PALUBA
March 28, 2024, 10:42:41 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2   Go Down
  Print  
Author Topic: Od linijskih brodova do drednota  (Read 10277 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
olujnik
mornar
*
Offline Offline

Posts: 42


« on: March 18, 2011, 09:30:29 pm »

1)   Brodovi, jedra i parna mašina
Prvi ratni parobrod, Fultonov USS Demologos, je zaplovio 1814.godine. Iako je brod pokretala parna mašina, zadržana su dva latinska jedra. Brod je bio dug 47,6 m, naoružan je sa 20 topova od 32 funte, koji su smešteni u trupu, ispod palube. USS Demologos je imao zanimljivu konstrukciju (katamaran), dva trupa su povezana zajedničkom palubom a između njih je postavljen pogonski točak sa lopaticama. Tokom testiranja je postignuta maksimalna brzina od 5,1 čvora . Iako USS Demologos nije nikada zaplovio u borbu predstavljao je novi pravac u kontrukciji brodova.
Za razliku od SAD u Velikoj Britaniji su se u početku grade samo mali parni brodovi, istisnine 230 do 800 tona, koji su korišćeni za tegljenje linijskih brodova. Najveći otpor parnim brodovima su pružili oficiri. Parobrod je prljav i bučan, a posada nema osećaj za vetar, talase i morske struje. Kada se ima sve ovo u vidu  parobrod nije mesto za džentlmena. Istina niko nije pomenuo da oficiri na parobrodu moraju da imaju bolje tehničko obrazovanje.
Grčka je 1825.godine naručila pet ratnih parobroda u engleskim brodogradilištima. Prvi ratni parobrod Karteria (Καρτερία) je završen 1825.godine. Brod su pokretale dve parne mašine, zadržana su i jedra, a naoružan je sa četiri topa od 68 funti. Brod je 1826/1827 godine učestovovao u borbama za oslobođenje Grčke. Posebno je značajan prepad na luku Itea u Korintskom zalivu (29/30.septembra 1827.godine) kada je potopljeno 9 turskih brodova.
U Engleskoj je 1828.godine konstruisana prva parna korveta (steam sloop) HMS Kikolop (HMS Cyclops). Brod je imao istisninu od 1.862 tona, a plovio je na parni pogon brzinom od 10,5 čvorova. Posle Engleza i Francuzi su počeli da grade parne korvete, manjih dimenzija, koje su tokom osvajanja Alžira 1837.godine, korišćene kao kuririski i bolnički brodovi. Kao najveći nedostatak parnih brodova pokazala se potrošnja uglja. Kako bi se povećao magacinski prostor za smeštaj uglja, broj topova je morao da se smanji na 6 do 8. Pored kurirskih zadataka, ovim brodovi su u flotnom sastavu korišćeni i za tegljenje linijskih brodova. Dalji napredak je zabeležen 1843.godine, kada je konstruisana parna fregata HMS Terible (HMS Terrible) od 1.847 tona. Fregata je imala četvorocilindričnu parnu mašinu, od 2.059 KS sa dva bočna točka.
Prvi parni brodovi su za pogon koristili bočne točkove sa lopaticama. Ovo nije bilo tako sretno rešenje za ratne brodove. Prvo, bočni točkovi su povećavali otpor vode; drugo, prostor za smeštaj topova po boku je bio smanjen; i treće, smanjena je izdržljvost broda u borbi (točkovi su bili izloženi neprijateljskoj vatri). Tokom eksploatacije prvih parnih brodova, posade su se  žalila na pouzdanost parnih mašina, koji su se često kvarile, a otkriveno je i da točkovi loše podnose uzburkano more.
Konstruktori su u međuvremenu otkrili efikasniji pogon, vijak. Engleska mornarica je 1838.godine izgradila HMS Arhimed, klasifikovan kao škuner, istisnine 237 tona. Brod je opremljen sa dve parne mašine od 90 KS koje su ugrađene početkom 1839.godine. Treba pomenuti da se vijak mogao uvući u trup kada je brod plovio samo uz pomoć jedara.
Engleska mornarica je 1843.godine izgradila slup HMS Rattler, istisnine 800 tona, koji je opremljen sa dve parne mašine ukupne snage 200 KS. Kako bi se donela konačna odluka Admiralitet je između aprila i maja 1845.godine izveo seriju testova. HMS Rattler se trkao protiv HMS Alecto, koji je imao približno istu istisninu i parne mašine iste snage, ali sa bočnim točkom sa lopaticama.
HMS Rattler je put od 80 milja prešao oko 20 minuta brže od HMS Alecto, dok je put od 60 milja pri lošem vremenu prešao čak 40 minuta brže od konkurenta. I na kraju je organizovano prevlačenje. Sat vremena su se brodovi prevlačili, i na kraju je HMS Rattler uspeo da otegli HMS Alecto na svoju stranu brzinom od 2 čvora.
Parne mašine sa vijkom su bile efikasnije, davale su veću brzinu brodu, a ponovo je oslobođen bočni prostor za smeštaj topova. Engleska i francuska mornarica su u to vreme počeli da prepravljaju jedrenjake u parne brodove, ali ovo nije dalo posebno dobre rezultate. Postalo je jasno da parni brodovi traže novu konstrukciju. U Francuskoj je inžnjer de Lomea (Dupuy de Lome) konstruisao linijski brod Napoleon. Brod  je porinut 1850.godine, a završen je dve godine kasnije. Trup je bio dug 71,3 m, širok 16,2 m, s gazom od 7,15 m, i istisninu od 5.120 tona, te parnu mašinu od 960 KS s kojom je brod mogao da plovi brzinom od 14 čvorova.
2)   Krimski rat i  oklopnjače
Rat je počeo 30.novembra 1853.godine napadom flote admirala Nahimova (Павел Степанович Нахимов) na tursku flotu koja je bila usidrena kod Sinopa. Ruska flota je za četiri sata potpuno uništila eskadru Osman-paše, a grad, tvrđava i luka su zapaljeni. Rusi su u bici kod Sinopa upotrebili Paikshansove rasprsne granate, koje su bez problema probijale drvene bokove turskih brodova.
Poraz Turske kod Sinopa, je izmenio ravnotežu snaga u južnoj Evropi. Kako bi se sprečio potpuni slom Turske, Engleska i Francuska su objavile rat Rusiji. Njihova zdržena flota su se usidrile pred lukom Sevastopolj, kako bi blokirale ruske brodove. Ovo je promenilo prirodu rata. Ruski brodovi nisu mogli da isplove na otvoreno more, ali zbog kvalitetne obalske artiljerije (koja je Paikshansove rasprsne granate) ni saveznički brodovi nisu mogli da uplove u luku i potope ruske brodove. Kako bi se obalska artiljerija uništila savezničke trupe su se iskrcale na Krimsko poluostrvo.
   Pošto linijski brodovi nisu mogli da unište obalsku artiljeriju, Francuzi su odgovorili gradnjom oklopnih brodova, oklopnjača. Francuske oklopnjače su imale drvenu oplatu od 200 mm, na koju je postavljen čelični oklop debljine 110 mm, i naoružane su sa 16 topova od 50 funti.  Oklopnjače su se odlično pokazale tokom napada na tvrđavu Kinburn, gde su za četiri sata uništili ruske obalske baterije bez oštećenja i gubitaka. No, ovi brodovi su bili izuzetno spori (3 do 4 čvora). Bilo je jasno da dolazi vreme oklopnih brodova. Inžinjer de Lome je još 1848.godine izradio projekat oklopne fregate, ali je dozvola za gradnju data tek 1858.godine.
Prva oklopnjača La Glorie je završena 1860.godine. La Glorie je bila duga 77,25 m, široka 16,16 m, gazila je 8,50 m pri istisnini od 5.675 tona. Brod je imao drvenu konstrukciju, ali je duž bokova i nadgrađa postavljen oklop. Ugrađene su čelične ploče debljine do 120 mm, a na nekim mestima brod je štitio i sloj drveta debeo do 600 mm. Što se naoružanja tiče, ono se sastojalo od 36 topova kalibra 160 mm. Brod je imao maksimalnu brzinu do 13,5 čvorova, a pokretale su ga parne mašine sa 8 kotlova, snage 2.500 KS. De Lome je zadržao i jedra površine 1.100 m2. Projekat se dobro pokazao, pa je izgrađeno čak 12 ovakvih brodova.
Krimski rat je ubrzao razvoj artiljerije, posebno u Francuskoj. Top s glatkom cevi je postao bezopasan za oklopljene brodove. Inžinjeri su zato konstruisali nove topove, sa izolučenim cevima čije su granate imale vretenast oblik, i veliku udarnu snagu. Novi topovi su uspešno probijali oklop od 120 mm. Velika Britanija je na francuske oklopnjače odgovorila gradnjom potpuno metalnog broda HMS Warrior, od  9.358 tona. 
Gradnja brodova je ušla u spiralu: top – oklop, čim se konstriše top čija granata može da probije postojeći oklop, oklop se povećava, zatim raste kalibar topa. No, konstrukcija broda više nije bila u stanju da izdrži težinu oklopa i topova. Zato se pribeglo ograničavanju broj topova i smanjenju površine bočnog oklopa.
Francuzi su kako bi smanjili potreban oklop smestili topove na sredinu broda, pa su tako nastali redutni brodovi. Prvi brodovi ovog tipa su bili Magenta i Solferino. Oba su naoružana sa po 52 topa od 160 mm, u dve baterije u sredini trupa, iza reduta debelog 150 mm. Brodovi su imali i oklopni pojas na vodenoj liniji koji se na pramcu završavao kljunom. Dalji razvoj je doveo do pojave brodova sa dvostpratnim redutima, i topovima za uzdužno gađanje. Uskoro su topovi za uzdužno gađanje smešteni u barbete (okrugli čelični grudobrani). No, barbete su imale nedostatake: topovi su bili slabo zaštićeni od napada odzgo, i dejstva atmosferskih prilika.
U vreme američkog građanskog rata mornarica Unije je naručila neobičan brod. USS Monitor, kako je brod nazvan, je imao istisninu od 1.250 tona. Nadvodni deo trupa je nizak, svega 60 cm, ali je u potpunosti zaštićen pločama od kovanog železa, debljine 76 – 127 mm. Paluba je prekrivena železnim pločama debljine 25 mm. Za pogon su korišćene samo parne mašine, sa kojima je brod mogao da razvije maksimalnu brzinu od 9 čvorova.
Brod je naoružan sa dva topa od 280 mm koji su smešteni u pokretnu oklopnu (200 mm gvožđa) topovsku kulu. Pokretna kula je omogućila gađanje po oba boka bez potrebe da se brod okreće. Oklopna zaštita se dobro pokazala, u bitci kod Hempton rouda USS Monitor je pogođen sa 22 granate, ali nije bitnije oštećen. No, isto tako nije uspeo da potopi oklopnjaču Virdžinija (CSS Virginia).
Posle SAD i Velika Britanija je 1864.godine na brodu HMS Prince Albert ugradila dve pokretne topovsku kule. Kako su rezultati bili dobri, 1866.godine počela je gradnja oklopnjače HMS Monarch. Oklopnjača je imala dve kule sa po dva topa od 304 mm, te dva topa do 228 mm, i jedan od 177 mm.
No, ovi brodovi su imali problema sa stabilnošću, a nekoliko njih je zbog toga i potonulo (USS Monitor, HMS Captain). Konstruktori su odustali od topovskih kula, pa su topovi smešteni duž bokova u kazamate, gde su bili zaštićeni snažnim oklopom. Ovo je pružilo bolju zaštitu, ali su topovi imali  ograničeno polje dejstvovanja.
Brodogradnja je krajem XIX veka dosta napredovala, grade se sve veći i brži brodovi. Brz razvoj metalurgije i mašinstva su potisli u brodogradnji drvene jedrenjake. Najveći napredak je predstavljalo uvođenje čelika u gradnju, na drveni trup je otpadalo oko 50% težine broda, na železni trup oko 40%, dok je na čelični trup otpadalo svega 35%. Novi brodovi se grade bez jedara, jer su nove parne mašine imaju veću snagu, manju potrošnja i bolju pouzdanost čime je obezbeđen veći radijus i brzina brodova. Francuska je 1876.godine završila kazamatni brod Redotable (Redoutable). Kako su u konstrukciji broda korišćna čelična rebra masa broda je smanjena što je omogućilo da se ojača konstrukcija trupa uzdužnim i poprečnim nepropusnim pregradama.
U gradnji ratnih brodova, pred kraj XIX veka postavilo se pitanje daljeg razvoja brodskog oklopa. Brodovi su tada već naoružani teškim topovima od čak 430 mm, čije su granate mogle da probiju oklop debljine čak 600 mm. Kako konstrukcija broda ne može da izdrži sve veću težinu oklopa inžinjeri su odlučili da oklopom zaštite samo najvažnije delove broda. Ovo je dovelo do konstrukcije tzv. „brodske tvrđave – citadele“ kako bi se zaštitile kotlovnice, municione komore i kormilarnica.

3)   Torpedo, torpiljarke i razarači 
Dok se vodila rasprava o razvoju brodskog oklopa oficir Austro-ugarske ratne mornarice Ivan Blaž Lupis Vukić (Giovanni Biagio Luppis) je 1860.godine uradio projekat „Spasilac obale“ (Kustenretter). Lupis je planirao plovilo izduženog oblika napunjeno ekspolozivom, pokretano staklenim jedrima a upravljano sa obale. No, projekat je imao tehničkih nedostaka koje sam Vukić nije mogao da reši, a Tehnički komitet Austro-ugarske ratne mornarice je odbio da finansira dalji razvoj projekta. U međuvremenu, Ivan Blaž Lupis Vukić se upoznao sa britanskim inžinjerom Robertom Vajthedom (Robert Whitehead) koji je u Rjeci imao fabriku kotlova. Vajthed i Lupis Vukić su 14.avgusta 1864.godine sklopili ugovor o zajedničkom radu na projektu „Spasilac obale“. Dve godine kasnije, Vajthed je završio prototip podvodnog samoupravljivog oružja sa eksplozivnim punjenjem. Ideja je bila jednostavna, pošto je sve teže probiti oklop broda topovskom vatrom, lakše je probiti trup broda ispod vodene linije, gde nema oklopa.
Novo oružje je javno predstavljeno, 21.decembra 1866.godine, a zvanično je nazvano brod-mina (Minenschiff). Projektil je imao brzinu od 6 čvorova, i domet od oko 900 metara. Za pogon je korišćen kompresovan vazduh, koji je pokretao propeler smešten na kraju trupa. Vajthed je promenio i ime oružja u „torpedo“ (po ribi koja pri dodiru deluje omamljujućim električnim šokom).
Torpedo je imao potencijal da postane opasno oružje. Nakon Austro-ugarske mornarice (1868.), i mornarice Velike Britanije (1870.), Francuske (1872.), Italije i Nemačke (1873.), i Rusije (1876.). No, postavilo se pitanje kako da se novo oružje iskoristi. Kako bi se iskoristio potencijal torpeda, inžinjeri su projektovali nove brodove, torpiljarke (torpedo boat).  Po pravilu radilo se o malim i brzim brodovima (oko 150 t), bez oklopa i topova. Planirano je da napadaju oklopnjače torpedima i da zahvaljujući velikoj brzini umaknu.
Velika Britanija je 1877.godine završila prvu torpiljarku, HMS Lightning brzine 18,5 čvorova, koja je nosila jedan torpedo. Francuska je 1895.godine završila torpiljarku Forban od 152 tona, dužine 44 m, širine 4,6 m, maksimalne brzine 31 čvora. Brod je naoružan sa dva torpeda od 356 mm i lakim topovima, a pokretale su ga parne mašine od 3.260 KS.
Na pojavu torpiljarki, konstruisane su kontratropiljarke ili kako su ih u Engleskoj nazvali razarači torpiljaki (torpedo boat destroyer) koji su veći i brži od torpiljarki, a naoružani su i topovim manjeg kalibra. Prve uspehe torpiljarke i razarači su imali tokom ratova u južnoj Americi. Dva razarača (Lynch i Condell) su potopila oklopnjaču Blanco Encalada 1891.godine u Čilenaskom građanskom ratu, dok je jedan razarač (Gustavo Sampaio) potopio oklopnjaču Aquidaban u Brazliskom građanskom ratu 1894.godine. No, najveći uspeh torpiljarke i razarači su imali tokom Rusko – japanskog rata. U prvom napadu na Port Artur japanske torpiljarke su oštetile tri oklopnjače.
4)   Krstarice, bojni krstaši i bojni brodovi
Krajem XIX veka ratni brodovi su se počeli klasfikovati u skladu sa njihovom oklopnom zaštitom. Na dnu lestvice su se nalazile fregate i slupovi koji su dobili zajedničko ime „krstarice“ . U vreme jedrenjaka reč „krstarica“ je označavala veliki broj zadataka: samostalno izviđanje, napade na neprijateljske trgovačke brodove ili zaštita sopstvenog pomorskog saobraćaja. Kako je, u međuvremenu, prestala gradnja fregata i slupova, svi brodovi koji su obavljali zadatke fregata su nazivani krstarice. Francuska je 1871.godine počela gradnju krstarica od 2.000 do 4.000 tona istisnine, koje su imale parni pogon, ali su zadržana i sva tri jarbola sa jedrima kao pomoćni pogon.
Velika Britanija je 1873.godine prva izgradila pravu krstaricu sa gvozdenim trupom, HMS Shah. Četiri godine kasnije, 6.maja 1877.godine krstarica HMS Shah se sukobila sa peruanskim monitorom Huáscar, koji su zauzeli pobunjenici. Topovi krstarice HMS Shah nisu uspeli da probiju oklop peruanskog monitora iako su ga pogodili više od 50 puta. S druge strane, pobunjenička posada perunaskog broda je bila neiskusna i uspela je da ispali samo 6 granata.
Ovaj pomorski boj je pokazao slabosti nezaštićenih krstarica (unprotected cruisers) pa se prešlo na gradnju zaštićenih krstarica (engl. protected cruisers), čija se zaštita svodila na saćasto (celular) pregrađivanje trupa skladištima za ugalj, kako bi poslužili kao tampon zone u slučaju oštećenja broda. Ove krstarice su dobile i oklopnu palubu palubi kako bi se kotlovnice zaštitile prvenstveno od šrapnela.
Čilenska ratna mornarica je 1884.godine kupila krstaricu Esmeralda u Velikoj Britaniji. Ovo je bila prva zaštićena krstarica. Esmeralda je imala istisninu od 2.977 tona, dužinu od 82.29 m, širinu 12.8 m i gaz od 5.64 m. Brod je imao maksimalnu brzinu od 18.25 čvorova. Za pogon je korišćena parna mašina od 6.083 KS, sa 12 kotlova na 2 osovine. Oklopna paluba je išla od krme do pramca, tako da su parne mašine, kotlovi i municija bili potpuno zaštićeni. Naoružanje se sastojalo od dva topa od 254 mm i 6 topova od 152 mm, nadvodnih i podvodnih torpednih cevi. Kako se radilo o izuzetno naprednom dizjnu brod je 1894.godine prodat Japanu koji ga je koristio tokom Rusko-japanskog rata.
S kraja XIX veka Francuzi grade sve veće krstarice, težine do 15.000 tona, maksimalne brzine oko 22 čvora. No, ovi brodovi nisu imali oklop, a čelični bokovi nisu mogli da izdrže dejstvo eksplozivnih granata. Stoga je konstruisan novi tip brodova, oklopni krstaši (engl. armored cruiser). Za razliku od zaštićenih krstarica, koje su imale samo oklopnu palubu, i saćasto pregrađen trup novi brodovi su dobili bočni oklop (pojas), i drugu oklopnu palubu, kao i duplo dno.
Francuska je 1890.godine izgradila prvi oklopni krstaš de Lome (Dupuy de Lome). Brod je imao istisninu od 6.700 tona. Pokretale su ga parne mašine od 13.000 KS, sa kojima je imao maksimalnu brzinu od 20 čvorova. Naoružanje se sastojalo od 2 topa od 194 mm, 6 topova 164 mm i dve torpedne cevi od 450 mm. Brod je dobio oklop debljine 100 mm na pojasu i kod topovskih kula, 20 mm na palubi i 125 mm na komandnom tornju. Pored Francuske, i Nemačka gradi oklopne krstaše tako da je između 1895. – 1908.godine sagrađeno 27 ovih brodova (18 u Francuskoj i 9 u Nemačkoj).
Početkom XX veka počinje gradnja bojnih brodova (engl. battleship, nem. Schlachtschiff), koji zamenjuju oklopnjače kao okosnicu flote. Naoružanje bojnog broda se sastojalo od 4 teška topa velikog kalibra, 10 do 12 topova srednjeg kalibra i 15 do 20 lakih brzometnih topova. Kod bojnih brodova sve je zaštićeno oklopom, bokovi, paluba, topovske kule i komandni most. Pomorski ratovi između SAD i Španije, Kine i Rusije sa Japanom, jasno su pokazali da u pomorskom boju odlučuju topovi najvećeg kalibra, debljina oklopa i brzina.
Stoga se razmišljalo o konstrukciji broda koji bi bio naoružan samo teškim topovima (all-big-gun). Glavni zagovornik ove koncepcije bio je britanski admiral Fišer (John Fischer). Kako bi se proverila u praksi ova teorija izgrađen je bojni brod HMS Dreadnought . Brod je prema projektu trebao da ima istisninu od 16.710 tona, dužininu od 161 m, širinu 25 m i gaz od 7.9 m. Planirano je da se koriste Parsonove turbine na četiri osovine, od 22.500 KS. Kako je brod imao četiri osovine, manevrske osobine su bile odlične. Brod je naoružan sa deset topova od 305 mm koji su postavljeni u pet dvocevnih kula, tri duž ose broda, a dve na bokovima. Lako naoružanje se sastojalo od 24 topa od 76 mm. Uzdužnim i poprečnim pregradama zaštićen je podvodni deo broda od mina i torpeda. Za livenje oklopa korišćena je nova vrsta čelika (cementirani hrom-nikal čelični oklop) koji je u odnosu na predhodne oklope imao za 40% veću otpornost. Oklop je postavljan zavisno od važnosti dela broda. Pojasni oklop je bio najdeblji u sredini broda 280 mm, dok je kod krme i pramca debljina bila svega 64 mm. Paluba je imala oklop debljine 75 mm, dok su komandni most, topovske kule i barbete za laku artiljeriju imale oklop od 280 mm.
HMS Dreadnought je postao operativan 2.decembra 1906.godine. Istog dana svi postojeći bojni brodovi su zastareli. Dupliranje broja topova velikog kalibra povećana je vatrena moć i omogućeno vođenje borbe na većim daljinama, van dometa torpeda, a kako su korišćeni topovi istog kalibra omogućeno je plotunsko gađanje i uspešno upravljanje vatrom. Značaj HMS Dreadnought se može opistati činjenicom da je sama reč drednot postala sinonim za bojne brodove.
Paralelno sa razvojem bojnog broda, britanska mornarica je razvijala i bojne krstaše (battlecruiser) kako bi parirala francuskim i nemačkim oklopnim krstašima. U početku su ovi brodovi često nazivani i drednot krstaši (dreadnought cruiser). Prvi bojni krstaš, HMS Invincible je težio 17.250 tona, maksimalne brzine 27 čvorova, a naoružan je sa osam topova od 305 mm. Bojni krstaši su imali slabiju oklopnu zaštitu, ali su zbog manje istisnine bili brži od bojnih brodova.
5)   Pomorska moć
S kraja XIX veka vođena je živa diskusija o ulozi ratne mornarice u budućem ratu. Kada se 1890.godine pojavila knjiga „Uticaj pomorske moći kroz istoriju 1660–1783“ , američkog admirala Mehena (Alfred Thayler Mahan) prvi put je upotrebljen termin pomorska moć (sea power). Slične stavove je imao i britanski admiral Kolomb (Philip Howard Colomb). Oni su udarili temelj klasičnoj školi pomorske moći po kojoj mornarica ima ofanzivnu ulogu u budućem ratu, bilo uništenjem neprijateljskih snaga u bici ili pomorskom blokadom. Kako bi flota bila sposobna da ostvari ove zadatke njenu udarnu snagu moraju činiti bojni brodovi, a podršku će im pružati krstarice i razarači.
Što se tiče razvoja mornarica slabijih država, Mehen je smatrao da se flota ne sme upuštati u otvorenu bitku sa neprijateljem već mora ostati u luci zaštićena obalskom artiljerijom, i samim postojanjem (fleet in beeing) primorati neprijatelja da za održavanje blokade odvoji jake snage i time oslabi snage na drugim frontovima.
Francuski admiral Aube (Hyacinthe Laurent Théophile Aube) se u Francuskoj založio za gradnju velikog broja malih brodova umesto bojnih brodova, što će postati osnov za razvoj Mlade škole (Jeune école) pomorske moći. Admiral Aubea je verovao da torpiljarke i razarači mogu ozbiljno ugroziti prevlast bojnih brodova i da napadi na pomorske komunikacije mogu oslabiti protivnikove ratne napore. Njegovi stavovi su objavljeni 1882.godine, a kada je 1886.godine postavljen za ministra mornarice on je svoju teoriju sproveo u praksu.
Brzi razvoj francuske i ruske mornarice je naterao i Veliku Britaniju da reaguje. Parlament je 1889.godine usvojio pomorski odbrambeni zakon kojim je predviđeno da britanska flota mora biti jednaka flotama druge dve najjače evropske mornarice. Stanadard dve sile (Two-Power Standard) je okončao politiku da britanska flota mora biti za trećinu veća od druge po snazi mornarice u Evropi.
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 809


« Reply #1 on: March 18, 2011, 09:52:40 pm »

Svaka čast Olujnik!

Pretpostavljam da ima i nastavak - bilo bi lepo kad bi postavio i nekoliko slika...
Logged
olujnik
mornar
*
Offline Offline

Posts: 42


« Reply #2 on: March 18, 2011, 10:10:17 pm »

da, sledeci post ce biti o stvaranju nemacke carske flote pred I svetski rat.
Logged
dadomir73
mornar
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 21



« Reply #3 on: June 19, 2011, 07:04:26 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Mislim da je ovo jedini preostali dradnot danas


* 800px-USS_Texas01a.jpg (111.24 KB, 800x499 - viewed 376 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #4 on: June 19, 2011, 10:05:36 am »

Da USS "Texas", jedini danas sačuvani iz pokoljenja drednota sa artiljerijom od 12in./305mm. Rekonstruisan odlično, kako već to umeju Ameri da obave.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #5 on: June 19, 2011, 11:26:17 am »

Evo malo slika poslednjeg sačuvanog preddrednota, japanskog BB Mikasa.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* mikasa11b.jpg (114.85 KB, 800x578 - viewed 362 times.)

* mikasa12b.jpg (95.82 KB, 800x572 - viewed 337 times.)

* mikasa13b.jpg (106.94 KB, 800x576 - viewed 373 times.)

* mikasa16b.jpg (93.08 KB, 800x576 - viewed 348 times.)

* mikasa19b.jpg (110.96 KB, 800x572 - viewed 193 times.)
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #6 on: June 23, 2011, 10:56:17 pm »

Mislim da je ovo jedini preostali dradnot danas
Јесте најстарији дреднот, али није једини.
http://www.hazegray.org/navhist/gun_ship.htm

Американци имају још 7 ББ, од чега су 6 музеји, а Ајова је још у резерви.
Logged
bajker
razvodnik
*
Offline Offline

Posts: 79



« Reply #7 on: June 24, 2011, 03:06:51 pm »

Al da su bar britanci sačuvali jedan dreadnought , a koliko su ih imali , šteta
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #8 on: June 24, 2011, 10:10:44 pm »

Al da su bar britanci sačuvali jedan dreadnought , a koliko su ih imali , šteta

Postojao je predlog da se sačuva njihov najslavniji drednot HMS Warspite, ali su ga umesto toga isekli. The Grand Old Lady se ni na svojoj poslednjoj vožnji nije dao, tako da se otrgao iz teglja i nasukao.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* 11_hms_warspite.jpg (59.89 KB, 743x532 - viewed 225 times.)
Logged
langsdorff
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 339


Hans Langsdorff


« Reply #9 on: February 21, 2012, 09:50:49 pm »

Mikasa, kao u ostalom i Texas su brodovi koje treba uživo pogledati, naravno ako imate mogućnosti ili vas put nanese u te delove sveta. Ništa manje zanimljivi nisu ni ostali BB, koje Amerikanci i dalje poseduju. Većina su muzeji, a realno je očekivati da će i Ajova u dogledno vreme to postati. Englezi su se glupo poneli, kada su njihovi brodovi u pitanju. Naravno da je lakše i isplativije iseći ih, ali neki je mogao i da preživi. Posebno zato što je Engleska tradicionalna zemlja i duboko ceni svoju tradiciju. Na dušu joj ide i sudbina Nemačkih brodova iz prvog svetskog rata, neki je mogao biti sačuvan i pretvoren u muzej. Cox-su ih i onako prodali za siću. Nemačka kao gubitnik ovih ratova, nije bila u mogućnosti da bilo šta sačuva, ali joj na dušu ide sudbina SMS Goebena koji su svakako mogli otkupiti od Turaka, a potom ga pretvoriti u brod muzej.
Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #10 on: December 11, 2017, 11:04:58 pm »

Kada su Francuzi 1884. izumjeli bezdimni barut, ubrzo je svo pješadijsko i art. oružje na crni barut postalo zastarjelo.

Kako je bezdimni barut uticao na zastarijevanje brodova'
Prvenstveno bojnih brodova i krstarica.
Logged
ambon
mornar
*
Offline Offline

Posts: 17


« Reply #11 on: July 24, 2019, 10:50:57 am »

Battle Ship TEXAS on 27.Dec.2001.


* MVC-001S.JPG (32.1 KB, 640x480 - viewed 66 times.)

* MVC-002S.JPG (23.93 KB, 640x480 - viewed 62 times.)

* MVC-003S.JPG (10.26 KB, 640x480 - viewed 65 times.)

* MVC-004S.JPG (31.19 KB, 480x640 - viewed 63 times.)

* MVC-005S.JPG (17.22 KB, 640x480 - viewed 65 times.)

* MVC-006S.JPG (27.64 KB, 640x480 - viewed 65 times.)

* MVC-007S.JPG (28.75 KB, 640x480 - viewed 58 times.)

* MVC-008S.JPG (38.26 KB, 480x640 - viewed 59 times.)

* MVC-009S.JPG (31.24 KB, 640x480 - viewed 63 times.)

* MVC-010S.JPG (29.66 KB, 640x480 - viewed 64 times.)
Logged
ambon
mornar
*
Offline Offline

Posts: 17


« Reply #12 on: July 24, 2019, 11:05:22 am »

Battle Ship TEXAS 27.Dec.2001.


* MVC-024S.JPG (29.26 KB, 640x480 - viewed 54 times.)
Logged
ambon
mornar
*
Offline Offline

Posts: 17


« Reply #13 on: July 24, 2019, 11:11:52 am »

Battle Ship Texas 27.Dec.2001.


* MVC-011S.JPG (27.27 KB, 640x480 - viewed 62 times.)

* MVC-012S.JPG (29.88 KB, 640x480 - viewed 58 times.)

* MVC-013S.JPG (22.08 KB, 640x480 - viewed 56 times.)

* MVC-014S.JPG (23.23 KB, 640x480 - viewed 54 times.)

* MVC-015S.JPG (24.35 KB, 640x480 - viewed 59 times.)

* MVC-016S.JPG (29.23 KB, 640x480 - viewed 61 times.)

* MVC-017S.JPG (32.28 KB, 640x480 - viewed 63 times.)

* MVC-018S.JPG (33.08 KB, 640x480 - viewed 60 times.)

* MVC-019S.JPG (37.62 KB, 640x480 - viewed 73 times.)

* MVC-020S.JPG (36.93 KB, 640x480 - viewed 62 times.)
Logged
ambon
mornar
*
Offline Offline

Posts: 17


« Reply #14 on: July 24, 2019, 11:19:33 am »

Battle Ship TEXAS 27.Dec.2001.


* MVC-021S.JPG (40.6 KB, 480x640 - viewed 58 times.)

* MVC-022S.JPG (23.43 KB, 640x480 - viewed 61 times.)

* MVC-023S.JPG (24.75 KB, 640x480 - viewed 61 times.)

* MVC-024S.JPG (29.26 KB, 640x480 - viewed 67 times.)

* MVC-025S.JPG (41.66 KB, 480x640 - viewed 62 times.)

* MVC-026S.JPG (42.28 KB, 480x640 - viewed 59 times.)

* MVC-027S.JPG (54.03 KB, 480x640 - viewed 63 times.)

* MVC-028S.JPG (39.81 KB, 640x480 - viewed 62 times.)

* MVC-029S.JPG (39.4 KB, 640x480 - viewed 69 times.)
Logged
Pages:  [1] 2   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.