PALUBA
May 22, 2019, 08:28:19 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News:
Glavni pokrovitelj foruma Paluba
kompanija
Protexi Group System
http://www.protexigroup.co.rs/
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 28 29 30 31 32 [33] 34 35 36 37 38   Go Down
  Print  
Author Topic: Izgradnja Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH (HRM)  (Read 128240 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
bristova
desetar
*
Offline Offline

Posts: 148


« Reply #480 on: October 08, 2018, 12:22:39 am »

Prije svega zahvaljujem bristovi i zpetrov9 na kvalitetnoj i iscrpnoj diskusiji.
Postala je rijetkost naletjeti na ovako kvalitetne postove.

Samo bi htio napisati da ni sa Končarima (mho, uzor ovom brodu) nije baš išlo glatko.
Prvi brod iz serije (mislim Sadiku) nije bio nositelj naziva klase već drugi-Končar.
Vjerovatno je prvi brod nakon ispitivanja pretrpio značajne promjene a drugi je u stvari otvorio klasu.

Premda ova trakavica se jako otegla, Končari su imali komplicirano naoružanje, SUV, a ovi ...  Tongue

poz.

    

  Nakon preko trideset godina rada što u izgradnji brodova što u eksploataciji saznao sam važne stvari.
 Projekat broda je vrlo promenjiva stvar. Može da ga menja ko kako hoće.
 Doduše , brodogradnja nije sva na kalup. Svaki brod se razlikuje po nekoj sitnici. Svi mi " majstori " radimo isti posao na različite načine - to su finese. Razlike ima- sitne su. Ali sam uvek mislio da se držimo projktne dokumentacije. Kod nas ( u rečnoj brodogradnji) projekat može da se menja u saglasnosti samo s Nadzorom na zahtev vlasnika . Ili brodogradilište traži iz tehnoloških razloga neke sitne izmene ( šavovi, kolena , sitnice uglavnom) . Ako je na zahtev vlasnika - to se posebno plaća . A posle odobrenja od nadzora. Ko odobrava to postprojektovanje OOB-a koje radi Škver?
Brod je ugovoren po pretprojektu BI-a, vrlo ugrubo 50-70 % budućeg glavnog projekta.

Po sklapanju ugovora glavni projekt (GP) dovršava brodogradilište koje je dobilo posao, BRODOSPLIT u ovom slučaju.
Pri izradi glavnog projekta brodogradilištu je dozvoljeno da predlaže i određene izmjene-poboljšanja u temeljnom pretprojektu, ako smatra da će time poboljšati ukupni projekt broda. Predložene izmjene mora  odobriti MORH. I iste ne smiju ni za kunu povećati cijenu broda koja je po ugovoru fiksna.

Kada izrađenu dokumentaciju GP odobre MORH i klasifikacijsko društvo (Hrvatski registar brodova) po njoj se radi tehnička i tehnološka radionička dokumentacija. A po njoj brod.
Ako budući vlasnik nešto  dodatno želi na brodu što nadilazi potrebe ispunjenja ugovora od strane škvera, to se posebno ugovara i dodatno plaća.

Sve navedeno je standardni postupak u brodogradnji i mislim da tu nema ništa sporno.

Problem nastaju s detaljima dokumentacije GP - "vrag je u detaljima".
Za projekt po zakonu odgovaraju projektanti. Ni Registar brodova a ni Vlasnik (MORH) pri odobrenju tehničke dokumentacije ne provjeravaju baš svu matematiku glavnog projekta. To nije praksa ni u svjetu a objektivno nije ni moguće.  
Zato se kod prototipova nerjetko događa da se pojedine greške "provuku" i otkriju relativno kasno, kada je njihova korekcija teža, skuplja ili čak nemoguća.
To se tim više događa ako projektanti (i brodogradilište) decenijama nisu radili slične projekte - aktualni (poučan) slučaj poznatog brodogradilišta "Navantia" i prototipa španjolske podmornice S-80.

Vrlo je bitan stav i radna praksa brodogradilišta koje nastoji da "uštedi" na trškovima projekta.

Ne zaboravimo da projekt OOB-a nažalost ide u vrlo teško vrijeme za hrvatsku brodogradnju, kada se brodograđevni sustav kadrovski i materijalno doslovno raspada. Najbolji ljudi idu vani ili su za mirovinu, mladih malo i nimalo. Privatni vlasnici brodogradilišta imaju pak zanimljive metode poslovnanja i vizije budućnosti škverova.

U takvoj situaciji i s ljudima koji su još (pre)ostali u BRODOSPLITU - dobro je da su i ovo napravili.
« Last Edit: October 08, 2018, 12:34:47 am by bristova » Logged
momo PT61
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 710


ПЕНЗИОНЕР


« Reply #481 on: October 11, 2018, 03:02:12 pm »

Ako pogledamo unatrag,vidjećemo da Brodosplit nije radio ratne brodove oko 25 godina,a da sama hala Specijalni projekti -i više,a za to  vreme  je nekloliko generacija majstora,tehničara i inženjera otišlo u mirovionu,a od onih koji su još u BS retko ko je  radio ovakav projekat.
Zato mislim da je uspijeh da se ovakav projekat dovodi do finala,a kašnjena biće svuda u svim škverovima svijeta.
p.s.koliko se sjećam ''Končari'' su bili made in Kraljevica?
Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 161



« Reply #482 on: October 11, 2018, 06:56:29 pm »


 Poslednji brod iz BSI- a je serija DBM brodova krajem osamdesetih. Znajući to čudim se odluci da se gradnja dodeli Brodo-Splitu.
 Znam dobro probleme Hrvatske brodogradnje poslednjih godina. Više desetina mojih kolega je prošlo  kako je prošlo u Hrvatskoj ( nije za ovu temu) .
 Nisam siguran samo u sadašnje kapacitete Kraljevice. Oni valjda od " Kraljeva " nisu radili neki vojni brod.
 
 Uzevši u obzir sve. I ja se slažem da je dobro što je uopšte urađeno i to što je urađeno.
 Šta reći? Više sreće sledeći put!
 
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #483 on: October 11, 2018, 07:14:09 pm »

Končare sam spomenuo samo usporedbe radi a i oni su izašli iz Brodarskog instituta.

poz.
Logged
momo PT61
Prijatelj foruma
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 710


ПЕНЗИОНЕР


« Reply #484 on: October 12, 2018, 09:55:14 am »

 marinero
i ja sam mislio to,ali starost ide zaboravlja se pa hajde rekoh da upitam znalca!
Logged
bristova
desetar
*
Offline Offline

Posts: 148


« Reply #485 on: October 12, 2018, 07:17:13 pm »

Poslednji brod iz BSI- a je serija DBM brodova krajem osamdesetih.


Poslijednji brod BSO-a iz serije DBM brodova je DBM-82 predan 1995. godine.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #486 on: October 16, 2018, 05:25:19 pm »

Ministar obrane o kašnjenju broda.

Quote
Nadam se da ćemo do kraja ove godine dobiti obalni ophodni brod, to je prototip.

Na pitanje zašto to toliko kasni, odgovorio je:

- Pitajte gospodina Kotromanovića.

Link

Neću uopće prosipati gorčinu i nešto komentirati.  Lips Sealed

Ali pored ovakvih izjava mene više brine nešto drugo.
Očigledno je nešto jako gadno zapelo čim idu ovakve izjave.
Prvo su iz škvera govorili da je krivo ministarstv.
Zatim obrnute kritike a sad ovo.

Neznam, najbolje silencio stampa.   Sad

poz.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 17 258


« Reply #487 on: October 16, 2018, 08:55:52 pm »

Када је Контромановић говорио као ће до краја ваљда још 2015. године брод бити готов, ја сам изразио сумњу у тако нешто. Тада ме је само Соларис подржао. Морам рећи да ово не само да превазилази ту моју сумњу већ и скептицизам највећих скептика. Помало личи на покушај жене у поодмаклим годинама да остане у другом стању...па никако не успева и сви су јој други криви само не она што то није учинила кад је била млађа.  У сваком случају поука за будуће министре, не само у РХ већ и у окружењу да не иду као ждребе испред руде код давања отпимистичких изјава. "Прво скочи па реци хоп", стара је изрека.
Logged
Istria 052
Prijatelj foruma
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 931


« Reply #488 on: October 22, 2018, 12:06:42 am »

Када је Контромановић говорио као ће до краја ваљда још 2015. године брод бити готов, ја сам изразио сумњу у тако нешто. Тада ме је само Соларис подржао. Морам рећи да ово не само да превазилази ту моју сумњу већ и скептицизам највећих скептика. Помало личи на покушај жене у поодмаклим годинама да остане у другом стању...па никако не успева и сви су јој други криви само не она што то није учинила кад је била млађа.  У сваком случају поука за будуће министре, не само у РХ већ и у окружењу да не иду као ждребе испред руде код давања отпимистичких изјава. "Прво скочи па реци хоп", стара је изрека.
U izgradnji ophodnog (patrolnog) broda, HRM je postala taoc brodoprojektnog i brodogradjevnog domoljublja koji svoj patriotizam zasnivajau na slavi ex jugoslavenske vojne brodogradnje. Sam ophodni brod ne spada u  tehnoloski vrh vojne brodogradnje, ali inercija u prijenosu znanje iz prethodne drzave nije dovoljna bez ulaganja u kadrove koji su ili silom prirodnog ili migracijskih zakona otisli iz struke.
Tradicija Hr vojne brodogradnje, samim tim, ne moze bastiniti naslijedje ex Yu jer politicki pamfleti ne mogu utjecati na  rokove. 
Ne moze se u tehnolosku trku 21. stoljeca uci sa razmisljanjima iz 19.
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #489 on: October 28, 2018, 05:25:03 pm »

GDJE JE ZAPELO?

Naručeni prije četiri godine: Mornarica već godinama čeka ophodne brodove za kontrolu granice
Piše I.P.M., 27. listopada. 2018.

Hrvatska mornarica već godinama čeka, ali nikako da dočeka nove ophodne brodove za nadzor morske granice. Prije četiri godine, posao težak oko 400 milijuna kuna naručila je bivša SDP-ova Vlada. Sagrađen je tek jedan koji je i dalje u splitskom brodogradilištu na testiranju, dok se glavni akteri cijele priče međusobno optužuju za kašnjenja.

Umjesto u nadzoru morske granice, novi ophodni brod nalazi se u splitskom škveru na ispitivanju. ''Ipak je to prototip koji zahtijeva određeno vrijeme i pripreme, puno veće nego smo mislili", rekao je tehnički direktor brodogradilišta specijalnih objekata Edo Trevižan.

Pomaknuli su i rokove isporuke: sve kasni više od 2 godine. "Kad smo ugovarali, onda projekt nije bio do kraja definiran. Imali smo neke probleme s Brodarskim institutom koji je kasnio određeni period, tako da smo uletili u jedan vakum'', objašnjava Trevižan.

I u međuvremenu, mijenjali su originalni projekt broda. "Što je mijenjano na brodu, zašto, tko je odobrio u kojem opsegu, to nas nije bilo briga. Napravili smo tu ispitivanja i to je to. Postoji dokumentacija koja može dokazati našu ili njihovu odgovornost", govori direktor Brodarskog instituta mr. sc. Igor Tripković.

Optužbe i prozivke za kašnjenja u Brodarskom institutu odbacuju. Kažu kako su se obavljala sva mjerenja. "Ni u jednom trenutku nismo dobili izvještaje na doradu i korekciju. Mi smo tada imali jako puno posla, nije bilo nikakvog štrajka, to nas osobito smeta", govori voditeljica Pomorskih tehnologija u Brodarskom institutu dr. sc. Marta Pedišić Buća.
Posao se sada, uvjeravaju u MORH-u, mjeri u mjesecima. ''Mi zasad ne odustajemo, ali konačnu presudu dat ćemo nakon što izvršimo detaljna testiranja. Onda će se donijeti odluka kojim tempom se ide u izgradnju ostala 4 broda", rekao je direktor Glavnog stožera OSRH Viceadmiral Robert Hranj.

Vojni brodovi, čiju su gradnju pratile nedaće, naručeni su još 2014. godine. Na ugovoru teškom oko 400 milijuna kuna potpis je Krstičevićeva prethodnika. "Ja bih volio da se to nastavi. Ono što čujem u kuloarima da nema dovoljno sredstava za nastavak projekta zbog drugih prioriteta koje je Ministarstvo postavilo, a čujem i da misle dronom obraniti i štititi jadranski pojas i Jadransko more", govori bivši ministar obrane Ante Kotromanović.

Naručitelji ne dovode u pitanje financije i tvrde kako nije bilo dodatnih troškova na njihov račun. Dok se čeka da zaplovi, obalna straža čuva more s osam brodova.

Video prilog

Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 010



« Reply #490 on: November 09, 2018, 06:30:19 pm »

Proračunom MORH-a za 2019. godinu s projekcijama za 2020. i 2021. godinu predviđeno je slijedeće:

K545044 OBALNI OPHODNI BROD

Zakonske i druge pravne osnove:
Zakon o obrani, Dugoročni plan razvoja OS RH 2015. – 2024., Pravilnik o materijalnom zbrinjavanju

Izvršenje 2017.: 16.914.822 kn
Plan 2018.:        25.130.000 kn
Plan 2019.:        70.400.000 kn
Plan 2020.:        81.830.000 kn
Plan 2021.:      121.750.000 kn

Opremanjem Obalne straže obalnim ophodnim brodovima poboljšat će se nadzor i zaštita prava i interesa RH na hrvatskom dijelu Jadranskog mora. U mirnodopskim uvjetima brodovi će nadzirati poštivanje i nametati provedbu legislative RH na moru, podupirati druga tijela i stanovništvo u izvanrednim situacijama, provoditi akcije traganja i spašavanja sukladno Zakonu o obalnoj straži RH.

Projekt obuhvaća nabavu i stavljanje u operativnu uporabu pet obalnih ophodnih brodova (1 prototip i četiri broda u seriji) za potrebe Obalne straže Republike Hrvatske, te izgradnju pratećih logističkih kapaciteta u HRM za potrebe održavanja broda u 1. i 2. stupnju.

Očekuje se da prototip broda bude gotov do kraja 2018. godine, prva dva broda iz serije u 2020. godini, treći brod iz serije u 2021. godini i četvrti brod iz serije u 2022. godini.
« Last Edit: November 09, 2018, 06:44:29 pm by leut » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #491 on: November 17, 2018, 04:46:59 pm »

Evo, fala k...u, nesto se ipak dogadja.  Smiley
Ne stignem prenjeti sve, kasnije, ima i video na linku sa pucanjem.

18.11.2018.

VIDEO Ovo je najmoderniji hrvatski brod: Brz je, tih, ubojit i spreman za najteže uvjete

U sljedećih 10 godina Hrvatska ratna mornarica planira gradnju desetak novih brodova poput OOB-31, od kojih će svaki stajati oko 10 milijuna eura


AUTOR Davor Ivanković

Na žalost, imat ćemo loše vrijeme – dočekao nas je kapetan bojnog broda Joško Šantić, zamjenik zapovjednika Obalne straže HRM-a, kad smo se rano ujutro pojavili u Brodosplitu. Ondje nas je na vezu ispred hangara gdje se grade brodovi specijalne namjene čekao obalni ophodni brod OOB-31, prototip koji HRM već gotovo godinu i pol dana testira prije primopredaje.
– Kako loše vrijeme?! – pitam Šantića jer je već u osam ujutro u Splitu bilo 20 Celzijevih stupnjeva, a more samo blago namreškano.

– Loše je za testiranje. Nama trebaju što veći valovi kako bismo isprobali automatski top od 30 mm u najgorim vremenskim uvjetima – odgovara sa smiješkom Šantić. Isplovljavanje pramčanog topa jedan je od zadnjih testova koje taj Brodosplitov prvijenac među ophodnim brodovima treba položiti da bi ga Obalna straža HRM-a i službeno preuzela u prosincu ove godine.

VIDEO Pogledajte novi ophodni brod HRM-a!

Prva prava proba

Oko gradnje prvog u seriji većih obalnih ophodnih brodova koji su toliko potrebni HRM-u isplele su se u posljednje dvije godine brojne priče kako to već i biva s prototipom, a u njima se zbog kašnjenja optuživalo projektanta Brodarski institut iz Zagreba, pa Brodosplitove projektante koji su brod preprojektirali, a prst se upirao i u MORH i njegove službe koje nakon problema s remontom MiG-ova 21 u Ukrajini traže atest za svaki vijak na brodu. Kako bilo, taj posao testiranja broda očito je završen, pa je ekipa Večernjeg lista dobila rijetku priliku da prva od medija i isproba brod, koji bi trebao nositi ime “Omiš”.

Tog je jutra stoga na brodu vladala prilična gužva, osim 16 članova posade broda koji dolaze iz HRM-a, ovdje su i časnici iz zapovjedništva HRM-a, članovi povjerenstva MORH-a, radnici i inženjeri Brodosplita, ali i poveća grupa Turaka iz državne tvrtke “Aselsan” koja proizvodi to oružje. Oni su po američkoj licenciji proizveli top SMASH od 30 mm, automatski mornarički top kojim se upravlja besposadno sa zapovjednog mosta, a dva operatera na ekranima provode ciljanje i gađanje. Top posjeduje žiroskop i predviđeno je da gađa cilj s istom preciznošću na mirnom i najtežem moru. Kako nije bilo valova, taj dan top je prošao prvu polovicu probe, a koliko je učinkovit vidjelo se kada se nakon gađanja s udaljenosti od dva i pol kilometra 5X5 metara velike metalne mete, koja je plutala nasred mora, zapovjednim mostom prolomio spontani pljesak.

– Ovo je iznad svih očekivanja – bio je jedan od komentara. Iz HRM-a upozorili su nas da ne snimamo projektantsko rješenje “touch screen” sučelja na zapovjednom mostu jer je ono apsolutna novost i rađeno je po projektu jedne naše tvrtke. Zaposlenici Brodosplita pak pozdravili su dolazak večernjakovaca jer žele završiti dugu priču o stvaranju prototipa. U splitskom škveru su potpuno sigurni da su napravili izvrstan brod i da će, nakon što zadovolji sve testove HRM-a, MORH s njima nastaviti suradnju i, kao što je predviđeno, proizvodnju još četiri “blizanca” OOB-31.

Brži nego što se mislilo

I premda su vremenski uvjeti, kako su nam rekli mornari, bili “loši”, obični putnici i gosti, kojih je na brodu bilo 30-ak, uživali su u plovidbi po suncu i bonaci. Izlaskom iz područja Splita brod je brzo povećao brzinu na radnu od 25 čvorova, a taj dan ubrzao je sve do 27,7 čvorova, tako da smo za sat vremena bili u području poligona i akvatorija otoka Žirja, koji je tada bio zatvoren za civilni promet. Nekoliko dana prije naše plovidbe i isprobavanja pramčanog topa, civilna posada broda dosegla je brzinu od 29,2 čvora, što je rekord, i time dokazala da brod može voziti brže od projektom predviđenih 28 čvorova.

Zbog preprojektiranja, naime, u Brodosplitu su izgradili brod za metar i pol duži, pa sada ima 43 i pol metra, brod pokreću dva “vječna” dizelska pogonska stroja Caterpillar od 2525 kW. To je otežalo brod, pa su se svi brinuli hoće li moći potegnuti do željene brzine. No, skeptici nisu bili u pravu, brod je izdržao test izdržljivosti i pet sati je bez ikakvih problema vozio brzinom od 28 čvorova, što je 90 posto maksimalne snage. Ophodni brod širok je osam metara, a gaz mu je 1,8 metara.

Trup broda izrađen je od čelika povišene čvrstoće, a nadgrađe od legure aluminija. Istisnina mu je oko 240 tona, što je dvostruko više od postojećih patrolnih brodova HRM-a klase Mirna. Naoružan je stabiliziranim pramčanim topom od 30 mm te s dvije strojnice belgijskog Herstala od 12,7 mm. Kao zanimljiv projektantski dodatak brod ima i brzi gumeni čamac (također naoružan s 12,7 mm teškom strojnicom) smješten u krmi broda koji se na posebnim sanjkama nakon otvaranja krmenih vrata tijekom vožnje spušta u more. Taj čamac omogućava posadi OOB-31 lov na krijumčare ili potencijalne teroriste koji koriste čamce velikih brzina jer postiže brzinu od 40 čvorova, oko 72 km na sat. Ne pogone ga propeleri, nego tzv. jet-propulsion motor, dakle usisava more i kreće se na potisak.

OOB-31 ima veliku autonomiju kretanja u moru i u prostoru hrvatskog ZERP-a, znači u krstarenju našom polovicom Jadrana može provesti deset dana u obavljanju policijsko-vojnih zadaća. Na nedavnom olujnom jugu isprobane su i njegove maritimne sposobnosti koje su ocijenjene fantastičnima jer je s velikom sigurnošću pokazao da može ploviti i u uvjetima mora snage 6, što je dvostruko više nego što je bilo predviđeno projektom. Projektanti Brodosplita, naime, ugradili su na brod automatske stabilizatore koji mu omogućavaju osim sigurne plovidbe po najtežem moru i nagla skretanja i slalom pri punoj brzini, u što smo se i sami uvjerili. Fascinantno je, međutim, kako se taj brod iz pune brzine u samo nekoliko sekundi i nekoliko desetaka metara uspijeva ukopati u mjestu. To se postiže tako, objasnio nam je jedan od inženjera Brodosplita Ante Žižić-Gušo, da se pokretljivošću i “miješanjem” vode pomoću dvaju krmenih propelera dobije efekt kočenja. Kada je u akciji i kada mora prići neopaženo, brod može sakriti dim motora, što omogućuju ispusi u more.

Na povratku u Split, kad je već bio potpuni mrak, brod je pokazao svoje sposobnosti i u tim uvjetima, vozeći bez ijednog svjetla. Isproban je, naravno, i top, kojem je svejedno je li dan ili noć, a s uspjehom je probno nišanio i ciljeve u zraku, a cilj je bio jedan Pilatus PC-9 HRZ-a koji je noću nadlijetao područje iznad Drvenika Veloga i Čiova. Zadovoljstvo nije mogla prikriti ni posada HRM-a kojoj je to bila prva autonomna vožnja broda, koji je dosad vozila uz asistenciju lučkog kapetana i stručnjaka Brodosplita.

Može postati "nevidljiv"

Koliko im je brod “sjeo” dokaz je i to što su kompliciranu akciju izvlačenja i ponovnog pristajanja gumenog čamca tijekom vožnje u krmu broda odradili prvi put i odmah uspješno. Koliko, pak, OOB-31 može biti nevidljiv za ostale brodice dokazuje i anegdota koju nam prepričavaju škverani, koji su u proteklih godinu dana brod isprobali baš u svim uvjetima. Vozeći u uvjetima potpunog mraka i neosvijetljenosti, privukli su se na nekoliko stotina metara od jedne jedrilice, smanjili na minimum snagu motora i preko termovizije promatrali što se na jedrilici zbiva. Detektirali su jednu mušku i žensku osobu te primijetili da muškarac izlazi iz kabine i odlazi na krmu, spušta hlače i potpuno opušteno uživa u prirodnom ispuštanju tekućine u more. Malo je, kažu, falilo da ga u tom trenutku iznenade paljenjem reflektora, no ipak su bili milostivi i zadržali se na dobrom smijehu.

No, šalu na stranu, OOB-31, kada ga HRM napokon preuzme, bit će najmoderniji njegov brod, potpuno usuglašen sa sve većim potrebama osiguravanja Jadrana. U sljedećih desetak godina HRM, naime, mora zamijeniti stare patrolne brodove klase Mirna te je u planu gradnja ne pet, nego desetak novih brodova poput OOB-31, od kojih će svaki stajati oko 10 milijuna eura. U tom razdoblju HRM će iskazati potrebe i za dva do tri izvanobalna ophodna broda te dva do tri minolovca. Hoće li i dvije-tri korvete istisnine od 1000 do 1500 tona opremljene platformom za helikopter i novim protubrodskim raketama velikog dometa graditi u nekom hrvatskom brodogradilištu ili ćemo ih nabaviti izvana kao nove ili polovne ovisit će, dakako, i o tome hoće li Brodosplitov OOB-31 položiti sve testove. Iskusni veteran Brodosplita Luka Ćivro kaže da će, kada brod preuzme HRM, biti praznik za zaposlenike koji su jako emotivno vezani uz gradnju i uspjeh svakog svoga broda, bez obzira na to bio on 40-metarski ili 300-metarski.

– Kad HRM preuzme OOB-31, zvat ću svoju ekipu iz škvera na janjetinu – obećao je Luka.

Večernji.hr

poz.
« Last Edit: November 19, 2018, 02:28:21 pm by leut, Reason: ubačen cijeli članak » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #492 on: November 17, 2018, 06:32:58 pm »

Čudan mi je ovaj nišan, male leće.


* oobtop1.jpeg (140.74 KB. 1619x1080 - viewed 60 times.)

Ovo je slična konfiguracija.


* Muhafız_Smash_3.jpg (197.71 KB. 1600x1066 - viewed 45 times.)


poz.



Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 911



« Reply #493 on: November 17, 2018, 06:40:00 pm »

A i ovaj prihvat gumenjaka sa onim valjcima šta ih spuštaju u more mi je malo nezgodan.
Bit će tu puno posla oko usavršavanja detalja prihvata barke.


* oobgumenjak.jpeg (193.98 KB. 1619x1080 - viewed 53 times.)

poz.

Logged
kilezr
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 161



« Reply #494 on: November 17, 2018, 11:01:57 pm »


  Mogli su bar neka rešenja iz ovoga primeniti. Bar način smeštaja čamca. Po meni odlično rešenje.

 https://www.adria-mar.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=46&Itemid=67&lang=en
Logged
Pages:  1 ... 28 29 30 31 32 [33] 34 35 36 37 38   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.024 seconds with 25 queries.