PALUBA
March 28, 2024, 10:36:34 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 ... 50   Go Down
  Print  
Author Topic: Izgradnja Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH (HRM)  (Read 267796 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #450 on: July 07, 2018, 09:26:54 am »

А има ли сада заинтересованих из иностранства за за изградњу оваквог брода?
Ne vjerujem da ima u ovoj fazi.
Inace, konkurencija je jaka, ali nije nemoguce

Uprkos činjenici da je Hrvatska skuplja zemlja od Srbije, opet hrvatski škver može izgraditi takav brod daleko jeftinije od stranih ponuđača. A kvalitet je vrlo uporediv.
Ne bi se slozio s tobom u cjelosti. Jeste da je radna snaga u Hr jeftinija od drugih, ali veca brodogradilista ili grupe imaju vece kolicinske rabate na robu, nize cijene sirovina/repromaterijala od dobavljaca (blizina velikih luka, izmedju ostalog), bolju pokrivenost bankarskim garancijama, manje parafiskalne namete, bolju optimiziranost procesa, bolju opremljenost, kontinuitet u usvajanju tehnologija.
Jednostavno, rat na nasim prostorima se jos osjeca u poslovanju brodogradilista, nestalo je velike sirovinske i tehnoloske baze, jeftinijih bankarskih garancija, medjunarodnog trzista trecih zemalja utrtim politikom nesvrstanosti. Sva Hr brodogradilista (s iznimkom Uljanika u vecem dijelu), bila su do nedavno pokrivena velikim drzavnim subvencijama (kupovina glasova i socijalnog mira). Svakao je ophodni brod iskorak, ali usporedjuci tehnolosku inovativnost 90-tih i sada u BSO Split, to je korak nazad. Hr je mala zemlja za velike tehnologije na globalnom trzistu. 
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #451 on: July 07, 2018, 04:12:46 pm »

Quote
opet hrvatski škver može izgraditi takav brod daleko jeftinije od stranih ponuđača

Tesko.
Istra je napisao vecinu problematike tako da se tu nema sta dodati.
Po mojoj skromnoj procjeni3/4 broda su komponente iz uvoza.
Ta neka "kvazi" domaca pamet i radna snaga su u svemu tome mala stavka.
Osim toga ti domaci "mozgovi" su dobro usrali motku.
Vidi se po dinamici isporuke.

poz.
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #452 on: July 07, 2018, 11:41:23 pm »

Koja je uopšte cena ovog broda u odnosu na slične iz drugih država ? Ako je on probijao te rokove kao što se kaže u onom tekstu pitanje je kakav je to utisak ostavilo na potencijalne kupce.
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 174


« Reply #453 on: July 07, 2018, 11:50:26 pm »

Koja je uopšte cena ovog broda u odnosu na slične iz drugih država ? Ako je on probijao te rokove kao što se kaže u onom tekstu pitanje je kakav je to utisak ostavilo na potencijalne kupce.

Brod je prototip, znaci kasnjenja su dozvoljena, cak i pozeljna u nekom dijelu, upucuju na ozbiljnost.
Svako probijanje rokova odrzava se na cijenu kostanja.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #454 on: October 01, 2018, 04:45:17 pm »

Nešto se ipak miga, dokad neznamo ali valjda će jednom biti završen.
Danas nekakva valjda probna vožnja. Stavili su i sliku.

https://www.marinetraffic.com/en/ais/details/ships/shipid:5204763/mmsi:238037540/vessel:BSO%20NOVOGRADNJA%20540

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
poz.


* OB u vožnji.JPG (69.85 KB, 1066x658 - viewed 62 times.)

* OB u vožnji 2.JPG (50.96 KB, 1071x693 - viewed 64 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #455 on: October 01, 2018, 06:10:24 pm »


Vidi se dostignuta Vmax od 28 čv. otprilike.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #456 on: October 01, 2018, 10:09:43 pm »

Merili brzinu na mernoj milji.
Logged
dead1
vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 560


« Reply #457 on: October 04, 2018, 12:18:47 am »

Dobar dan!

Izgleda da ima nekih velikih a i nekih manjih problema sa novim ophodnim brodom.

https://obris.org/hrvatska/dan-hrm-nema-oob-a-a-mozda-ni-ostatka-klase/

Veci problemi:
1. Brzina nije dovoljna
2. Brod ima probleme sa stabilnost
3. Pojavile se jake krmene vibracije.

Od manjih problema se spominje sposobnosti izabranog naoruzanja.


Zalosno da brodogradilistna industrija koja je jednom razvijala i proizvodila podmornice sada se muci da napravi mali patrolni brod!  Sad

Izvinjavam se za losi Srpsko-Hrvatski - English is my first language!

Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #458 on: October 04, 2018, 05:54:08 am »

Dobar dan!

Izgleda da ima nekih velikih a i nekih manjih problema sa novim ophodnim brodom.

https://obris.org/hrvatska/dan-hrm-nema-oob-a-a-mozda-ni-ostatka-klase/

Veci problemi:
1. Brzina nije dovoljna
2. Brod ima probleme sa stabilnost
3. Pojavile se jake krmene vibracije.

Od manjih problema se spominje sposobnosti izabranog naoruzanja.


Zalosno da brodogradilistna industrija koja je jednom razvijala i proizvodila podmornice sada se muci da napravi mali patrolni brod!  Sad

Izvinjavam se za losi Srpsko-Hrvatski - English is my first language!



Dosta dugo vremena nisam se javljao na ovu temu kako iz zdravstvenih razloga, tako i radi iščekivanja povoljnijih vijesti kojih na žalost još
uvijek nema.

U mojim prethodnim člancima bio sam pisao o sumnjama u mogućnosti odabranih motora da postignu traženu brzinu broda, kako one u predprojektnoj izvedbi tako i kod one službene konačne projektne izvedbe.

https://www.paluba.info/smf/index.php/topic,14265.msg402648.html#msg402648

O problemu mogućnosti postizanja brzine čak i pri snazi motora koja se zahtjevala predprojektom sam imao rezervu i o  tome sam pisao
i jedan neslužbeni dopis HRM-u kao moj privatni stav i mišljenje krajem 2013. godine prije mog povlačenja iz firme radi odlaska na dugo
i trajno liječenje. Citirao bih taj dopis kao tadašnje moje privatno mišljenje i stav:

"
 
Tijekom mojih zadnjih posjeta razgovarali smo općenito i o mogućim proulzijskim motorima za nove OOB-e.
 
Kako će se najvjerojatnije usvojiti MTU motori to smo malo analizirali i potrebe snage za zadane parametre brodova gdje se je za svaki
motor navodila snaga od 2800 kW, a navodilo se da bi se to postiglo sa motorima MTU 12V4000M93L.
 
Koliko god sam se trudio (unutar mojih mogućnosti pristupa tehničkim informacijama MTU-a) nisam mogao nigdje pronaći podataka da taj
motor može u zahtjevima "High performance rating for coast guard boats" postizati snagu u MCR-u od 2800 kW već samo 2580 kW pri brzini
vrtnje od 2100 o/min. Možda je MTU i "nabrijao" taj tip motora da može postići 2800 kW, ali ja to nisam uspio pronaći.
 
Ne bih ulazio u izbor snage glavnih motora od 2 x 2800 kW jer ne raspolažem potrebitim informacijama, ali znajući dosadašnja iskustva
s procjenom BI-a na odnosu snaga-brzina bio bih sklon preporučiti određenu rezervu reda veličine do 10% osobito što najčešće brod na
kraju ispadne s nešto većom masom od projektirane.
 
Znajući dobro iskustva s prethodnim ophodnim brodovima projekta "Mirna" i izvlačenjem max. snaga iz njihovih motora (isto izrađeni
temeljem projekta BI-a) bio bih slobodan preporučiti (ako za to već nije prekasno) da se razmisli i o opciji motora veće snage tj.
2 x 3120 kW pri brzini vrtnje od 2100 o/min tj. primjenu motora MTU 16V4000M93. Jasno mi je da to u startu znači vjerovatno za cca
20% veći trošak cijene motora, ali sam uvjeren da bi se to tijekom višegodišnje eksploatacije isplatilo samim uštedama na istrošenju i
 održavanju, a čak ako je i 2800 kW stvarno dobro odabrana snaga tada rezerva od 320 kW po motoru može dobro doći. Pitanje je
da li u strojarnici ima mjesta za motore koji bi bili dulji za 640 mm i veće mase za 1430 kg svaki? Isto ne znam točan planirani profil
opterećenja motora jer ako će najviše vremena raditi na nižim režimima snaga onda se gube neke prednosti motora veće snage, pa ostaje
samo otvoreno pitanje da li je moguće postići zahtjevanu brzinu broda.
 
Sada su već otvorene inicijalne ponude svih pet ponuditelja pa Vi već znate da li su oni za zadane oblike i zahtjeve broda potvrdili da je
snaga od 2800 kW po motoru dovoljna ili ne za postizanje zahtjevane max. brzine broda, ne manje od 28 čvorova pri 90% MCR-a.
 
Ako je 2800 kW dovoljno ja bih ipak preporučio izbor jačeg 16 cilindarskog motora, jer po dostupnim podacima 12 cilindarski ne može davati
tu snagu kao MCR.
 
Molim da ovaj mail prihvatite kao moje privatno razmišljanje o mogućem izboru propulzijskog motora, a ne kao neki službeni stav tvrtke.

"

Kasnije su ipak odabrani CAT motori s još manjom snagom od samo 2525 kW pri brzini vrtnje od 1800 o/min (radi velikih razlika u cijeni).
To su odlični motori ali premale snage što se i pokazalo na probnim plovidbama, a rezerve snage nema.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Gledano iz sadašnje perspektive i saznanja pitanje je da li bi i motori od 3120 kW mogli postići tražene parametre brzine jer linearnim
povećanjem snage se kako svi znamo neće linearno povećati i brzina broda.

O stabilnosti broda, osobito pri nižim brzinama ne bih pisao jer tu nisam dovoljno stručan. Krmene vibracije mogu biti rezultat promjene
prvobitnim projektom predviđenih vijaka kao i nekim izmjenanma na krmi broda ako sam dobro informiran.

I tako na žalost imamo prototip koji se još vjerovatno dulje vrijeme neće osposobiti. Srećom za HRM da su stare Mirne dodatno "živnule"
zahvaljujući izmjenama na postojećim Pielstick motorima koji sada imaju samo jedan stupanj prednabijanja pa će još dosta dugo moći da
posluže u službi.

U svakom slučaju HRM-u i brodograditeljima želim da što prije riješe postoječe, tehničko tehnološke probleme na OOB-u.
 
 


* kobilica_oob_17092015_03.jpg (445.59 KB, 1200x800 - viewed 66 times.)
Logged
KUPAč
razvodnik
*
Offline Offline

Posts: 99


« Reply #459 on: October 04, 2018, 04:12:20 pm »

Dobar dan!

Izgleda da ima nekih velikih a i nekih manjih problema sa novim ophodnim brodom.

https://obris.org/hrvatska/dan-hrm-nema-oob-a-a-mozda-ni-ostatka-klase/

Veci problemi:
1. Brzina nije dovoljna
2. Brod ima probleme sa stabilnost
3. Pojavile se jake krmene vibracije.

Od manjih problema se spominje sposobnosti izabranog naoruzanja.


Zalosno da brodogradilistna industrija koja je jednom razvijala i proizvodila podmornice sada se muci da napravi mali patrolni brod!  Sad

Izvinjavam se za losi Srpsko-Hrvatski - English is my first language!



Na temelju nekih mojih informacija, brod je preprojektiran odnosno originalni projekt je mijenjan, pogonska grupa je izmjenjena i svašta nešto je tu dodavano i oduzimano, ne toliko radi neznanja brodarske industrije koliko radi privatnog interesa brodogradilišta to jest njenog vlasnika.
Javno je govoreno da imaju interes za taj tip broda i da im se žuri da završe ovaj prototip im je baza za vlastitu seriju brodova.
Tu je puno toga bilo van brodograđevne struke a u svrhu financijskih interesa i na kraju je pitanje da li će ovaj brod HRM uopće preuzeti.
Šteta, izgubilo se vrijeme, već su mogla biti druga dva u doku.
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #460 on: October 04, 2018, 07:35:38 pm »

Dobar dan!

Izgleda da ima nekih velikih a i nekih manjih problema sa novim ophodnim brodom.

https://obris.org/hrvatska/dan-hrm-nema-oob-a-a-mozda-ni-ostatka-klase/

Znajući dobro iskustva s prethodnim ophodnim brodovima projekta "Mirna" i izvlačenjem max. snaga iz njihovih motora (isto izrađeni
temeljem projekta BI-a) bio bih slobodan preporučiti (ako za to već nije prekasno) da se razmisli i o opciji motora veće snage tj.
2 x 3120 kW pri brzini vrtnje od 2100 o/min tj. primjenu motora MTU 16V4000M93. Jasno mi je da to u startu znači vjerovatno za cca
20% veći trošak cijene motora, ali sam uvjeren da bi se to tijekom višegodišnje eksploatacije isplatilo samim uštedama na istrošenju i
 održavanju, a čak ako je i 2800 kW stvarno dobro odabrana snaga tada rezerva od 320 kW po motoru može dobro doći. Pitanje je
da li u strojarnici ima mjesta za motore koji bi bili dulji za 640 mm i veće mase za 1430 kg svaki? Isto ne znam točan planirani profil
opterećenja motora jer ako će najviše vremena raditi na nižim režimima snaga onda se gube neke prednosti motora veće snage, pa ostaje
samo otvoreno pitanje da li je moguće postići zahtjevanu brzinu broda.
 

Problem s odabirom motora je očekivanje da brod veliku većinu vremena plovi brzinama cca 15 čv za što mu ne treba velika snaga. Da su se odabrali znatno jači motori, prosječno bi opterećenje palo ispod 18% za traženih 81% vremena životnog vijeka eksploatacije broda (vidi temeljne značajke broda). To nije prihvatljivo jer na duge staze oštećuje motore, posebno one s prednabijanjem.

Kad se po profilu opterećenje traži istovremeno velika vršna brzina i mala brzina dugotrajne ophodne plovidbe, mora se raditi CODOD/CODOG pogonski kompleks što na ophodnim brodovima ove veličine nije praksa. Plovidba eventualno jačim glavnim motorima malim brzinama  u "trolingu", kada je sustav trolinga ugrađen, može se primjenjivati relativno kratko vrijeme te također nije prihvatljivo rješenje za dugotrajne patrole.

Stoga odabir glavnih motora ovakvog broda uvjek predstavlja kompromis mnogih zahjeva i tehničkih realiteta te je rijetko kad idealan.

No motori, kakvi god bili, nisu svemoćni. Brzina i te kako ovisi o stvarnom deplasmanu broda.
Logged
Perun
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 668


« Reply #461 on: October 04, 2018, 09:00:31 pm »

Iz mog iskustva patrolni brod triba patrolirati brze od 15 čv. A da ne pricam o vrsnoj brzini. Slazem se sa gospodinom Zpetrovom koji tvrdi da su tribali uzeti jace motore.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #462 on: October 04, 2018, 10:27:08 pm »



Nisam stručnjak, ali ne vidim zašto bi za obalni ophodni brod bila važna brzina preko 28čv. Mislim da su daleko važnija pomorska svojstva i autonomija bez vraćanja u bazu. Za brza dejstva, "pregled i sprovođenje" kako smo zvali, brod će imati HRIB čamac brzine sigurno preko 40čv (tu je brzina neophodna). Za krmene vibracije (na određenim okretajima propelera, pretpostavljam) može biti odgovoran sam propeler, a možda i ležaji osovina. Takve stvari su uobičajene kod prototipnih plovila.
Logged
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 844



« Reply #463 on: October 05, 2018, 04:07:36 pm »

Dobar dan!

Izgleda da ima nekih velikih a i nekih manjih problema sa novim ophodnim brodom.

https://obris.org/hrvatska/dan-hrm-nema-oob-a-a-mozda-ni-ostatka-klase/

Znajući dobro iskustva s prethodnim ophodnim brodovima projekta "Mirna" i izvlačenjem max. snaga iz njihovih motora (isto izrađeni
temeljem projekta BI-a) bio bih slobodan preporučiti (ako za to već nije prekasno) da se razmisli i o opciji motora veće snage tj.
2 x 3120 kW pri brzini vrtnje od 2100 o/min tj. primjenu motora MTU 16V4000M93. Jasno mi je da to u startu znači vjerovatno za cca
20% veći trošak cijene motora, ali sam uvjeren da bi se to tijekom višegodišnje eksploatacije isplatilo samim uštedama na istrošenju i
 održavanju, a čak ako je i 2800 kW stvarno dobro odabrana snaga tada rezerva od 320 kW po motoru može dobro doći. Pitanje je
da li u strojarnici ima mjesta za motore koji bi bili dulji za 640 mm i veće mase za 1430 kg svaki? Isto ne znam točan planirani profil
opterećenja motora jer ako će najviše vremena raditi na nižim režimima snaga onda se gube neke prednosti motora veće snage, pa ostaje
samo otvoreno pitanje da li je moguće postići zahtjevanu brzinu broda.
 

Problem s odabirom motora je očekivanje da brod veliku većinu vremena plovi brzinama cca 15 čv za što mu ne treba velika snaga. Da su se odabrali znatno jači motori, prosječno bi opterećenje palo ispod 18% za traženih 81% vremena životnog vijeka eksploatacije broda (vidi temeljne značajke broda). To nije prihvatljivo jer na duge staze oštećuje motore, posebno one s prednabijanjem.

Kad se po profilu opterećenje traži istovremeno velika vršna brzina i mala brzina dugotrajne ophodne plovidbe, mora se raditi CODOD/CODOG pogonski kompleks što na ophodnim brodovima ove veličine nije praksa. Plovidba eventualno jačim glavnim motorima malim brzinama  u "trolingu", kada je sustav trolinga ugrađen, može se primjenjivati relativno kratko vrijeme te također nije prihvatljivo rješenje za dugotrajne patrole.

Stoga odabir glavnih motora ovakvog broda uvjek predstavlja kompromis mnogih zahjeva i tehničkih realiteta te je rijetko kad idealan.

No motori, kakvi god bili, nisu svemoćni. Brzina i te kako ovisi o stvarnom deplasmanu broda.

Problem izbora snage motora je uvijek kompleksno pitanje, zato je potrebno imati odlično izrađen model broda i precizno odrađena bazenska
ispitivanja. Netko je na osnovu toga odredio da je za potrebne parametre (28 čv pri 90% opterećenja - MCR i 32 čv pri 100% opterećenja)
potreno imati 2 motora snage 2800 kW svaki. Nadam se da je pri tome uzeo u obzir i faktor obraštanja vijaka i trupa broda tijekom vremena.
Pretpostavljam da sastavljač projektnog zadatka (HRM) zna točno kakav mu je profil rada motora tijekom vremena u redovnoj eksploataciji,
ja ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je to brzina od 15 čv. ili je to možda i 19 čv. Tu nisam dovoljno stručan. Ali ako trebamo postizati brzine
od 28/32 čv. onda to ne možemo s motorom manje snage. I sada je graditelj broda "preprojektirao" brod, izveo ga nešto dužim ali s dva
motora snage od samo 2525 kW. Znači imamo "manjak" od 550 kW propulzije, brod kada je produžen pa je malo vitkiji što dosta puta može
imati manji otpor propulzije ali to ne mora biti u cijelom radnom području. Izgleda da to ovaj put nije slučaj. Kod motora koji trebaju dosta
kvalitetno pokriti cijelo radno područje postoje izvedbe s tzv. "sekvencijalnim prednabijanjem" tj. da u nižem režimu opterećenja radi jedan
par turbopuhala (optimiranih za niže režime), a kod prelaska na više režime isp. plinovi se prebacuju na drugi par turbopuhala (ili samo jedno)
optimirano za rad na visokim opterećenjim uključivo i "forsage" od 110% ili u pojedinim slučajevima i 120% (kratkotrajno). Time pak motori
postaju puno kompliciraniji, teži i skuplji i traže veći ugradbeni prostor pa se za tako male plovne jedinice koliko je meni poznato još ne
ugrađuju.

Vjerovatno bi bili usvojeni motori MTU da sam MTU nije pretjerao s ponudbenom cijenom (bar koliko je meni poznato), ali sada je to što je.

I dalje zastupam mišljenje da predprojekt što se gabarita broda nije trebalo mjenjati već ugraditi jače motore reda snage 3100 do 3250 kW.
Ako bi nam i preostala neka margina ili rezerva snage to bi bilo dobro dugoročno gledano za motor jer bi sklopovi bili opterećeni nešto
nižim termičkim i mehaničkim opterećenjima (gledano za srednje i više područje snaga). Ostaje "rupa" u području nižih snaga ali danas se i
to u većini slučajeva da riješiti širokopojasnim radijalnim turbopuhalima ABB. Nešto pomalo slično sam u suradnji s kolegama izveo na
Mirnama na DM Pielstick koji su imali dvostruki sustav prednabijanja, pa smo ga sveli na jednostruki, pri tome smo u niskim režimima dobili
još uvijek prihvatljive parametre motora dok smo u srednjim i višim režimima dobili odlične rezultate, spustili temperature ispušnih stupnjeva
za stotinjak stupnjeva C što je veliko rasterećenje za glave motora ali i za cijeli ispušni sustav. Specifična potrošnja goriva je isto snižena.

Vjerujem da bi se za seriju od 10 motora takvo što u suradnji s proizvođačem motora i turbopuhala dalo učiniti nešto, ali svakako ne s
motorima snage manje od 2800 kW. Možda još i nije prekasno bez obzira na prvi protutipni brod, jer treba izraditi još 4 za HRM, a govori se
i o mogućnosti izvoza ako se naši pokažu dobro. Ali to je već predmet za razmišljanje u "višim sferama", nadam se da će imati i prave
tehničke konsultante kojih u HRM-u ima dosta ali ih ne bih imenovao.
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #464 on: October 05, 2018, 08:24:58 pm »

25.4.2013.

Pokrenuta nabava obalnih ophodnih brodova (OOB) - 1+4
 
TEMELJNE ZNAČAJKE OBALNOG OPHODNOG BRODA

2.1. Tip, namjena i područje djelovanja

2.1.1. Obalni ophodni brod (u daljnjem tekstu OOB) je brod Oružanih snaga RH u sastavu Hrvatske ratne mornarice za područje plovidbe 3, prema HRB-u.
2.1.2. OOB je brzi poludeplasmanski jednotrupni brod s dizelmotornim pogonom s dva pogonska dizel motora i dva vijka s promjenljivim usponom krila.
....
2.2. Istisnina i materijal trupa i nadgrađa
2.2.1. OOB je brzi poludeplasmanski jednotrupni brod s dizelmotornim pogonom.
2.2.2. Istisnina broda je do 220 t kod punog deplasmana, a duljina od 42 m + 1,5%.
2.2.3. Gaz broda, uključujući privjeske, ne smije biti veći od 2,60 m.
....
2.4. Brzina, doplov, autonomnost, stabilitet i nepotopivost OOB mora zadovoljiti slijedeće minimalne zahtjeve:
2.4.1. Maksimalna trajna brzina ne manja od
28 čvorova (čv) pri 90% MCR s kompletnom posadom i 50% zaliha u uvjetima pokusne plovidbe (mirno more, čisti trup i privjesci).
2.4.2. Brzina ophodnje (vremenski neograničena) 15 čv u svim uvjetima plovidbe uz stanje mora 4 prema ljestvici WMO.
2.4.3. Minimalna brzina plovidbe (do šest sati) od 5 do 8 čv.
2.4.4. Doplov 1000 NM brzinom od 15 čv, s kompletnom posadom i u uvjetima pokusne plovidbe, uz pričuvu goriva od najmanje 10%.
2.4.5. Autonomnost broda deset dana.
....
2.5. Propulzijsko i elektroenergetsko postrojenje
2.5.1. Propulzijski sustav s dva brzohodna glavna dizelska motora (GDM) (High perfomanace rating ili Patrol duty), svaki sa svojim osovinskim vodom linijske izvedbe iCP propelerom, s mogućnošću plovidbe sa samo jednim motorom u radu.
2.5.2. Moto-resurs GDM do glavne revizije najmanje 12.000 pogonskih sati, uz godišnji profil opterećenja od 81% vremena eksploatacije na prosječno 18% opterećenja, 14% pri maksimalno trajnoj brzini, te 5% na prosječno 50% opterećenja.
2.5.3. Propulzijski sustav treba osigurati rad vijka bez kavitacije pri svim brzinama broda, a dopušta se pojava privremene kavitacije vijka kod ubrzavanja broda.
...
2
Defender.hr

Zahtjevom MORH-a definiran je profil opterećenja glavnih motora (točka 2.5.2.). Isto je napravljeno temeljem pretprojekta BI- a i provedenih modelskih ispitivanja. Tada je konačno odabran MTU 12V4000M93L od 2580kw/2100 o/min. Uzgred, nije mi poznat podatak da je BI pretprojektom ustvrdio da treba 2x 2800kw za traženu brzinu od 28 čv pri 90% MCR-a?

Tijekom pregovora MORH-a s ponuditeljima (2014.) pojavio se je kao alternativni motor CAT 16V 3516C HD od 2525 KW /1800 o/min. Motor je duži i teži od MTU-a, robusnije klasičnije izvedbe (nije "Common-rail") i što je bilo najbitnije, znatno jeftiniji od MTU-a. Sumnja u dostatnost snage je postojala no brodogradilišta su u konačnim ponudama očito potvrdila mogućnost ispunjenje zahtjeva tražene brzine s oba tipa motora.

Jači motori (MTU 2 x 3120 kw) rješili bi zasigurno vršne brzine, uz veću cijenu nabave i servisiranja. Tu se onda povećava i potrošnja, rastu tankovi goriva na uštrb vode i ostalih brodskih prostora. Na malom složenom brodu povećanje nekog elementa-prostora  izaziva neželjeno smanjenje nekog drugog. Tu je vještina naći mjeru.

Ovdje se često banalizira problem projektiranja i gradnje OOB-a,  navodeći njegovu malu veličinu kao olakotnu okolnost.

Upravo obratno.

Mala veličina broda je dodatni projektni i graditeljski problem. Brod je natrpan opremom koju inače imaju znatno veći brodovi. Sve to uspješno posložit velik je izazov. Viša je razina opremljenosti i naoružanja OOB-a od recimo  nizozemskog DAMEN STAN 4207 kao najbližeg, svjetski uspjelog srodnika-konkurenta. Tu se (opet) javila stara boljka taktičara da na mali brod po pojedinim pitanjima utrpaju što više "sposobnosti". Tako je to kad si mali i siromašan, sve ti fali a gradiš brod jednom u 20 godina.

Puno bi laše bilo isprojektirati i opremiti ovom razinom opreme patrolni brod od, recimo, 55 metara duljine i 9 metara širine, deplasmana 350 - 400 tona.

A da se brodogradilište dobrano zaigralo s "reprojektiranjem pretprojekta" nema nikakve sumnje. Gradnja i reprojektiranje traju već 4 godine...
« Last Edit: October 05, 2018, 08:34:56 pm by bristova » Logged
Pages:  1 ... 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 ... 50   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 25 queries.