PALUBA
July 16, 2018, 09:56:49 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News:
Glavni pokrovitelj foruma Paluba
kompanija
Protexi Group System
http://www.protexigroup.co.rs/
 
   Home   Help Search Calendar Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5   Go Down
  Print  
Author Topic: Projekt uspostavljanja hidroavionskih veza na Jadranu  (Read 30569 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 620



« on: April 07, 2011, 04:08:51 pm »

TVRTKA ‘EUROPSKI OBALNI ZRAČNI PRIJEVOZ’ USPOSTAVIT ĆE REDOVNE LINIJE ZRAČNIH CESTA, A U DRUGOJ FAZI ĆE IH PRODULJITI I DO TALIJANSKE STRANE JADRANA

USKORO Hidroplanom od Splita do Hvara za 12 minuta i 100 kuna!

Barba Frane, 73-godišnji Višanin, ispred kuće na suncem obasjanoj terasi lagano nakon doručka pijucka jutarnju kavu i pogledava na sat. Devet je i 30. Točno u 10 i 45 mora biti u KBC-u Split kod internista. Dovoljno vremena da još popije kavu, a onda lagano u mjesnu luku na hidroavion koji polijeće u deset. Za 15 minuta je u Splitu, a pola sata je sasvim dovoljno da navrijeme stigne do Firula.


* slika.jpg (19.25 KB. 468x318 - viewed 214 times.)

Ne, ovo nije nikakva maštarija. Sasvim je to izgledna stvarnost koju bi već u drugoj polovici ove godine mogla „pogoditi“ stanovnike većih jadranskih otoka i njihove goste - potvrdio nam je to Klaus Dieter Martin, čelnik kompanije “Europski obalni zračni prijevoz” (ECA).

Ova tvrtka, zajedno sa središnjim državnim vlastima u Zagrebu, užurbano razrađuje plan “zračnih autocesta” prema naseljenim jadranskim otocima koji bi trebali biti u pogonu u drugom dijelu ove godine, a u najgorem slučaju iduće.

- Već smo u Zagrebu osnovali hrvatsko-njemačku tvrtku s ambicijom da u što kraćem roku zrakoplovima amfibijama uspostave redovne veze između hrvatske obale i većih jadranskih otoka. Da su se ostvarili naši prvobitni planovi, već bismo punom parom vozili prema jadranskim otocima.

Nažalost, pokazalo se da uludo trošimo vrijeme jer nema šanse da tvrtka dobije sve potrebne dozvole i koncesije ako budemo pojedinačno od općina, gradova, županija i države tražili potrebne papire.

Zbog toga smo upravo obavili temeljite razgovore s potpredsjednikom Vlade Domagojem Miloševićem i ministrom Đurom Popijačem. Ocijenjeno je da je projekt ECA od državnog značenja za Hrvatsku i kao takav dobit će svu potrebnu logistiku središnje vlasti u Zagrebu - ekskluzivno za “Slobodnu” kaže Klaus Dieter Martin.

Projekt su poduprli i premijerka Angela Merkel te njemački gospodarstvenici.

- U prvoj fazi, a to će biti, nadamo se, već ove godine, s povezali bismo Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim pripadajućim otocima, a sjevernije Zadar, Rijeku, Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i drugim otocima.

Pri tome bi za slijetanje i polijetanje naših hidroaviona koristili 30 morskih luka. To i jest ključni razlog da se ovakav projekt može realizirati samo sa središnjim vlastima u Zagrebu - kaže naš sugovornik, koji ističe da će ovaj projekt gospodarski ojačati turizam na otocima.

Pogotovo kad u drugoj fazi ove otoke povežu s talijanskim gradovima kao što su Brindizi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravena, Bologna, Padova, Trst i Venecija. Recimo, iz Ancone do Malog Lošinja let traje samo 32 minute, a od Pescare do Visa 42. Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo sa zračne luke i iz Gruža.

Na primjer, iz Gruža do Korčule bi se letjelo 20 minuta, a karta stoji 43 eura. Split – Hvar 12 minuta, a karta 25 eura. Split – Korčula 20 minuta, 43 eura. Rijeka – Mali Lošinj 22 minute, 48 eura.

- U ovom trenutku govorimo o komercijalnim cijenama. Međutim, ako se karta naruči ranije, cijena je osjetno niža. Također, očekuju se i poticaji, odnosno subvencije od države. Baš kao i za brodske linije. Njima bi se cijene mogle prepoloviti, a za građane svesti na u najgorem slučaju na dvaput više negoli su cijene prijevoza trajektom. Tako bi se od Splita do Hvara moglo letjeti za cijenu od oko 100 kuna.

Evo još nekoliko podataka. Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastova 25 minuta, od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od deset do 20 minuta. Možete očekivati u predsezoni i posezoni eksploziju vikend-aranžmana za hrvatske otoke. Što se tiče lokalnog stanovništva, planiramo dva leta u tijeku dana: jutarnji i popodnevni.

Certifikati za hrvatske pilote

S obzirom na neiskustvo po pitanju hidroavionskog letenja i certificiranja u Hrvatskoj, ECA je predložila direktoru Agencije za civilno zrakoplovstvo pomoć i suradnju na školovanju, osposobljavanju inspektora u stjecanju certifikata, dozvola letenja na hidroavionima i praktičkog certificiranja na standardima zapadnih zemalja - kaže Klaus Dieter Martin, čelnik kompanije Europski obalni zračni prijevoz. ECA ima u tome dugogodišnje iskustvo u letenju hidroavionima u Kanadi, te razvijenu suradnju s njihovim zrakoplovnim vlastima.

U tom pogledu očekujemo uspostavljanje suradnje kako bi se certificiranje ECA hidroavionskih operacija u Hrvatskoj provela učinkovito i efikasno, uz poštovanje svih sigurnosnih standarda te omogućile operacije hidroavionima, kao i u europskim zemljama, kaže Klaus Dieter Martin.
 
Zrakoplov s 19 sjedala

Između jadranskih otoka i hrvatske obale letjeli bi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala tipa De Havilland Twin Otter DHC-6 koji mogu slijetati na more, ali i tvrde piste.

Martin: Sjedište kompanije preselit ćemo iz Zagreba u Split

Iako je danas sjedište kompanije u Zagrebu, kad počne raditi bit će prebačeno u Split. Za početak će tvrtka zapošljavati oko 125 radnika, uglavnom pilota, mehaničara, upravno i chek-in osoblja... - najavljuje Klaus Dieter Martin, čelnik kompanije Europski obalni zračni prijevoz .

Kalmeta donio pravilnik o aerodromima na vodi

Ministar Božidar Kalmeta donio je prošli tjedan Pravilnik o aerodromima na vodi, kao implementirajući propis za certificiranje hidroavionskog letenja na Jadranu, a na baznim standardima ICAO-a te sličnih propisa u UK.

Sada slijedi njegova implementacija, koja je kompleksna i zahtijeva tijesnu suradnju i s pomorskim vlastima Ministarstva, budući da hidroavion u doticaju s vodom (morem) postaje brodica i podliježe i pomorskim propisima.

Spas dolazi iz zraka

Hidroavioni na Jadranu mogli bi odigrati i ključnu ulogu kod promatranja te spašavanja.

- Mi očekujemo da bi nam država mogla dati dio tih ovlasti. Posebno kod nadzora i spašavanja na moru. Zajedno s obalnom stražom sudjelovali bismo u tim poslovima, kao i javnim službama, što je od iznimne važnosti za stanovnike najudaljenijih otoka koji su danas odsječeni - kaže Martin.

Autor: Marijan Džambo
Izvor: Slobodna Dalmacija

Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 963



« Reply #1 on: April 07, 2011, 04:37:12 pm »

Ajde, neka bude hidroavijacija!
Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 620



« Reply #2 on: June 04, 2011, 07:48:22 pm »

04.06.2011. | 13:51

EUROPEAN COASTAL AIRLINES PRIVODI KRAJU PROJEKT KOJIM ĆE BITNO PROMIJENITI ŽIVOT NA OVOJ STRANI JADARNA

HIDROAVIONI Krajem godine prvi letovi za naše otoke

Bude li sve  prema planu njemačke tvrtke European Coastal Airlinesa i njezina čelnika Klausa Dietera Martina, najdalje do kraja godine iz Splita, Dubrovnika, Šibenika, Zadra, Rijeke i Pule prema većim jadranskim otocima poletjet će prvi hidroavioni, čime će se otoci najtoplijeg mora u Europi uvezati u mrežu zračnih, kopnenih i morskih koridora Starog kontinenta.

- Mi smo spremni već ovog trena u prvoj fazi u pogon staviti najmanje šest zrakoplova amfibija koji bi veće gradove na jadranskoj obali povezali s najmanje devet otočnih destinacija. Prvi promotivni let bit će iz logističke baze u Splitu, po svoj prilici iz lučice Resnik, u Korčulu i Stari Grad na Hvaru.


* avion.jpg (136.76 KB. 468x334 - viewed 174 times.)

Nažalost, prije toga moramo riješiti brojne administrativne prepreke, na čemu intenzivno radimo s Vladom Republike Hrvatske. Ohrabreni smo činjenicom da je ovaj naš projekt dignut na razinu od državnog značaja i da se u njegovu realizaciju uključilo čak pet različitih Vladinih ministarstava. Upravo smo obavili novu rundu razgovora u Vladi RH, gdje je kao “pojačanje” s nama bio i bavarski ministar gospodarstva, infrastrukture, prometa i tehnologije Martin Zeil - specijalno za Spektar otkrio je Klaus Dieter Martin.

Njemačko-hrvatski kapital

Njemačka strana, koja u prvoj fazi u gradnju vodenih zračnih luka i kupnju zrakoplova te stvaranje pouzdanog obalnog zračnog avioprijevoznika na Jadranu namjerava uložiti najmanje 31 milijun eura, inzistira kod Vlade da kompletne papire - od dozvola do koncesija - riješi na jednome mjestu, u Zagrebu.

- Ako bismo mi morali rješavati te dozvole na lokalnoj razini, ovaj projekt bi u startu bio osuđen na propast. Naprosto, nitko nema vremena godinama se natezati s takvim nečim. Drago nam je da su to razumjeli i u Vladi RH, gdje je dogovoreno da sve poslove objedini Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Želimo jednim ugovorom riješiti sve koncesije - kaže Martin.

Naglašava da ni on ni njegovi partneri nisu novi u ovom poslu.

- Već imamo jednu kompaniju koja s 35 zrakoplova operira na Maldivima. Radimo i u Kanadi. Imamo ponudu da još jednu kompaniju oformimo na Maldivima i u Indiji. U cjelini, procedura da se dobiju svi papiri za takav biznis prilično je kompleksna.

Međutim, u Kanadi je državna administracija kooperativna, izlazi u susret i traži rješenja da ovakva kompanija što prije profunkcionira jer vide korist za državu. U Hrvatskoj je situacija obratna. U prvi plan se stavljaju problemi, a tek onda razmišlja o općem interesu i koristi. Uz to, ljudi u vlasti se boje, stalno propituju probleme umjesto da ih usput rješavaju - pojašnjava Klaus Dieter Martin.

Što to, zapravo, European Coastal Airlines želi napraviti na Jadranu, a čime život na ovdašnjim, pogotovo dalmatinskim otocima, više neće biti isti kao do sada?


* klaus.jpg (26.51 KB. 250x325 - viewed 174 times.)
Klaus Dieter Martin

- U prvoj fazi, a to će se dogoditi, nadamo se, već ove godine, povezali bismo Split i Dubrovnik s Korčulom i Hvarom, Visom, Lastovom i drugim pripadajućim otocima, a sjevernije Šibenik, Zadar, Rijeku i Pulu s Malim Lošinjem, Rabom i drugim dalmatinskim otocima. Pritom bi za slijetanje i polijetanje naših hidroaviona koristili 30 morskih luka. To i jest ključni razlog da se ovakav projekt može realizirati isključivo sa središnjim vlastima u Zagrebu - kaže naš sugovornik.

On tvrdi da se ne radi o čisto komercijalnom potezu ECA koja je u Zagrebu utemeljila tvrtku-kćer s njemačko-hrvatskim kapitalom.

- Želimo uspostaviti morske “autoceste” koje će postati sastavnim dijelom europskih, kako kopnenih, tako i zračnih koridora. Danas turisti iz Njemačke, na primjer, brže stižu do Egipta, Tunisa, Turske i Grčke, nego do jadranskih otoka. Ubuduće će, recimo, gost iz Münchena za samo sat i pol stizati na Vis. Naš je plan da gosta iz zračne luke Resnik zrakoplovima, koji inače mogu polijetati i slijetati na tvrde piste i vodu, odmah prebacimo na Vis.

Do Visa bi letjeli samo 15 minuta. Prvotno su u našoj kombinaciji kao središnja logistička baza bile Divulje. Vojska, nažalost, nije voljna da tu svoju bazu prenamijeni u vojno-civilnu, pa smo se sada okrenuli lučici Resnik. Dakle, taj projekt gospodarski će ojačati turizam na otocima.

Pogotovo kad u drugoj fazi ove otoke povežemo i s talijanskim gradovima kao što su Brindisi, Bari, Foggia, Ancona, Rimini, Ravenna, Bologna, Padova, Trst i Venecija. Recimo, iz Ancone do Malog Lošinja let traje samo 32, a od Pescare do Visa 42 minute. U predsezoni i posezoni tako možete očekivati eksploziju vikend-aranžmana za hrvatske otoke. Što se tiče lokalnog stanovništva, planiramo dva leta u tijeku dana: jutarnji i popodnevni - kaže+ Martin.

Promatranje i spašavanje

Tu se ne zaustavljaju ambicije Klausa Dietera Martina i njegovih poslovnih partnera. Žele da njihovi hidroavioni na Jadranu igraju i ključnu ulogu pri promatranju i spašavanju na moru.


* hidrobaza.jpg (176 KB. 468x334 - viewed 186 times.)
Ovako će izgledati (zračne) luke za hidroavione

- Vjerujemo da će nam država dati dio tih ovlasti. Zajedno s Obalnom stražom sudjelovali bismo u tim poslovima, kao i javnim službama. Tako bismo olakšali životi stanovnicima najudaljenijih otoka koji su danas odsječeni. Međutim, ovaj infrastrukturni projekt, koji omogućuje dosad neviđenu mobilnost stanovnika i turista, ima širi značaj za razvoj cijele regije - od Hrvatske, preko Slovenije do Italije i Crne Gore te uopće ovog dijela Mediterana.

Donosimo novu kvalitetu u turističkoj ponudi. Riječ je o skupoj i vrlo traženoj ponudi koja dovodi novu, platežno sposobniju klijentelu na Jadran. Ugledna turistička agencija TUI tvrdi da će s tim gostima u Hrvatsku donijeti i novi stil u turizmu, koji je do sada bio nepoznat. Dovest će gosta koji u jednom danu želi uživati u čarima Dubrovnika, ali i Brijuna. Mi to možemo omogućiti - kaže naš sugovornik.

U projektu povezivanja jadranskih otoka sudjelovat će jedna njemačka državna banka i tamošnja kompanija LEHEL, koja će se uključiti u projektiranje i opremanje zračnih luka na vodi. Tvrtka “Aqua projekt” proizvodit će pontone, a nije isključeno da se u tu proizvodnju uključi i Goran Prgin, vlasnik NCP-a.
- Gradnja objekata bit će povjerena jednoj hrvatskoj kompaniji, a održavanje zrakoplova Švicarcima - kaže Klaus Dieter Martin.

Sjedište kompanije iz Zagreba u Split

U projekt su uključeni stručnjaci više kompanija - Lufthanse, Hapag Lloyd Airlinesa te više DHL logističara manjih regionalnih tvrtki.

- S obzirom na neiskustvo u hidroavionskom letenju i certificiranju u Hrvatskoj, ECA je predložila Hrvatskoj pomoć i suradnju u školovanju i osposobljavanju inspektora u stjecanju certifikata, dozvola letenja na hidroavionima i certificiranja prema standardima zapadnih zemalja. Piloti ECA imaju dugogodišnje iskustvo u letenju hidroavionima u Kanadi te razvijenu suradnju s njihovim zrakoplovnim vlastima.

I u Hrvatskoj očekujemo uspostavljanje suradnje kako bi se certificiranje ECA hidroavionskih operacija u Hrvatskoj provelo učinkovito, uz poštovanje svih sigurnosnih standarda, te omogućile operacije hidroavionima kao i u europskim zemljama - kaže Klaus Dieter Martin. Doznajemo da je projekt obalnog zračnog prometa već privukao popriličnu pažnju lokalnog stanovništva u smislu mogućeg zapošljavanja.

- Primili smo puno molbi ljudi koji će, najvjerojatnije, biti zaposlenici te nove kompanije - kaže Martin. Iako je sada sjedište kompanije u Zagrebu, kad ona počne s radom bit će prebačeno u Split. Za početak će tvrtka zapošljavati oko 125 radnika, uglavnom pilota, mehaničara, upravnog i chek-in osoblja.

Zrakoplov kao brod

Kad zapuše jugo ili bura, prizemljujemo zrakoplove. Tu važe ista pravila kao i za brodove. Ne smeta samo jak vjetar, već i valovi. Prednost je jedino što se uvijek s druge strane otoka mogu naći uvale u koje je moguće sletjeti ili iz njih poletjeti.

- Za morsku zračnu luku potreban nam je prostor od 30x30 metara s nekoliko gatova. Inače, staza za polijetanje duga je 800 metara. Za slijetanje je osjetno manja. Morate znati da se radi o zrakoplovima koji, kad slete u more, zapravo imaju sve odlike broda.

Zbog toga su naši piloti istodobno i skiperi - pojašnjava Martin. Između jadranskih otoka i hrvatske obale letjeli bi amfibijski zrakoplovi s 19 sjedala tipa “de havilland twin otter DHC-6” koji mogu sletjeti i na tvrde piste.

Konkurencija trajektima

Iz Dubrovnika bi se prema otocima letjelo iz zračne luke i Gruža. Iz Gruža do Korčule bi se letjelo 20 minuta, a karta stoji 43 eura. Split – Hvar: 12 minuta, karta 25 eura. Split – Korčula: 20 minuta, 43 eura. Rijeka – Mali Lošinj: 22 minute, 48 eura. Iz Šibenika bi se polijetalo iz brodske luke koja je još prije sedam godina testirana za takve letove.

Od Splita do Visa letjelo bi se 15 minuta, od Dubrovnika do Lastovo 25, a od Zadra do tamošnjih otoka letovi bi trajali od 10 do 20 minuta. - Cijene letova su komercijalne, ali ako se karta naruči ranije, cijena je osjetno niža. Očekujemo da ćemo uz poticaje i subvencije od države, kakve se daju za brodske linije, cijene moći prepoloviti, te za građane svesti, u najgorem slučaju, na dvostruko više nego što su cijene prijevoza trajektom.

Autor: Marijan Džambo
Izvor: Slobodna Dalmacija

Logged
Boro Prodanic
Prijatelj foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 473


« Reply #3 on: June 04, 2011, 07:51:46 pm »

Boga mi, svaka čast!
Logged
leut
Urednik
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 620



« Reply #4 on: April 16, 2012, 12:04:35 am »

PROJEKT KREĆE S MJESTA

Prvi hidroavioni za naše otoke poletjet će već ovoga ljeta


* simulacija.jpg (79.83 KB. 680x430 - viewed 114 times.)
Simulacija uzletišta u Splitu

Konačno se kreće: deset godina od prve inicijative Hrvatska starta s projektom uspostave hidroavionskih veza na Jadranu, a prema očekivanjima prvi se letovi iz baza u Dubrovniku i Splitu planiraju već do ljeta ove godine!

Dvije južne hrvatske županije ozbiljno su shvatile važnost 34 milijuna eura teškog projekta, prionuvši rješavanju opsežne dokumentacije na ishođenju lokacijskih dozvola i koncesija. Ulog je velik, a dobitak neosporan - kaže dr.sc. Srećko Favro, uvaženi stručnjak, sudski vještak i konzultant za pomorski promet, napominjući kako usprkos tome još niti jedna koncesija nije dobivena. Dok se nekoliko njih ne izda, na ledu su i velika inozemna sredstva. To samo nepotrebno i vrlo nelogično oteže realizaciju projekta, koji bi u punu snagu trebao doći do ljeta sljedeće godine.

Turistički letovi

- S mrežom od 18 hidroavionskih pristaništa na obali i otocima, koje je kao i cjelokupnu investiciju zajamčio nositelj posla, njemačka tvrtka “European Coastal airlines”, Hrvatska dobiva infrastrukturni projekt osiguranja cjelogodišnjeg javnog prometa, te uslugu ljetnih turističkih letova. Za odmrzavanje sredstava čeka se samo još jedna bitna stavka, pojačani angažman u još nekoliko lučkih uprava, posebice onih sa sjevera našeg Jadrana.

Uz njihovo pridruživanje već probuđenim lučkim upravama s juga, projekt bi naglo krenuo, doslovce put neba - kaže dr. Favro. Osim javnog prometa na relacijama hrvatsko kopno - otoci, te Hrvatska - inozemstvo, hidroavioni bi obavljati i hitne medicinske letove, zaštitu i spašavanje, nadzor mora... O važnosti ideje govori i činjenica da se za njega svojedobno osobno zauzela istaknuta njemačka političarka Angela Merkel, te, kako doznajemo, nedavno kod premijera Zorana Milanovića i njemački veleposlanik.

- U Dubrovniku, Korčuli i Lastovu uz veliku asistenciju dožupana Frane Skokandića, već su utvrđene lokacije i pokrenut postupak za ishođenje koncesija. Pomaci idu i u Splitu i Visu, gdje također očekujemo učinkovitu realizaciju. Nadamo se da će se projektu što promptnije pridružiti i ostali gradovi, posebice na sjeveru. Brzina je bitna jer bez još nekoliko koncesija, za postavljanje hidroavionskih pristaništa, takozvanih pontona u lukama, investicijsko ulaganje ostaje zamrznuto. Nema smisla više čekati, investitor je tu, avioni su spremni, osigurana je i suradnja s TUI-om. Priliku kao što je ova nipošto ne smijemo propustiti – kaže Favro.

Veliki preokret

Upozorava s punim pravom, Hrvatska se treba probuditi, moderni život donosi brzinu, putnici nemaju vremena za bacanje. Dugi redovi za ukrcaj u trajektima, a ni višesatne vožnje do otoka, primjerice Lastova do kojeg se brodom vozi i po šest sati, nisu dobrodošli. Hidroavioni bi donijeli preokret, uštedjeli vrijeme, smanjili trošak i osigurali veliku dozu komfora. Upravo zato i investitor, ali i brojni naši stručnjaci gromoglasno navijaju za bržu realizaciju projekta, koji uz već osigurana sredstva ne mora trpjeti desetogodišnju poslovičnu anemiju vodećih ljudi nekih naših lučkih uprava.

- Uspostavom hidroavionske veze unapređuju se i životni uvjeti i gospodarstvo na otocima, a gdje je tek unapređenje turističkog proizvoda na Jadranu, zasnovanog na brzoj i efikasnoj povezanosti između mjesta na otocima i obale. Projekt, nasreću, ima snažnu podršku resornog ministarstva, a podržala ga je i Vlada. Međutim, još uvijek nije od Ministarstva prometa potvrđena operativna mogućnost korištenja hidroaviona, kao što je bilo certificirano 2002. na obavljenim pokusnim letovima. Preciznije rečeno, slijetanje na 300 metara od obale, a bliže po posebnom odobrenju, te daljnjem prometovanju hidroaviona kao brodice – kaže dr. sc. Srećko Favro.

Crnogorci su nam za petama

Kao primjer zemlje koja bilježi ekspanziju odličnih projekata, te brzu reakciju na relacijama gradovi – centrala – realizacija, može se uzeti Crna Gora. Pojačani turizam, veliki projekti, priljev stranog kapitala, nevjerojatni interes bogataša za kupnjom nekretnina plod su odlično osmišljene poslovne strategije koja ne trpi višeljetna mudrovanja i sporost. Najbolji primjer je gradnja marine za mega jahte Porto Monte Negro u Tivtu, koja je odnijela ne krišku, već cijelu tortu u pozamašnom nautičkom poslovanju za goste visoke klase na ovom prostoru.

- Istina je. Bogata klijentela će u posjetu Dubrovniku od sada dolaziti iz Tivta. S obzirom da u Hrvatskoj nema marine za takva mega plovila, ti će se brodovi usidriti ispred Dubrovnika. I nama će tako umjesto žive love ostati mrvice i njihovo smeće. Crnogorci su marinu napravili baš u Tivtu jer im osigurava blizinu atraktivne dubrovačke blizine. A ja sam još prije 15 godina apelirao na gradnju marine za mega jahte u Kuparima, na samo sedam kilometara od Dubrovnika. I dok mi čekamo, drugi igraju kolo – kaže dr.sc. Srećko Favro.

Baza u Divuljama

Leteća eskadrila će biti sastavljena od 6 do 10 hidroaviona proizvedenih u Kanadi, kojima treba osigurati pontonsko pristanište. Ono što se od Lučkih uprava i Županija očekuje su lokacijske dozvole za ponton koji bi se dao u koncesiju. Prema sadašnjem planu pontonska aerodromi su planirani u Puli, Rijeci, Zadru, Dubrovniku, Cavtatu, Rovinju, Šibeniku i Omišu.

Na otocima su to Mali Lošinj, Rab, Hvar, Korčula, Vela Luka, Brioni, Cres, Krk, Ubli, Vis, Komiža, Polače-Pomena, Novalja, Supetar i Bol. Problem je i još uvijek neriješena glavna baza tvrtke ECA kod Divulja (Resnik). Naime, raspoloživo zemljište na obali Državna uprava za zaštitu i spašavanje je ustupila, ali ono još uvijek nije ponuđeno u zakup tvrtki ECA.

Tko je dr. Srećko Favro?

Dr.sc. Srećko Favro osim svojeg stručnog rada predaje na Ekonomskom fakultetu u Splitu i Pomorskom fakultetu u Kotoru, te Sveučilištu u Novom Sadu i Wessex institute of Technology u Southamptonu. S dr.sc.Mirjanom Kovačić izdao je knjigu Nautički turizam i Luke nautičkog turizma. U Bolu ove godine organizira II konferenciju o održivom razvoju otoka. Favro je moderator modula Nautički turizam na REXPO međunarodnom sajmu investicijskih projekata za Jadransku regiju.

Za 26. travnja najavljuje sjednicu Saborskog odbora za turizam na temu nautičkog turizma. Na njoj će biti moderator kao i 2005-e, kada je sjednica istog odbora na ovu temu pokrenula izradu Studije i strategije razvitka nautičkog turizma. Ove je godine angažiran kao konzultant za nautički turizam crnogorske vlade za izradu Prostornog plana upravljanja obalnim pojasom, a nakon toga u pripremi je i Strategija razvitka NT Crne Gore.


Tanja Šimundić Bendić, Slobodna Dalmacija

Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 895



« Reply #5 on: February 27, 2013, 09:08:27 am »

"Slobodna Dalmacija" Split
http://www.slobodnadalmacija.hr/

26.02.2013.

ZRAČNA MORSKA LUKA

Hidroavioni neće skoro u naš porat
  
Iako su iz njemačke tvrtke “European Coastal Airlines“ u nekoliko navrata na sva zvona najavljivali da će na ljeto letovima hidroaviona iz Gradske luke povezati Split i srednjodalmatinske otoke, to se ipak neće dogoditi. Ta zamisao ipak će pričekati novi saziv Županijske skupštine poslije lokalnih izbora u svibnju.

Čelnici njemačke kompanije, podsjetimo, predstavili su projekt hidroavionskog povezivanja dalmatinskih otoka s najvećim gradovima na obali poput Splita, Dubrovnika, Šibenika i Pule. Tvrtka raspolaže jednim svojim zrakoplovom, Grumman G-21A Goose s devet sjedala, a u najam bi, najavljivali su mediji, uzeli De Haviland DHC-6 Twin Otter s 19 sjedala te Grumman G-111 Albatross s 30 sjedala.

Županijski zavod

Lokacija za hidroavionsko pristanište u Gradskoj luci u Splitu tek se predviđa u Izmjenama i dopunama Županijskog prostornog plana, i to na prostoru između lučice na Matejuški i hotela “Ambasador“. Kako nam je objasnio Željko Mišić, pomoćnik županijskog pročelnika za pomorstvo i turizam, bez usvajanja spomenutih izmjena prostornog plana nema ni govora o hidroavionima u luci.

− Prema informacijama od odgovornih u Županijskom zavodu za prostorno uređenje, vjerojatno će prijedlog izmjene plana ići na ponovni javni uvid, što bi značilo da neće biti usvojen u mandatu ove Županijske skupštine. Prije toga ne postoji mogućnost ni za uređenje tog pitanja u Gradskom prostornom planu − objasnio nam je Mišić. Ako njemačka tvrtka bude imala strpljenja, morat će proći trnovit put do trenutka prvog slijetanja hidroaviona ispred Matejuške.

Njemačka kompanija ‘European Coastal Airlines’ morat će pričekati ako namjerava razvijati posao nad Splitom   Goran Sebelić / Cropix Procedura je sljedeća: nakon što bude prihvaćena lokacija u Županijskom prostornom planu, potrebna je razrada plana nižeg reda, a to je Prostorni plan Splita, i to na način da se na temelju tog plana može izdati lokacijska dozvola. Poslije toga potrebno je utvrditi granicu lučkog područja za pristanište, pa potom provesti evidenciju lučkog područja u Katastru i Zemljišniku. Sve je to pretpostavka za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije za hidroavionsko pristanište.

Međutim, ni Nijemci se nisu baš tehnički pripremili za putničke linije nad Jadranom. Grumman G-21 “European Coastal Airlinesa“ trenutačno uopće ne leti, niti se koristi. Prije nekoliko godina ispisan je iz kanadskog registra aviona, a u hrvatski nije upisan.

Taj je zrakoplov proizveden davne 1944. godine, a remontiran je prije devet godina. Grumman Goose ima zvjezdaste, tj. klipne motore, a u aerosvijetu je poznato da svatko tko pokuša koristiti takav avion bez turbina mora računati na vrlo visoke troškove leta. Primjerice, troškovi leta kanadera CL 215 (također klipni motori) iznose 11.000 eura po satu leta. Tu padaju teorije o jeftinim kartama.
Klipni motori

Što se tiče zrakoplova Grumman Albatros, koji ECA namjerava unajmiti, on je 80-ih godina prošlog stoljeća dobio FAA certifikat na svoje klipne-zvjezdaste motore, ali njegova komercijalna upotreba u svijetu nije zaživjela. Svakako, hidroavioni neće skoro nad Gradsku luku i obližnje otoke.

DENIS KRNIĆ

Morska rampa u Divuljama za lakši život

Predstavnici kompanije “European Coastal Airlinesa“ najavili su kako će zrakoplovom De Havilland DHC-6 Twin Otter biti moguće povezati Vis i Koručulu sa Zagrebom. Jedni problem je što ovaj zrakoplov, dakle, njegova amfibijska verzija, ima dolet samo 180 kilometara i to zbog težine plovaka, te trapa, koja prelazi 930 kilograma. Taj trap, ukoliko provede noć u morskoj vodi, postaje neupotrebljiv zbog moguće blokade kočnica (korozija), što je pogibeljno za pokušaj spuštanja na suhu pistu. Drugim riječima, svaki let ujutro mora započeti iz suhe baze. To je vjerovatno ključni razlog zašto njemačka tvrtka traži da im se dio vojne baze u Divuljama s morskom rampom ustupi na korištenje.

« Last Edit: March 04, 2013, 11:46:44 pm by leut » Logged
Gazda
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 398



« Reply #6 on: February 27, 2013, 01:15:40 pm »

Zrakoplov proizveden 1944???
Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 963



« Reply #7 on: February 27, 2013, 02:01:01 pm »

...ti su najbolji; provjereni u ratu  Wink
evo, prilazem, ilustracije radi, fotografiju hidroaviona; treba uzeti u obzir da je ovaj iz 1942. pa bas nije za usporedbu  Shocked

* Grumman G-21 Goose JRF-5_NAS_Jax_1942.jpg (219.64 KB. 2100x1678 - viewed 119 times.)


Putnik koji donese bacvu aviobenzina od 200 litara, dobije popust od 15%.

« Last Edit: February 27, 2013, 02:11:58 pm by jadran2 » Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 530



« Reply #8 on: January 18, 2014, 05:57:57 pm »

18.siječnja 2014
Baldasar potvrdio: Hidroavioni će poletjeti s Matejuške

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar potvrdio nam je da će European Coastal Airlines dobiti svoju prvu hidroavionsku luku na Matejuški, što je Dalmacija Newsu jutros najavio župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, kazavši da će već na prvoj idućoj sjednici Županijske skupštine njemačkim investitorima biti izdana koncesija.
- Točno, koncesijsko odobrenje će izdati Županija, a Grad Split će izdati lokacijsku dozvolu tvrtki European Coastal Airlines. Mi smo u gradskoj upravi prvobitno mislili pričekati novi Zakon, koji bi u Saboru trebao biti izglasan do ljetne pauze, ali ako je to kasno za pričekati njemačim investitorima, a Županija će uskoro izdati koncesijsko odobrenje, onda ćemo i mi odmah odobriti lokacijsku dozvolu – kazao nam je Baldasar.

No, napomenuo je da će biti točno određeno gdje će se nalazi hidroavionsko pristanište na Matejuški, i s kakvim sve sadržajima.

- Hidroavionsko pristanište bit će malo istočnije, nego je ECA planirala, ali to njima neće ništa otežati u obavljanju njihovog posla. Naime, Grad Split planira urediti potez od Zapadne obale do Matejuške, a na kraju tog poteza, na samoj glavi mula na Matejuški, uredit će se hidroavionsko pristanište. Treba kazati i to da će ovo pristanište moći imati samo objekt za prodaju karata, a ne ni kafić ni restoran, kako su u European Coastal Airlinesu bili planirali.

No, kad se sve uredi, nakon što oni počnu s letovima, a nakon što se izglasa novi zakon, koji će ovakve luke posebne namjene staviti isključivo u nadležnost gradova, u ovom slučaju Grada Splita, možemo ponovno sjesti i probati dogovoriti eventualno kafić i štekat. No, ponavljam, na tom pristaništu ni tada nećemo odobriti otvaranje restorana – pojasnio je gradonačelnik Baldasar. Te zaključio:

- Ipak, sada je najbitnije da projekt hidroavionskog prijevoza njemačke tvrtke ECA krene, a kako stvari stoje, zaista će krenuti do ljeta, s Matejuške – kaže Ivo Baldasar.

JOŠKO DADIĆ  Dalmacija news
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 840



« Reply #9 on: January 18, 2014, 06:40:52 pm »

Bilo bi korektno od Baldasara kad bi objasnio Splićanima kako urediti pomorski promet u luci. Slijetanjem na morsku površinu zrakoplov postaje čamac. Split je grad s najfrekventnijim putničkim prometom u Hrvatskoj. U tu gužvu kad ubaci hidrozrakoplove, zvrkove, leteće metle i škovacere  gužva će biti još bolja i kreativnija. Što god Baldasar mislio zadnju riječ ima Ministarstvo prometa.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 963



« Reply #10 on: January 18, 2014, 06:51:43 pm »

Bas mi je puno drago; skoro ce bit 100-godina hidroavionskog saobracaja u Matejuski. Bilo je i vrime.
Sigurno ce se i onaj kondut stavit u prvotnu funkciju.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 895



« Reply #11 on: January 18, 2014, 06:57:55 pm »

Osobno sam skeptičan o hidroavionima na Matejuški. Ako to i bude, trebat će malo više od "konduta", a mjesta baš i nema. Ovaj tjedan sam slušao na radio Split-u, da misle dat u koncesiju prostor za tu svrhu u Resniku. Živi bili pa vidjeli!
Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 963



« Reply #12 on: January 18, 2014, 06:59:31 pm »

Dosta je vazno da i pista bude ravna  Wink


* De Havilland........jpg (229.79 KB, 1024x682 - viewed 88 times.)
Logged
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 963



« Reply #13 on: January 18, 2014, 07:05:46 pm »

Bilo bi korektno od Baldasara kad bi objasnio Splićanima kako urediti pomorski promet u luci. Slijetanjem na morsku površinu zrakoplov postaje čamac. Split je grad s najfrekventnijim putničkim prometom u Hrvatskoj. U tu gužvu kad ubaci hidrozrakoplove, zvrkove, leteće metle i škovacere  gužva će biti još bolja i kreativnija. Što god Baldasar mislio zadnju riječ ima Ministarstvo prometa.
En ti iruda - Ministarstvo prometa... Cool to su oni koji hoce ceste dati u koncesiju jer je drzavna kasa prazna, fali desetak milijardi, i zeljeznice u koncesiju.....a najbolje je da je svaki nastup toga ministarstva tako samouvjeren i napuhan, nazalost vez osnova, da nitko s ostrijim predmetom ne smije biti u blizini.
Bit ce veselo uskoro i tim ministarstvom.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 11 840



« Reply #14 on: January 18, 2014, 07:58:01 pm »

U ministarstvima radu stručni i pametni ljudi. Rade dugo u noć za sitnu naknadu za opće dobro. Koliko tona elaborata, referata i stručnih studija se klasificira i arhivira? Nema im broja. Bitno je planirati. O provedivosti planiranog raspravljaće se drugom prilikom.
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.03 seconds with 24 queries.