Evo i cijeli članak.
Broj 624 | 18.02.2021
Povratak hrvatske vojne brodogradnje
“Prototip obalnog ophodnog broda Omiš osmišljen je i razvijen u suradnji sa stručnjacima iz MORH-a i HRM-a pa nam je njihova pomoć bila dragocjena u izgradnji (i projektiranju). Zahvaljujući i njima, to je na kraju ispao izniman brod”, kažu nam u razgovoru za Hrvatski vojnik Ante Žižić Gušo, tehnički direktor Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) i Leonardo Martinović, direktor projekta obalnog ophodnog broda [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Leonardo Martinović (lijevo) i Ante Žižić Gušo ispred obalnih ophodnih brodova u izgradnjiNakon što je prototip OOB-31 Omiš utro put i pokazao se kvalitetnim i modernim plovilom, prošle su godine u Splitu položene čak četiri kobilice za buduću klasu obalnih ophodnih brodova. U splitskom škveru radi se punom parom i do 2023. godine Obalnoj straži Republike Hrvatske bit će isporučena četiri nova broda koja zasad još nose oznake novogradnja 541, 542, 543 i 544. Osim što modernizira HRM, projekt otvara niz mogućnosti ne samo za našu mornaricu nego i za Brodosplit te njegovo Brodogradilište specijalnih objekata (BSO), pa i za cijelu hrvatsku brodogradnju i njezine kooperante. O tim i drugim temama razgovarali smo s ključnim ljudima tvrtke za provedbu sadašnjeg, a vjerojatno i budućih vojnih projekata.
Stižu li vam i dalje informacije o uporabi prototipa OOB-a Omiš? Što taj brod znači za tvrtku pa i za cijelu hrvatsku brodogradnju?Martinović: Tijekom protekle dvije godine uporabe s prototipa OOB-a Omiš stižu samo pohvalne i pozitivne informacije. Ponekad stigne i neka primjedba iz eksploatacije koju naši djelatnici nastoje promptno riješiti. Mnoga poboljšanja, od kojih su neka uočena tijekom rada i uporabe prototipa, implementirat ćemo na seriji ostalih četiriju OOB-a. Za Brodosplit BSO taj brod znači povratak u nišu vojnih plovila te dobivanje pozitivnih referencija, a za cijelu hrvatsku brodogradnju povratak na mapu brodograditelja i takvih tipova brodova.
Žižić Gušo: Od same primopredaje prototipa nastavili smo pratiti brod u eksploataciji, a s punom pažnjom pratimo ga i danas. Posebno su nam bila zanimljiva interna ispitivanja HRM-a na kojima smo i mi sudjelovali kao promatrači, kad se brod ”guralo” do krajnjih granica sposobnosti, a koje su puno iznad onih koje su nam kao graditelju bile definirane tehničkim zahtjevima. Na tim ispitivanjima utvrdilo se i dokazalo da je brod puno izdržljiviji i operativniji na teškim stanjima mora nego što je to nama kao graditelju bila zadaća da bude i na to smo iznimno ponosni. Za tvrtku Brodosplit BSO to u prvom redu znači povratak vojnoj brodogradnji (i to uspješan), koja je kroz povijest bila i razlog osnivanja BSO-a, te joj je to moderno rečeno, bio core business. Što se tiče hrvatske brodogradnje, a i države, mislim da je iznimno važno što se nalazimo na svjetskom tržištu i kartama brodograditelja tog tipa jer smo tu oduvijek i pripadali.
Kakva je suradnja tvrtke s MORH-om i HRM-om?Martinović: Zadovoljni smo što možemo biti oslonac našoj mornarici u razvoju i gradnji brodova te druge opreme i sustava, što je nužno za obavljanje zadaća i jačanje sposobnosti naših Oružanih snaga. Prototip obalnog ophodnog broda Omiš osmišljen je i razvijen u suradnji sa stručnjacima iz MORH-a i HRM-a pa nam je njihova pomoć bila dragocjena u izgradnji (i projektiranju). Zahvaljujući i njima, to je na kraju ispao izniman brod.
Hrvatska vojna industrija uglavnom je poznata po osobnom naoružanju i lakim topničkim sredstvima, zaštitnoj opremi i slično, a naš ophodni brod Omiš, koji smo isporučili krajem 2018. i koji je u zadnje dvije godine prošao sva vrlo zahtjevna ispitivanja u realnim uvjetima i primljen u službu, svakako je najsloženiji proizvod domaće vojne industrije.
Žižić Gušo: S MORH-om i HRM-om smo, mogu slobodno reći, razvili jako dobar partnerski odnos. U dio trokuta uspješne suradnje dodao bih još i našeg glavnog projektanta, tvrtku Marine and Energy Solutions-DIV na čelu s direktorom Mislavom Brlićem, koji su dio naše DIV Grupe.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Možete li usporediti klasu OOB-a s drugim sličnim projektima u svijetu?Martinović: Možemo. Svjetska konkurencija nudi ovakav tip plovila po znatno višim cijenama, uz puno manje i spartanskije opreme. Uz naš bi komfor i opremu njihova cijena još više rasla.
Žižić Gušo: Prateći stanje na tržištu takvih tipova brodova možemo sa sigurnošću reći i dokazati da pripadamo samom svjetskom vrhu. U prilog tome idu i reakcije pripadnika ratnih mornarica drugih zemalja, koje su svaki put više nego pozitivne. Sa zanimanjem gledaju na naš proizvod koji je po karakteristikama i opremi među najboljima, ako ne i najbolji u klasi.
Istodobno gradite četiri OOB-a. Koliko je to zahtjevno i ima li promjena u dogovorenim datumima isporuke? Utječe li pandemija na rad u škveru?Martinović: To je zahtjevnije zato što u istoj jedinici vremena morate osigurati više kapaciteta za istodoban rad na četiri broda te zauzeti više prostora u radionicama. Treba odmah uložiti i više sredstava na nabavu opreme i plaćanje utrošenih radnih sati. Nema promjena u dogovorenim datumima isporuke. Ne možemo reći da pandemija nema ama baš nikakav utjecaj na rad u škveru, ali organizacijom posla taj utjecaj nastojimo svesti na najmanji mogući. Recimo, radi smanjenja kontakata uveli smo u proizvodnji šestosatno radno vrijeme bez pauze te smo radnike raspodijelili u dvije smjene.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brodosplitova ilustracija koncepta odobalnog ophodnog broda / korvete BIS 91 U kojim će se detaljima četiri OOB-a razlikovati od prototipa?Martinović: To su povjerljivi podaci koje ne smijemo iznositi preko medija. Ipak, najvažnija je promjena to da brodovi u seriji neće imati aktivne bočne stabilizatore valjanja, nego samo fiksne protuljuljne kobilice. Generalno, poradili smo na smanjenju masa radi konačnog efekta na brzinu broda.
Žižić Gušo: Ne spominjući vrstu opreme koja će biti promijenjena, možemo samo reći da će pojedina oprema biti novijeg tipa. Kao i kod drugih komercijalnih proizvoda, na tržištu se pojavljuju nove i nadograđene inačice uređaja i opreme. Prototip je nadmašio očekivanja korisnika, što očekujemo i od preostalih četiriju brodova u seriji.
Postoji li interes stranih kupaca za OOB?Žižić Gušo: Naravno, zainteresiranih ima i razgovori se odvijaju, ali oni su dio poslovne tajne.
Koliko je dizajn broda modularan u smislu eventualnih modifikacija za strane kupce?Martinović: Sve ovisi o željama potencijalnih kupaca. Ako modifikacije ne zadiru previše u projekt, tad ne stvaraju neki veći problem ni u projektiranju ni u gradnji brodova.
Žižić Gušo: Što se tiče modularnosti, platforma je jako prilagodljiva zahtjevima potencijalnih kupaca. Konkretno, moguće su nadogradnje naoružanja, da se stave neki drugi tipovi poput većeg topa ili pak nekog lakog raketnog sustava. Ili da se ukloni top i na njegovo mjesto postavi neki jači vodeni top za gašenje požara. Također su moguće i nadogradnje s plutajućim branama za zaštitu od onečišćenja. To su samo neki od primjera, a lepeza nadogradnji može biti jako velika.
Na vašim web-stranicama piše da je Brodosplit u stanju projektirati i izgraditi najsuvremeniju ratnu podmornicu. Možete li tu biti detaljniji?Martinović: Nema se tu što posebno detaljizirati. U tvrtki Brodosplit BSO još uvijek postoji i dokumentacija i znanje koje bi pomoglo pri novom projektiranju i izgradnji najsuvremenijih ratnih podmornica.
Žižić Gušo: Brodosplit BSO u svojoj je povijesti bio poznat po gradnji podmornica i to kontinuiran niz godina. S današnje točke gledišta možda bih čak rekao da je prije bilo puno teže graditi ovakve objekte. To mislim prije svega zato što je tehnologija napravila velik iskorak u odnosu na vrijeme kad su se podmornice gradile u BSO-u. Dogodio se tehnološki razvitak na svim poljima: od softvera za projektiranje, tehnika zavarivanja, uređaja i opreme te na kraju same pristupačnosti svega što sam naveo. Smatram da bi kombinacija stečenog iskustva u gradnji i novih tehnologija dala željene rezultate, naravno, ako bi netko iskazao interes za razvoj i gradnju takvog objekta.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Polaganje kobilice jedne od četiri novogradnje. Prva bi trebala biti predana HRM-u 2021., dvije 2022., a zadnja 2023. godineKakve biste još vojne brodove mogli izgraditi?Martinović: Mogli bismo izgraditi bilo kakve vojne brodove.
Žižić Gušo: Nema nekakvih posebnih ograničenja.
Bi li navedeni projekti tražili infrastrukturna i personalna pojačanja u tvrtki? Kakva je, općenito, situacija s djelatnicima u Brodosplitu?Martinović: Vjerojatno bi neki novi vojni, a pogotovo gabaritno veliki projekti, tražili stanovita infrastrukturna pojačanja u tvrtki. Ako trenutačni kapaciteti u Brodosplitu ne bi bili dostatni, angažirala bi se dodatna radna snaga, kroz kooperaciju ili novim zapošljavanjima. DIV Grupa ima jedan od najvećih inženjerskih potencijala u Hrvatskoj, odnosno više od 350 inženjera koji su generator razvoja industrije na čijem smo čelu.
Ako bi Brodosplit radio projekt odobalnog ophodnog broda ili korvete, bi li on imao korijene u OOB-u ili bi krenuo “s praznog papira”?Martinović: Prije nekog vremena počeli smo projekt razvoja odobalnog ophodnog broda (korvete) duljine 90,7 i širine 13,2 m, višenamjenske / modularne koncepcije opremanja, koji bi bio namijenjen zaštiti vanjskih morskih granica Republike Hrvatske. Predviđeno je modularno opremanje protubrodskim, protuzračnim te protupodmorničkim naoružanjem i senzorima kojim ćemo još više zakoračiti na svjetsku scenu. Brod će biti opremljen presretačkom brodicom duljine do 13 m za spašavanje i intervencije, kao i dvjema dizalicama projektiranim za utovar kontejnera, opskrbu skladišta tereta i podizanje opreme za uklanjanje onečišćenja mora od nafte. Predviđen je smještaj jednog mornaričkog helikoptera (tipa NH-90 ili Seahawk) u spremište na palubi. Za ratne zadaće brod će biti opremljen kao ratni brod opće namjene tipa korvete za izvršavanje zadaća opće borbene namjene koje uključuju topnička djelovanja po površinskim, zračnim i obalnim ciljevima, efikasnu protuzračnu borbu na srednjim udaljenostima, efikasnu borbu na velikim udaljenostima po površinskim i obalnim kopnenim ciljevima, protupodmorničku borbu te blisku protuzračnu obranu broda kao i obranu od svih vidova asimetričnih prijetnji.
Žižić Gušo: Za dva broda zajedničko bi bilo što se rade za vojsku, međutim, riječ je o dvije potpuno različite platforme. Ako bi se brod radio za HRM, dosad razvijen dobar odnos te iskustvo s OOB-om sigurno bi pridonijeli razvoju i izgradnji vrhunskog proizvoda.
Razgovarao: Domagoj VLAHOVIĆ, Foto: Tomislav BRANDT, Mladen ČOBANOVIĆ, Brodosplit,
Hrvatski vojnik
