodova sa implementiranim novo nabavljenim borbenim sistemima

Samo jedna od njih bi znčajno popravila "krvnu sliku".
« Last Edit: May 09, 2014, 10:43:07 pm by Jester » Logged
Jester
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 666



« Reply #111 on: May 11, 2014, 05:43:29 pm »

10.05.2014.

MODRA BRAZDA
Ophodni brodovi: prototip za godinu dana, a ostali za deset miseci



* 1.jpg (369.54 KB. 1567x1175 - viewed 81 times.)


Kako smo već objavili, ponudu “Brodosplita” za izgradnju pet ophodnih brodova za HRM i Obalnu stražu povjerenstvo Ministarstva obrane ocijenilo je najpovoljnijom.

No, potpisivanje ugovora u Splitu kratko je odgođeno zbog žalbe “Uljanika”, za koju se očekuje da neće biti usvojena zbog već osiguranih financijskih sredstava u ovoj proračunskoj godini za izgradnju prvog broda.

Tu je i potreba države da se u ovoj godini konačno počne s obnovom flote nakon višegodišnjeg čekanja i raznih političko-birokratskih “peripetija” koje su dovele do toga da Albanci i Slovenci danas imaju suvremenije patrolne brodove nego Hrvati.

Davna ‘Krka’

Zadnji vojni brod koji je gradilo splitsko brodogradilište bio je desantni minopolagač “Krka”, koji je porinut 1995. godine. Od tada je prošlo gotovo 20 godina i jednako toliko “Brodosplit” više nije imao doticaja s vojnom brodogradnjom.

Postavlja se pitanje koliko će vremena splitskom škveru trebati za izgradnju prvog broda do primopredaje, odnosno koliko treba vremena za gradnju i predaju HRM-u svih pet obalnih ophodnih brodova, svaki dužine 42 metra.

Prema tvrdnjama upućenih inženjera brodogradnje koji su radili na vojnim plovilima u “Brodogradilištu specijalnih objekata”, za izgradnju prototipa, uz opremanje naoružanjem i pratećim uređajima, škveranima će do primopredaje broda mornarici trebati najviše 12 mjeseci rada. To razdoblje uključuje i obradu tzv. crne metalurgije, odnosno limova.

Nakon što se stekne iskustvo na prvom brodu i riješe dječje bolesti koje prate svaku izgradnju prototipa, proces izgradnje preostalih “patrolaca” trebao bi ići brže. Prema stručnim procjenama, za izgradnju svakog sljedećeg broda i opremanje bit će potrebno najviše 10 mjeseci rada. S obzirom na to da je u jednoj godini planirana isporuka dvaju brodova, bile bi to ukupno četiri godine punih ruku posla za škversku “Specijalnu”, odnosno do kraja 2018. godine.

Obalni ophodni brodovi gradit će se po projektu “Brodarskog instituta”, koji je MORH platio pet milijuna kuna. Posao izgradnje brodova vrijedan je više od 350 milijuna kuna ili 10 milijuna eura po brodu.

Ophodni brodovi koje će škverani graditi, u usporedbi s ratnim brodovima, nisu skupa plovila. Projektirat će se i graditi prema standardima trgovačke brodogradnje, čime se postiže znatna ušteda u nabavnim i operativnim troškovima.

GENERALIJE

43metra dužine
28čvorova – maksimalna trajna brzina
1000milja – doplov uz brzinu od 15 čvorova
30milimetara – pramčani top
12,7milimetara – kalibar dviju pramčanih strojnica

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 093


« Reply #112 on: May 12, 2014, 07:56:06 am »

Хвала Proxy! Значи, текст би требао да гласи: максимална брзина брода не би требала (смела) бити мања од 28 чворова на сат? Тако би имало смисла.

Eto, upravo tako..... Wink
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #113 on: May 12, 2014, 04:50:56 pm »

Vir: Defender.hr

Kako su nas domaći "lumeni" natjerali da bacimo 500 milijuna kuna iz vojnog proračuna

Datum objave: 12.05.2014

Obalna straža RH, vojna organizacija s policijskim ovlastima na moru, nalazi se u sastavu Hrvatske ratne mornarice. Zakon o Obalnoj straži je stupio na snagu početkom studenog 2007. Devet brodova ušlo je u sastav Obalne straže sredinom 2008. godine, a četiri helikoptera i dva aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva potom su operativno podređena zapovjedniku Obalne straže. Sada kada Obalna straža postoji i sastavni je dio Hrvatske ratne mornarice, a njezinim pozicioniranjem unutar OSRH, država je ostala bez približno 500 milijuna kuna sredstava za izgradnju ophodnih brodova iz EU fondova. Naime, na primjerima Malte i Grčke vidi se kako je EU financirao programa nabave ophodnih brodova sa 75 posto sredstava, ali ne samo brodove već i avione za nadzor pa bi nas kalkulacije mogle odvesti jako daleko.

Javna je tajna kako je struka izrazila potrebu za izgradnjom deset novih ophodnih brodova vrijednih približno 750 milijuna kuna. U Taktičko-tehničkim zahtjevima za Obalni ophodni brod, koje smo dobili na uvid, pod 5.2. Količina i dinamika nabave OOB-a stoji: "Analizom zadaća u okviru Obalne straže u punom opsegu nadzora mora, HRM ima potrebu za izgradnjom deset brodova tipa OOB. No, uvažavajući trenutnu raspoloživost brodova u sastavu Obalne straže RH, trenutno i predvidljivo ekonomsko stanje u Republici Hrvatskoj te sigurnosno stanje u okružju, u narednom petogodišnjem razdoblju potrebno je izgraditi pet brodova tipa OOB, a gradnju ostalih pet brodova razmatrati u kasnijem razdoblju. S obzirom na to da se radi o manjim brodovima s relativno jednostavnom opremom i borbenim sustavima, koji se mogu izgraditi u našim brodogradilištima, pet OOB-a je moguće izgraditi u razdoblju od najviše 5 godina dinamikom gradnje od najmanje po jedan brod godišnje."

Da se kojim slučajem Obalna straža nalazi u sastavu MUP-a ili nekog drugog Ministarstva, a ne u sastavu OSRH, takav bi se program financirao iz EU fondova. Na kraju, trošak će i za taj i takav promašaj opet platiti vojni proračun kao što plaća za gašenje požara, za najskuplji prijevoz pacijenata u EU i slično. Hrvatski su "lumeni" imali priliku prije nekoliko godina dobro proučiti financijske modele prema kojima se dobro opremljena flota ophodnih brodova mogla nabaviti ulaskom u EU za "kikiriki". Ako se još netko toga sjeća, pitanje kuda će Obalna straža i pod čiji krov bilo je pitanje svih pitanja u odmjeravanju snaga tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića sa HDZ-ovim ministrom prometa Božidarom Kalmetom koji je želio da sjedište Obalne straže bude u Zadru.

Projekt koji je još u listopadu 2002. inaugurirao bivši ministar bivšeg Ministarstva pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić nije ostvaren po predviđanjima bivše vlade do siječnja 2004. Potom je ustrojavanje hrvatske obalne straže godinu i pol dana nakon Žuvanića nagovijestio državni tajnik za more ministarstva mora Branko Bačić.

Međuresorska skupina koju čine predstavnici ministarstva unutarnjih poslova, mora i turizma, obrane, poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša trebala je sastaviti jedno koordinativno tijelo. Moglo se očekivati da će biti nesuglasica na samom startu.

Prvo razmimoilaženje nastalo je na pitanju tko će zapovijedati obalnom stražom. Ministarstvo obrane tražilo je da obalnom stražom zapovijeda HRM, a predstavnici ostalih ministarstava to su odlučno odbili, jer su primjerice obalne straže SAD-a i Kanade izvan sustava obrane. Premda se uopće nije govorilo o lokaciji zapovjedništva obalne straže, predstavnici gradova počeli su svojatati njezina sjedišta, Rijeka, Split, Zadar i Šibenik.

Tadašnji ministar mora i turizma Božidar Kalmeta je još kao gradonačelnik pokazao golem interes da Zadar bude sjedište obalne straže. Kalmeta je čvrsto vjerujući u svoje argumente, tada izjavio kako bi svaka drugačija odluka osim smještanja sjedišta Obalne straže u Zadar bila politička, a ne odluka struke.

Kalmetini argumenti ukoričeni su u Elaborat o opravdanosti kandidiranja grada Zadra kao sjedišta Obalne straže. U zaključku tog elaborata stoji da Grad Zadar “može postati strateško i kvalitetno sjedište buduće ustrojene Obalne straže, to prije kad se ima u vidu snaga ribarstva i marikulture, nautičkog turizma, domaćeg i međunarodnog pomorskog prometa, maksimalna razvedenost obale s mnogo otoka i otočića, relativna blizina teritorijalnog mora, potencijali teretne luke Gaženica, nove autoceste, te na kraju činjenice da je u Zadru sjedište najvećega hrvatskog brodara Tankerske plovidbe”.

Zadru bi to značilo zapošljavanje mnogo ljudi, pozitivan utjecaj na status i razvoj srednje i Visoke pomorske škole zbog potrebe za specifičnim kadrovima koje zahtijeva Obalna straža, a tu su i očekivane investicije u objekte i tehničku opremu koji će biti potrebni Obalnoj straži, objašnjavali su to u zadarskoj gradskoj upravi.

Bivši predsjednik Mesić smatrao je kako Vladina koordinacija nije potrebna i da Hrvatska treba preuzeti norveški model, prema kojemu more čuva ratna mornarica. Sve drugo, tvrdi, značilo bi nove, nepotrebne troškove.

« Last Edit: May 16, 2014, 05:39:26 pm by leut, Reason: uređena vijest » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #114 on: May 15, 2014, 03:20:30 pm »

Vir: Defender.hr

Objavljujemo: TT zahtjevi za naoružanje na obalnim ophodnim brodovima

Datum objave: 15.05.2014


Brodski automatski top kalibra 30 mm na pramcu, sljedećih značajki:

- Maksimalni domet ne manji od 3200 m, efektivni domet djelovanja protiv malih površinskih ciljeva ne manji od 2500 m,

- Efektivni domet djelovanja protiv malih površinskih ciljeva velike brzine manevriranja (45 čv) ne manji od 1500 m,

- Efektivni domet djelovanja protiv obalnih točkastih ciljeva ne manji od 1500 m.

Mogućnost paljbe u pojedinačnom i rafalnom režimu

NATO standard streljiva

Masa topa bez streljiva ne veća od 1200 kg

Količina streljiva u spremniku najmanje 50 komada

Paljbeni sektor topa po azimutu ne manji od ±120 stupnjeva

Paljbeni sektor topa po elevaciji ne manji od u rasponu -10 do + 40 stupnjeva

Točnost stabilizacije po pravcu i elevaciji pri stanju mora 3 po WMO manja od 3 mRad

Uporabljivost pri svim temperaturnim uvjetima i uvjetima vlažnosti zabilježenim na Jadranskom moru

Izvedba sa žiro-stabiliziranom ciljničkom crtom, daljinskim (iz kormilarnice) i ručnim upravljanjem i izvedba s integriranim EOS-om za upravljanje paljbom sljedećih značajki i elemenata:

- Sposobnost dnevnog i noćnog motrenja s mogućnošću zapisa (snimke) motrenja
- Ugrađena elektrooptička senzorska jedinica:
- Mogućnost rotacije po azimutu: 360 stupnjeva
- Mogućnost rotacije po elevaciji: -30 do 80 stupnjeva
- Termovizijska kamera u kanalu 3-5 m ili 7-13 m matricom rezolucije minimalno 640x480
- Laserski daljinomjer, klasa I Eyesafe, dometa ne manjeg od 4 km, mjerne točnosti ±5m
- TV kamera za praćenje ciljeva i motrenje, boja, CCD osjetljivošću u uvjetima niske razine osvjetljenja (LLLTV), kao i s optičkim povećanjem najmanje 5x,
- Mogućnost izvedbe usmjerene laserske zrake za upozorenje

Ukupni borbeni komplet streljiva ne manji od 2000 metaka

Isporuka s ukupnom dokumentacijom za uporabu i održavanje, pričuvnim dijelovima i alatom za 1. razinu

Konzola za upravljanje paljbom pramčanog topa i senzorima integriranog EOS u kormilarnici

Dvije strojnice 12,7 mm na palubi nadgrađa iza kormilarnice, ručno upravljane, za djelovanje pri malim brzinama po boku, na postolju, s pripremnim sanducima streljiva u blizini strojnica. Osim toga, nužno je  predvidjeti sanduk za privremeni smještaj strojnica na nadgrađu strojarnice, a za njihov smještaj u vrijeme kada brod nije na zadaći predvidjeti mjesto u spremištu streljiva. Ukupni borbeni komplet  streljiva za strojnice 12,7 mm ne manji od 3600 metaka.

Sustav protuzrakoplovnih (PZ) raketa za ispaljivanje s ramena, 4 kom. s prostorom za smještaj u spremištu streljiva i pripremnim sanducima na palubi. Sustav PZ raketa osigurava MORH.  Komplet osobnog naoružanja posade u sanducima pogodnim za brzu uporabu u slučaju intervencije.  Propisno opremljeno i zaštićeno spremište streljiva u pramčanom dijelu potpalublja, dovoljnog kapaciteta za smještaj ukupnog borbenog kompleta streljiva i PZ raketa pakiranih u sanduke.


* article-gallery-big-1400149200_526.jpg (68.81 KB. 650x433 - viewed 64 times.)

« Last Edit: May 16, 2014, 05:32:31 pm by leut, Reason: uređena vijest » Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #115 on: June 20, 2014, 11:01:51 am »

10.05.2014.

MODRA BRAZDA
Ophodni brodovi: prototip za godinu dana, a ostali za deset miseci


[ Attachment ]

Kako smo već objavili, ponudu “Brodosplita” za izgradnju pet ophodnih brodova za HRM i Obalnu stražu povjerenstvo Ministarstva obrane ocijenilo je najpovoljnijom.

No, potpisivanje ugovora u Splitu kratko je odgođeno zbog žalbe “Uljanika”, za koju se očekuje da neće biti usvojena zbog već osiguranih financijskih sredstava u ovoj proračunskoj godini za izgradnju prvog broda.

Tu je i potreba države da se u ovoj godini konačno počne s obnovom flote nakon višegodišnjeg čekanja i raznih političko-birokratskih “peripetija” koje su dovele do toga da Albanci i Slovenci danas imaju suvremenije patrolne brodove nego Hrvati.

Davna ‘Krka’

Zadnji vojni brod koji je gradilo splitsko brodogradilište bio je desantni minopolagač “Krka”, koji je porinut 1995. godine. Od tada je prošlo gotovo 20 godina i jednako toliko “Brodosplit” više nije imao doticaja s vojnom brodogradnjom.

Postavlja se pitanje koliko će vremena splitskom škveru trebati za izgradnju prvog broda do primopredaje, odnosno koliko treba vremena za gradnju i predaju HRM-u svih pet obalnih ophodnih brodova, svaki dužine 42 metra.

Prema tvrdnjama upućenih inženjera brodogradnje koji su radili na vojnim plovilima u “Brodogradilištu specijalnih objekata”, za izgradnju prototipa, uz opremanje naoružanjem i pratećim uređajima, škveranima će do primopredaje broda mornarici trebati najviše 12 mjeseci rada. To razdoblje uključuje i obradu tzv. crne metalurgije, odnosno limova.

Nakon što se stekne iskustvo na prvom brodu i riješe dječje bolesti koje prate svaku izgradnju prototipa, proces izgradnje preostalih “patrolaca” trebao bi ići brže. Prema stručnim procjenama, za izgradnju svakog sljedećeg broda i opremanje bit će potrebno najviše 10 mjeseci rada. S obzirom na to da je u jednoj godini planirana isporuka dvaju brodova, bile bi to ukupno četiri godine punih ruku posla za škversku “Specijalnu”, odnosno do kraja 2018. godine.

Obalni ophodni brodovi gradit će se po projektu “Brodarskog instituta”, koji je MORH platio pet milijuna kuna. Posao izgradnje brodova vrijedan je više od 350 milijuna kuna ili 10 milijuna eura po brodu.

Ophodni brodovi koje će škverani graditi, u usporedbi s ratnim brodovima, nisu skupa plovila. Projektirat će se i graditi prema standardima trgovačke brodogradnje, čime se postiže znatna ušteda u nabavnim i operativnim troškovima.

GENERALIJE

43metra dužine
28čvorova – maksimalna trajna brzina
1000milja – doplov uz brzinu od 15 čvorova
30milimetara – pramčani top
12,7milimetara – kalibar dviju pramčanih strojnica

Autor : Denis Krnić
Izvor : SD

Bojim se da će se radi postupka riješavanja uložene žalbe zajednice ponuditelja Uljanik-Tehnomont, ne ulazeći u opravdanost žalbe, cijeli
postupak opet razvuči i da će biti upitan i početak gradnje u ovoj godini bez obzira na osigurana sredstva.

U međuvremenu se čuje da Brodosplit ima velikih financijskih problema, navodno otkazana prva novogradnja radi predugog kašnjenja i upitna druga novogradnja za Nizozemce, što može predstavljati u konačnici veliki izazov realizaciji gradnje OOB-a čak i ako Državna komisija potvrdi prvobitni izbor povjerenstva za Brodosplit.

U svemu tome bi veliku štetu mogli imati HRM i Obalna straža jer im odugovlačenje nikako ne odgovara, a kako vrijeme odmiče čini mi se da
će biti sve teži izdvojiti i/ili zadržati sredstva za taj projekt.
Logged
Kuzma®
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 736



« Reply #116 on: July 12, 2014, 01:15:40 pm »

Kako pise sajt OBRIS javni poziv za nabavku brodova je pao.

Pao natječaj za kupovinu ophodnih brodova



* DKOM_oob.jpg (166.43 KB. 1205x648 - viewed 75 times.)


« Last Edit: July 14, 2014, 11:32:23 am by leut » Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 150



« Reply #117 on: July 14, 2014, 01:20:45 pm »

I što sad? Koji je slijedeći korak, posao dobiva drugi najbolji kandidat ili se kreće iznova u postupak?
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 17 520


« Reply #118 on: July 14, 2014, 08:58:27 pm »

Вероватно ће поново анализирати достављене документе, проверити све, посебно тамо где им је Комисија дала примедбе и поново донети одлуку. Онда опет учесници имају право жалбе и тако.... Потраја ће то. Када је пре годину- годинуипо Котромановић оптимистички навео да ће бродови врло брзо запловити, изразио сам сумњу у то јер је тендер отворен (јавни) и међународни. А то значи управо ово - иза сваког од понуђача стоји "неко" или "неки" којим очајнички треба посао. У "стара добра времена" посао би се у најгорем случају поделио (ако га већ није добио специјализовани произвођач) и градња би већ била при крају. 
Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #119 on: July 19, 2014, 10:16:40 am »

Kako pise sajt OBRIS javni poziv za nabavku brodova je pao.

Pao natječaj za kupovinu ophodnih brodova


[ Attachment ]


Mislim da će se dogoditi ono o čemu sam prije pisao, sve će se prolongirati u slijedeću godinu. Vjerovatno treba ponovo raspisati natječaj
pa će pretpostavljam nakon predaje "novih" ponuda Povjerenstvo opet sve morati analizirati što će dosta potrajati i tako su opet na kraju
najveći gubitnici Obalna straža i HRM. Zaista mi je žao tih ljudi koji su uložili puno truda i rada da prvo dokažu potrebu za novijim brodovima
i zatim i da se sve sa stručne-tehničke strane odradi.

Postupak javne nabave, posebice otvorenog tipa, svakako ima i prednosti ali mislim puno više nedostataka za ovakve specifične projekte.
Mislim da bi trebalo dati više "slobode" stručnom povjerenstvu da izabere onog koji je najbolji, baš tako Najbolji što ne mora značiti
da je najjeftiniji ili najbrži, jer ti brodovi trebaju biti dugo u službi i kvalitete je najbitnija, a zna se tko u Hrvatskoj to može vrlo kvalitetno
izvesti, ali i kasnije davati kvalitetan "aftersale service".

Ne bi se nikako smjela ponoviti situacija s nekadašnjim projektom Mirna iz vremena JRM.

Bolje da brod košta par posto više pa makar se prvi i gradio mjesec dana dulje ali da je na kraju kvalitetan.

U svakom slučaju moja iskrena podrška ljudima iz HRM-a i Obalne Straže da konačno izgrade nove brodove.
Logged
Pages:  1 ... 3 4 5 6 7 [8] 9 10 11 12 13 ... 39   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.026 seconds with 25 queries.