PALUBA
March 28, 2024, 09:47:26 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 [146] 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 ... 167   Go Down
  Print  
Author Topic: Vesti iz sveta automobilizma - automobili, oprema, propisi, bezbednost  (Read 584082 times)
 
0 Members and 5 Guests are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2175 on: June 07, 2019, 07:00:45 am »

“Mišlen” predstavio najnoviji pneumatik
V.Ć.   06. jun 2019.

NA samitu gradova iz celog sveta u kojima francuski “Mišlen” ima fabrike, među kojima je i Pirot, održanom u Montrealu, ova gumarska imperija predstavila je najnovije dostignuće u proizvodnji pneumatika.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Naime, u saradnji sa američkim “Dženeral motorsom”, konstuisana je guma od kompozitnih materijala, koja se ne naduvava, odnosno ne pumpa. Kompletnu težinu automobila pri velikim brzinama, ali i u uobičajenoj vožnji drže upravo kompozitni materijli i način konstrukcije.



Ovo sa ekološkog stanovišta znači puno jer se godišnje u svetu, zbog bušenja i drugih oštećenja bacio oko 200 miliona pneumatika, čijim bi se ređanjem jedne gume na drugu, postigla visina od 200 Ajfelovih kula - rekli su stručnjaci na pomenutom skupu.

Izvor: www.novosti.rs


* 0001.jpg (141.01 KB, 620x609 - viewed 31 times.)
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2176 on: June 08, 2019, 07:24:47 am »

“Mišlen” predstavio najnoviji pneumatik

Ovo sa ekološkog stanovišta znači puno jer se godišnje u svetu, zbog bušenja i drugih oštećenja bacio oko 200 miliona pneumatika.........

  Fino se to čuje ali ... U svijetu biznisa profit je na prvom mjestu, mogu oni pričat o ekologiji ali u kapitalizmu sve je podredjeno profitu, drugo su lepe priče za javnost.  Stoga nova guma će koštat puno više od klasične (ne samo zbog tehnologije izrade) a u budučnosti i potrošnja guma će biti znatno veća nego danas, pa tako nema ništa od "uštede" tih 200 mio probušenih pneumatika. Naime, kako se planira masovna zamjena automobila na fosilna goriva sa elektro automobilima ovo drastično promjeni situaciju u sektoru pneumatika, gumarski trgovci već skaču od veselja. Elektro automobili imajo jak momenat motora, velika ubrzanja i znatno veću težinu u usporedbi sa klasičnim autom iste klase. I zbog toga, se guma bitno više troši na elektro autu.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #2177 on: June 13, 2019, 08:47:46 pm »

Nije ta guma za sadašnjost ni na zapadu, a kamo li za naše puteve.

Možete misliti kako bi se ona ponašala na našim džombastim putevima, kada se praznine napune blatom i šljunkom.

Osim toga, verujem da cena još uvek nije u skladu sa prednostima koje bi eventualno ta guma pružala korisniku.
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #2178 on: June 14, 2019, 12:18:55 am »




   Mislim da je ovaj koncept prava stvar! Pretpostavljam da je iznikao iz nekakvog vojnog ili programa za VIP vozila gde ima potrebe za gumama otpornim na metke. Pretpostavićemo da je životni vek ove gume približan klasičnim na naduvavanje, tako da je Ajfelova kula bezbrižna s tim što ovakva guma mora biti skuplja. Time je princip uvećanja profita održiv i idemo dalje. Ne znam kako su rešili problem zapadanja kamenčića unutar jezgra. Veoma zanimljiv proizvod .


Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2179 on: June 15, 2019, 01:48:40 pm »

Pretpostavićemo da je životni vek ove gume približan klasičnim na naduvavanje, tako da je Ajfelova kula bezbrižna s tim što ovakva guma mora biti skuplja. Time je princip uvećanja profita održiv i idemo dalje.
  Ponavljam ono, što sam več napisao: kako se planira masovna zamjena automobila na fosilna goriva sa elektro automobilima ovo drastično promjeni situaciju u sektoru pneumatika, gumarski trgovci već skaču od veselja. Elektro automobili imajo jak momenat motora, velika ubrzanja i znatno veću težinu u usporedbi sa klasičnim autom iste klase. I zbog toga, se guma bitno više troši na elektro autu.

  Ovo nije moje lično mišljenje, nego radim u komerciali i delimično i u gumarskom sektoru. Ovo su mi rekli zastupnici najpoznatijih svetskih brendova i jedva čekaju masovnu elektrifikaciju automobila. Oni vide tu njihove velike mogućnosti.
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2180 on: June 15, 2019, 02:47:59 pm »

Usput još nešto. Već neko vreme promatram kako se dešavaju drastične promjene u svijetu automobilizma. Tehnika i tehnologija brzo napreduju kao nikad u prošlosti. Sve više elektroničkih sustava i softwera - pa i gluposti (glasovno upravljanje temp. klime, ključ automobila, s kojim možeš parkirat auto na daljinu, kao igračku sa joy-stickom isl. nekorisne stvari). Marketing uspješno radi svoje i na drugoj strani ima masu ljudi, koje privuku takve novotarije. Naš učitelj davnih 80-ih rekao je jednom usred časa: "masa je glupa". I to znaju i oni u marketingu...
  Ono što je bitno je nešto drugo. Pojavom sve više dovršenih automobila s novim tehnologijama, novim pogonima, sistemima za prećišćavanje izduvnih gasova (DPF, AdBlue, SCR...) itd., automobili postaju sve kompliciraniji. A poznato je da, što više je kompleksan sistem u cijelini, te više ima potencialnih mogućnosti kvarova - pouzdanost. I drugo, proizvodjači uvijek traže načine povećavanja profita i smanjenja troškova. I tko ima od ovog štetu ? Mi. Mi plaćamo održavanje (samo AdBlue npr. znači dodatan filter, rezervoar sa AdBlue tekućinom kojeg treba puniti, kao i gorivo) i mi plaćamo popravke. I automobili se na prvi pogled proizvode sve bolji a kad se bolje analizira, sve lošije , jer se ne radi više kvlitet na dugi rok ! Čitao sam baš dosta o tome i znam dosta primjera i iz prakse. I zadnje iskustvo je razgovor sa mehaničarom, koji nema ovlašteni servis ali je specializovan za Mercedese i ima dosta posla, riješava i zahtevnije softwarsko - elektroničke kvarove. I on mi je napomenuo značajnu razliku MB nekad i danas. Ne u naprednoj tehniki (koja svakako jeste danas) ali u kvalitetu izrade i pouzdanosti - koja je lošija nego pre decenija , to je fakat.
   Rekao mi je, da je već njegov otac bio mehaničar za MB u vreme, kad je pojam automobila bila E-klasa W123. I on je njemu pomogao kao klinac u servisu. W123 je mogao imat klimu, el. stakla, centralnu bravu itd, spisak dodatne opreme je i tad bio dugački za ovaj auto. Ali u osnovi nije imao ništa od komforne opreme, koju ima danas svaki i najjeftiniji auto. Čak i servo volan je kod W123 bio za doplatu (mada je imao jedan od samo 2 automobila posebno uležajenje volanskog mehanizma, zbog kojeg je i bez serva bilo retanje volana lakše). Ali, ali ... ovi auti "nisu se kvarili". T.j. jako malo, pouzdanost maksimalna, kvalitet bezprijekorno vrhunski. Motori (dizeli pre svega) su prešli pola mio km bez većih kvarova, pa čak do 1 mio km (nezamisljivo čak i za današnje aute). Rekao mi je, nije ni jedna najmanja opruga pukla na ovim autima, toliko su bili vrhunsko izradjeni. Samo dobro održavanje i radili su mnoooogo kilometara, dosta godina (jedina stvarna mana im je bila hrdja, tad nije bilo takve antikorozijske zaštite kao danas).  Već sam o ovome čitao u raznim člancima o ovom modelu, privuklo me, kakav je to auto bio (pouzdana i izdržljiva legenda). Stoga je pored imidža 3krake zvijezde i bio toliko tražen, u njegovo doba unatoč visokoj cijeni, prodajao se za med , čekao se dugo na isporuku i prodali su ih u ono vreme u zavidno velikim količinama. I po svijetu vozi još dosta tih automobila sa legendarnom izdržljivošćom i pouzdanostjom. Pored toga je poznat po relativno lakom popravljanjem i pogotovo jednostavnim održavanjem. I sad da polako krenem na usporedbu s sadašnjim modelima, pa ostajem kod MB-a. jedan od isto tako vrhunsko izradjenih i pouzdanih MB-modela je W201 - prvi "mali" MB, baby benz su ga zvali - 190-ka. Izradjen jednako kvalitetno tad kao i S-klasa. 190 važi za jednog poslednjih stvarno vrhunsko izradjenih MB-a. Sami Njemci su zapisali za njegovog naslednika, W202 - prva C-klasa: još uvijek dobar ali ne više stvarno vrhunski, kako smo bili kod MB-a naviknuti. I sad još konkretno: W123, 240 dizel. Godište 1982. 2018 prvi put otkazao anlaser - originalni, fabrički iz 1982 (čini se nemoguće ali tako je !).  Preko 360.000 km sa originalnim lancem transmisije ( ! ). Vidio sam lanac. Duplex, jak, konkretan lanac, daje osjećaj neuništivosti. I sad A klasa, W169, godište 2004. Posle 5 godina (2009) i ne više od 60.000 km otkazao anlaser. Negde na cesti. Ca. 1 sat čekanja i došao šlep , mobilna garancija, plaća se samo popravak. Ugradjen novi anlaser Hella (nije čingu lingu made in China, trebao bi biti kvalitetan). Otkazao u par mjeseci i taj, pa montiran ponovo novi. Danas ima ovaj A (inače vrlo praktičan auto, sve OK ali pouzdanost MB-a ?? mada generalno važi za pouzdan model - ovaj konkretni, jbg, ne)  163.000 km. Otkazao lanac transmisije. Pisao sam gore, da trebaju (u kapitalizmu) firme većati profit i smanjiti troškove. Lanac novih automobila je simplex, ne više duplex. I onda vidim kakav je to lanac: bože mili, moj Tomos Colibri iz 1988 ili 1989 ima jači lanac ! Nije čudo što otkaže ( a kako će fabrika zaraditi i većati profit na rez. dijelovima ako bi trajali mnogo godina). Poznati su i problemi s lancima na BMW N47 motorima izmedju 2009 i 2011, gadni problemi (pucali su), jer su očito htjeli previše štediti, pa su na auto za 40.000 EUR i više ugradjivali smeće od lanca. Posle 2011 nema više problema, ali ovaj motor ima takodjer simplex lanac i izdrži koliko ? - možda nekih 200.000 km (oni bi rekli, ovo je kilometraža za novi auto ali dosta ljudi ne slaže se s tim stavom i legitimno je i takvo mišljenje). Ono što je dalje loše za vlasnika automobila, koji plaća zamjenu lanca jeste, da treba vadit motor iz kola, dosta rada - i dosta $. Cijene zamjene lanca na ovlaštenom servisu MB i BMW: negde od 1.500-1.800 ili možda čak 2.000 EUR. A ni kod neovlaštenog servisa ne prodješ jeftino.  Poznati su i jaki problemi sa lancima na novim TSI motorima od VW. Eto, kako se pravi automobile danas,a kako nekad. Još jedan banalan primjer, koji kaže sve. W123, g.1982:  krom lajsne oko prozora jako dobro očuvane, nema ruzine, ne ljušti se krom. Takodjer gumi dihtunge oko prozora, vrata - ko da nema skoro 40 godina !  Ova A klasa, 2004: plastike neke popucale s vremenom i trebalo ih je zamjeniti (15 godina star auto), gumene dihtunge oko trikotne PVC maske iza A- stuba potpuno se raspale. Inače auto se još uvijek jako dobri vozi, ne osećaju se godine u vožnji - iz toga aspekta sve pohvale (jedan mehaničar je rekao kad je samo pregledao auto na liftu, a radio je nekad na KIA ovlaštenom servisu: vidi se kako je konstrukcijsko auto kao MB bolje izradjen) .
    Nije isto MB u 80-im ili 90-im i MB danas. I tako je verovatno i kod svih ostalih marki.  Vozio sam se u MB W124 g. 1985 i nisam mogao verovat kakva odlična vožnja posle svih tih godina. Slično sam doživio čak na W115, g. 1976. I tad sam postao oduševljen ovim starim mečkama. Hoću li ovi auti danas tako uspješno dočekat 40 ili 50 godina ? Siguran sam da neće.  Audi A4, MY 2000 kad je izašao na tržište: "projektovan, da izdrži 6 godina". Tako su zapisali. Eto. Izdrži on više u stvari ali time se vidi želje proizvodjača. Kupi novo, ne posle 10 ili 15, 20 godina. Prije nego 10. A uz to je i održavanje i popravljanje skuplje nego nekad. Šta nas čeka u budučnosti ? Bicikal možda, ili gradski prijevoz jer za ove kante (a volim aute i automobilizam) valjda nećemo dati previše novca više i nasjedat automob. fabrikama i trgovcima. Ovi elektro automobili .... ?    Moglo bi se tu raspravljat u nedogled, ko u politici.
« Last Edit: June 15, 2019, 03:17:40 pm by galeb » Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2181 on: June 16, 2019, 08:55:54 am »

ADAC statistika pouzdanosti automobila 2019

https://www.adac.de/rund-ums-fahrzeug/unfall/adac-pannenstatistik/

Tabela po klasama sa Tops* i Flops** kolonom. Tops - najbolji, Flops - najlošiji.
            * 3 do 10 godišnji modeli, kod kojih je uzeta u kalkulaciju statistika kvarova - pouzdanost  sa najboljih 40 %
            ** modeli, kod kojih je u jednoj godini pouzdanost tek na 5 %


Primetite kod flops: Mercedes E-Klasse (2009-10). Po servisima je bilo puno tih auti tad, sa otvorenim motorima, problemima sa elektronikom. Navodno su ugradjivali (većanje profita, smanjenje troškova...) elektroniku iz Poljske. I dobili bumerang u glavu.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2182 on: June 18, 2019, 08:17:23 am »

Вињете још нису за нас
Аутор: Маријана Авакумовић недеља, 16.06.2019.

За оне који повремено користе ауто-пут или за возаче у транзиту, овај систем знатно је скупљи, кажу у „Путевима Србије”

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Они који су ових дана путовали на одмор у Грчку кажу да је тек изграђени Коридор 10 кроз Србију далеко бољи него ауто-путеви кроз Северну Македонију и Грчку. Да би такав остао неопходно га је одржавати. Будући да за крпљење рупа и поправке путева недостаје око 100 милиона евра оправдано је поскупљење путарина. Коришћење ауто-путева кроз Србију од 1. јула биће више 12 одсто. Сваки пут када поскупи путарина наметне се питање зашто Србија не уведе вињете, односно систем наплате коришћења ауто-путева са временским ограничењем, као што је учињено у већини земаља у окружењу и што се испоставило као најјевтиније за возаче. У „Путевима Србије” објашњавају да се наша држава стратешки определила за систем наплате путарине према пређеном километру.

– Овакав начин плаћања путарине се, према важећим прописима ЕУ, сматра најправеднијим системом наплате јер корисник ауто-пута плаћа путарину за пређени број километара (затворени систем наплате путарине) – кажу у овом јавном предузећу задуженом за одржавање путева.

Они подсећају да се овакав систем наплате путарине, према пређеном километру примењује још у 12 европских земаља: Италији, Шпанији, Португалији, Француској, Северној Македонији, БиХ, Грчкој, Хрватској, Турској, Норвешкој, Ирској и Пољској.

– Република Србија за путничка возила има најнижу цену путарине по пређеном километру у односу на остале европске земље примера ради: Србија 0,036 евра, Турска 0,039 евра, Грчка 0,054 евра, Италија 0,05 евра, Хрватска 0,06 евра, Португалија 0,06 евра – наводе у „Путевима Србије”.

Као предност вињета над другим системима наплате путарине често се наводи вожња ауто-путевима без заустављања. Међутим у овом предузећу подсећају да корисници српских ауто-путева од 2007. године имају могућност употребе електронске наплате путарине, односно бесконтактног плаћања путарине путем ЕНП уређаја. Овај систем плаћања путарине елиминише директно плаћање путарине и омогућава пролазак возила кроз наплатне станице без заустављања.

– Коришћење вињета погодније је за возаче који свакодневно користе ауто-пут, док је за кориснике који то чине повремено или возаче у транзиту, овај систем знатно скупљи и неправеднији. Примера ради, возач који пређе 1.000 километара плаћа исто као и возач који користи 50 километара ауто-пута, што значи да мање плаћа онај возач који више користи ауто-пут. Из тог разлога се затворени систем наплате путарине, где корисник плаћа путарину за онај број километра који заправо и користи, сматра најправеднијим – кажу у „Путевима Србије”.

У овом предузећу процењују да приход који би се остваривао наплатом путарине путем вињета у Србији није довољан за квалитетно одржавање ауто-путева, већ су потребне додатне субвенције државе за ту намену. Осим тога, већина држава које примењују систем наплате путарине путем вињета додатно наплаћују путарину за теретна возила на магистралним путевима, коришћење тунела, мостова....

– У прилог неисплативости вињета говори и чињеница да свих девет европских земаља, које путарину наплаћују путем вињета (Аустрија, Швајцарска, Словенија, Бугарска, Словачка, Чешка, Мађарска, Румунија, Молдавија), путарину за возила носивости преко 3,5 тона наплаћују по пређеном километру, а чак шест од девет наплаћују додатне таксе за тунеле, мостове и магистралне путеве – кажу у „Путевима Србије”. Земље које имају највећи путнички саобраћај у Европи, као што су Шпанија, Француска и Италија, путарину наплаћују по пређеном километру.

Став Европске комисије, односно Европског комитета за транспорт, јесте да се будућност наплате путарине на европским ауто-путевима огледа у успостављању интероперабилног система електронске наплате путарине по пређеном километру.

Izvor: www.politika.rs


* 01-06dputarine.jpg (64.17 KB, 672x498 - viewed 26 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #2183 on: June 18, 2019, 08:27:17 am »

Примера ради, возач који пређе 1.000 километара плаћа исто као и возач који користи 50 километара ауто-пута, што значи да мање плаћа онај возач који више користи ауто-пут.

Medjutim na taj nacin se vozaci domotivisu da koriste autoput na tako kratkim relacijama. Za takva kratka rastojanja postoje i drugi putevi osim autoputa. Sa druge strane na trzistu je normalno da se daje popust na kolicinu pa tako ne vidim problem da je putarina jeftinija za 1000 km nego za 50km. I na kraju onaj koji seden an autoput kod Subotice i putuje za Grcku, Tursku, Bugarsku ce na tom autoputu negde stati da popije nesto, da pojede, da sipa gorivo... pa ce na taj nacin ovoj drzavi ostaviti znatno vise novca od onoga koji autoputem putuje od Batocine do Jagodine ili od Nisa do Aleksinca.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2184 on: June 18, 2019, 09:23:37 am »

Evropski sud danas odlučuje o nemačkim putarinama
Tanjug  18.06.2019.

Evropski sud odlučuje danas o tome da li će Nemačkoj biti dozvoljeno da uvede putarine na autoputeve. One bi, pre svega, mogle da po džepu pogode strane vozače. Pritom je eventualna finansijska korist - sporna, piše Dojče vele (DW).

Ukoliko do uvođenja putarina dođe, svi će morati da nabave odgovarajuće vinjete - onakve kakve koriste recimo Slovenija ili Austrija. Kod automobila koji su prijavljeni u Nemačkoj, vlasnici bi, međutim, trebalo da dobiju neku vrstu povraćaja preko poreza. To znači da nemački vozači u stvari ne bi imali dodatne troškove.

Protiv tog plana tužbu je podnela Austrija, a podržala ju je Holandija. Argument Austrijanaca glasi: putarina je nespojiva sa evropskim ugovorima, jer ona diskriminiše Austrijance i sve druge građane EU sa izuzetkom Nemaca. Austrija se poziva na zabranu diskriminacije za građane Unije.

Početkom februara, državni pravobranilac Suda EU u svojoj ekspertizi je naveo da ne sumnja u ispravnost odluke o uvođenju putarina. Prema njegovoj proceni, stav Austrije o tome da se drugi građani EU time u Nemačkoj diskriminišu, bazira se na "nesporazumu“". Nemački i strani vlasnici vozila ne mogu se uporediti, jer stranci ne moraju da plaćaju nemački porez na vozila. Ta procena važi kao uputstvo i na osnovu nje bi sud mogao da odbije tužbu. Ekspertiza, doduše, nije obavezujuća, ali se u praksi pokazalo da sudije Suda Evropske unije često slede to mišljenje, navodi DW.

Nemački ministar saobraćaja Andreas Šojer - inače iz redova bavarske CSU čije je izborno obećanje i bilo da će uvesti putarine - želi da već u oktobru naredne godine počne s naplatom. Pripreme za to već sada su u toku. Država je tako još protekle godine sklopila ugovore sa preduzećima koja bi time trebalo da se bave. Naplata je zamišljena putem vinjeta na deset dana, dva meseca ili godinu dana, a njihova cena zavisila bi od količine štetnih izduvnih gasova vozila.

Tako bi vinjeta za deset dana koštala između pet i petnaest evra, ona za dva meseca između 16 i 30, a ona za godinu dana između 74 i 130 evra. Osnova za izračunavanje te cene je kombinacija evro-norme i veličine vozila. Vinjete bi mogle da se kupe preko interneta, mobilne aplikacije ili na određenim stanicama na autoputevima.

Zarada bi trebalo da se utroši za izgradnju novih i popravku postojećih puteva. Prema aktuelnim računicama, nemačka država bi mogla da ubire putarinu od oko 3,85 milijardi evra godišnje. Od toga bi tri milijarde dolazile od nemačkih vlasnika, što bi se, međutim, ponovo vratilo preko poreza. Ostalih oko 850 miliona evra stizalo bi od stranih vozača. Na održavanje i kontrolu sistema puteva, prema procenama, Nemačka troši oko 245 miliona evra. Prema tome, oko 600 miliona moglo bi da se uloži u izgradnju i obnovu putne mreže.Te kalkulacije su, međutim, sporne.

Prvih godina nakon uvođenja putarina može se očekivati deficit od deset do 155 miliona evra, navodi se u ekspertizi Foruma ekološko-socijalne tržišne ekonomije (FÖS), urađenoj po nalogu poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu.

Razlog za to, kako piše u toj ekspertizi, jesu izmene prvobitnog koncepta. Iako bi dobitak od naplate vinjeta za strane automobile trebalo da poraste, stvarni dobitak umanjio bi povraćaj novca zbog poreskih olakšica za vozila koja ispunjavaju normu euro-6, navodi FOS i dodaje da bi morala da se uzme u obzir i makroekonomska šteta koja bi nastala manjim obimom pograničnog prometa. Ministarstvo saobraćaja, međutim, i dalje ostaje pri svojim kalkulacijama.

Izvor: www.blic.rs
Logged
galeb
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 695



« Reply #2185 on: June 18, 2019, 09:16:22 pm »

 Austrija se buni za eventuelne Nemačke vinjete, a u Austrijanske jesu svima prihvatljive ??
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2186 on: June 19, 2019, 05:13:41 am »

Европски суд одлучио: увођење путарине у Немачкој незаконито
уторак, 18.06.2019.

ЛУКСЕМБУРГ – Европски суд правде донео је данас пресуду да је увођење путарина у Немачкој незаконито, јер се њима неправедно кажњавају возачи из других земаља Европске уније.

Терет плаћања путарине пао би искључиво на странце, што се, како је образложено, коси са законима ЕУ против дискриминације, пресудио је овај. Одлука суда са седиштем у Луксембургу значи да ће Немачка морати да повуче или ревидира свој систем наплате путарине, извештава агенција АП.

Да је дошло до увођења путарина сви би морали да набаве одговарајуће вињете,  какве користе, на пример, Словенија или Аустрија. Међутим, власници аутомобила регистрованих у Немачкој добијали би неку врсту повраћаја новца преко пореза, што значи да немачки возачи, за разлику од странаца, у ствари не би имали додатне трошкове, преноси Танјуг.

Спор је пред судом у Луксембургу покренула Аустрија која је, уз подршку Холандије, затражила да се преиспита да ли је одлука Немачке о увођењу путарина у складу с европским прописима.

Аустријски министар саобраћаја Андреас Рејхарт поздравио је одлуку суда не као победу коју је његова земља извојевала за себе, већ за целу Европску унију.

„Пошто сам ја чврсто опредељени Европљанин, мислим да је ова одлука Европског суда правде заиста велики дан за Европску унију и заједницу. Ово је, такође, недвосмислен сигнал равноправности у Европи”, рекао је он новинарима у Бечу.

Izvor: www.politika.rs
Logged
tihi
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 349



« Reply #2187 on: June 19, 2019, 08:35:44 am »

Austrija se buni za eventuelne Nemačke vinjete, a u Austrijanske jesu svima prihvatljive ??

Koliko sam ja shvatio sama vinjeta nije problem koliko to sto ce nemacki drzavljani kroz povracaj poreza kompenzovati vinjete, dok svi ostali to nece moci.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2188 on: June 19, 2019, 09:46:53 am »

Nemački vozači su i ovako putarinu plaćali kroz porez, što će i dalje činiti, a problem je sada izbio sa strancima. Zašto bi stranci bili oslobođeni plaćanja putarine? Da li nemci moraju da kupuju vinjete u Austriji ili Holandiji? Naravno da moraju, e pa neka austrijanci i holanđani ne koriste autoputeve u nemačkoj i neće morati da plaćaju.
Logged
Morskoprase
zastavnik
*
Offline Offline

Posts: 1 481



« Reply #2189 on: June 19, 2019, 11:35:15 am »

Nije problem u tome. Svuda (su) se gradili autoputevi državnim parama-poreskih platiša. Svuda se plaća porez za upotrebu puteva kod registracije. Ali u to nisu uključeni autoputevi-to se plaća dodatno. Znaći, ako ne plača putarinu u Nemačkoj Nemac neće ni drugi (barem ne državljanjin države EU). Ako Austrijanac plaća putarinu u Austriji, plaćat će i ostali vozaći. Ukratko, ono što je dozvoljeno državljanjinu određene zemlje kod kuće, ne može biti uskraćeno ostalim državljanima ostalih država EU.
Logged
Pages:  1 ... 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 [146] 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 ... 167   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.