PALUBA
March 29, 2024, 11:03:41 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14   Go Down
  Print  
Author Topic: Svi moji tenkovi  (Read 103327 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
rotring
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 555


Najkraci put do ludnice!?Jednostavno,samo skrenes!


« Reply #135 on: December 14, 2011, 05:21:00 pm »

Pre svega da se zahvalim postovanom Vladi na ekskluzivnom snimku koji je podelio sa nama.

Gledao sam snimak vise puta i zaista imam puno pitanja.
Posto se radi o odredjivanju vremena odziva sistema u vertikalnoj ravni, malo mi je nejasno ili ne vidim dobro ....da li je zadato da sistem odrzava cev u horizontalnom polozaju pa se u odnosu na taj polozaj posmatrala stabilizacija u toku pokreta...ili je na ovom snimku vise takvih zadatih referentnih polozaja?
Na jednom delu snimka...negde pri kraju...jasno se vidi da sistem stabilise cev tek za prethodni polozaj hodnog dela tenka....dakle cisto kasnjenje a ne pogresno zauzimanje polozaja usled malog kasnjenja signala stabilizacije.
Tu se jasno vidi da cev zauzima jedan polozaj u toku penjanja tenka uz prepreku....ali posle toga cev topa ostaje u tom polozaju i kad tenk sidje sa prepreke, i tek onda sistem stabilizacije vraca cev na zadat polozaj.

Teorijski posmatrano to je automatski sistem upravljanja sa povratnom spregom.....povratna sprega treba da eliminise greske i poveca tacnost krajnje vrednosti, u ovom slucaju zadate referentne ravni polozaja cevi.

Kroz ceo film se vidi kako se sistem muci da postigne u pravom vremenskom trenutku trazen polozaj....
Da li se postupak smanjenja vremena odziva vrsi direktno u toku testiranja tj. voznje ili se ta modifikacija obavlja u nepokretnom stanju?

Kao sto rekoh, imam puno pitanja, sto konkretnih sto ne.....nadam se da Vlada moze na neka da mi odgovori.
Zahvalan unapred.
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #136 on: December 14, 2011, 06:26:25 pm »

Po mom osečaju, par puta je telo tenka išlo izvan kutova, do kojih može iči top gore/dole, pa ga blokira, a kad ima mogučnost ponovnog usmeravanja cevi i cilj to sam uradi. Ali to je moje laično mišlenje.

LPB
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #137 on: December 14, 2011, 08:28:46 pm »

Dakle, prvo da definišemo šta je to vrijeme smirenja.

Da se neki poremećaj sistemu i gleda se vrijeme za koliko će sistem da se vrati u stabilno stanje i ostane u njemu. Ovdje je poremećaj promjena položaja topa nastala promjenom položaja šasije koja je nastala kao posljedica kretanja tenka. Žiroskopi mjere poremećaj i daju sistemu komandu za ispravku istog. Ima tu još nekoliko senzora koji mjere isti poremećaj, na drugačiji način i na drugačijem mjestu. Za različite veličine poremećaja date su različita vremena smirenja sistema. Cilj stabilizacije topa je da poziciona greška (greška u položaju topa) bude u granicama 0,1 hiljaditi i da ostane stalno u tim granicama. Ta poziciona greška postoji i po pravcu i po visini, i kad su obe u zadatim granicama, pojavljuje se dozvola za opaljenje od sistema. U stvari postoje elektronska kola za predikciju greške koja daju dozvolu za opaljenja prije nego što se pojave uslovi za opaljenje, a to su kašnjenja koja pravi nišandžija i sam sistem, kao naprimjer kašnjenje udarne igle, koja je mehanički sklop i ima svoje vrijeme reagovanja, te vremena opaljenja i izlaska zrna iz topa. Kapija opaljenja se daje za zrno koje se u tom trenutku treba pojaviti na ustima cijevi. A od trenutka davanja dozvole za opaljenje pa do trenutka izlaska zrna iz topovske cijevi postoji neko vrijeme. Zato sav sistem mjeri promjenu greške u sistemu i ako greška ima tendenciju smanjenja i ulaska u zadane granice ( po elevaciji i azimutu) sistem će dati dozvolu za opaljenje prije nego što se pojave uslovi za opaljenje, i to za vrijeme kašnjenja ovoga svega zajedno.

Sistem je dobar ako dobro stabilizuje top i kupolu i ako je kapija vatre često u datim granicama, odnosno, ako je sistem "živahan" i brzo reaguje na poremećaje. Kod "živahnih" sistema postoji velika opasnost samooscilovanja. To je neprekidno trešenje topa i kupole. Zato se tu mora dobro paziti da sitem bude brz u reagovanju, ali da neuđe u samooscilovanje. Oni koji su to učili u nekoj školi poznaće ovdje Nikvistov kriterijum stabilnosti sistema. Naravno, ovdje se mora napraviti mehanika i elektronika da se top i kupola mogu dobro stabilizovati. Uravnotežen top se mora lagano rukom pomjerati gore dole, a kupola se po otpuštenoj kočnici i isključenom sistemu blokade kupole mora okrenuti oko pola kruga ako je ležaj kupole na ravnom, a lagano se kupola pokrene gurajući bočno top za usta cijevi. Dakle, sve je odblokirano i gurne se rukom top u stranu i kupola se lagano okrene skoro pola kruga. To su trenja i balansi masa na sistemu. Ako u pogonu ili u povratnoj vezi postoji zazor, naprimjer, zazor u uškama izvršnog cilindra koji gura top gore dole ili zazor u povratnoj vezi po azimutu, top i kupola će lagano oscilovati gore dole ili lijevo desno za veličinu tih zazora u povratnoj vezi.

Normalno, da bi pokretanje sistema moglo biti lagano i ravnomjerno moraju se napraviti balansi na topu i kupoli. Zato se na tenku nalazi dosta balansnih masa koje uravnotežuju i olakšavaju pokretanje.
Takođe se mora i elektronika prilagoditi masama na topu i kupoli. Baš je na ovome tenku bio problem. Mi smo završili sistem i otišli malo kući i kad smo se vratili vidjeli smo da su Kinezi dodali dodatni oklop na kupolu koja je promijenila kvalitet stabilizacije, te smo nakon toga ponovo mjenjali pojačanja u povratnoj sprezi sistema.

Da se sad vratimo ovom snimku. Tenk prelazi preko nekih prepreka i top mu dolazi u granične položaje elevacije, gdje limiteri hoda koče pokretanje topa. Po izlasku iz limita, gornjeg ili donjeg sistem treba ponovo da pokrene top i vrati ga u zadani položaj. Zavisno od "živahnosti" sistema isti to uradi brže ili sporije. Tada se trebaju podesiti pojačanja elektronike da greška položaja sistema što prije dođe u zadane granice i da se pojavi dozvola za opaljenje, odnosno kapija vatre.

E to smo radili na ovom snimku. Kasnije smo isto ponovili na ispitivanju u Pakistanu, gdje su Pakistanci tražili da ovo vrijeme smirenja i vraćanja u zadane granice bude manje i tu su tražili da napravimo nešto da top ne udari u zemlju prilikom ovog ispitivanja. Tu mi je sinula ideja i tada je napravljena elektronika da top nemože da udari u zemlju i da se u toj situaciji superbrzo digne u maksimalnu elevaciju, te da se po otklanjanju mogućnosti  udarca topa u zemlju isti vrati u položaj za gađanje.

Za one koji neznaju 0,1 hiljaditi je 10 cm visine na jednom kilometru daljine.

Mislim da sam širokoj čitalačkoj masi bez puno naučnih izraza i matematike objasnio šta se ovdje radi, prilagođavajući opis radnji tako da svi mogu da razumiju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pozdrav

Vlado


* t72 balastna masa na kolijevci topa.JPG (62.41 KB, 800x600 - viewed 477 times.)

* dvije balansne ploce na kolijevci topa.JPG (46.48 KB, 575x431 - viewed 492 times.)
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #138 on: December 14, 2011, 08:40:30 pm »

Hvala na obrazloženju, Vlado.

Kad se tenk posmatra iz vana, i kada se ulazi u njega, to izgleda robustno, ali tek sa takvim detailima vidi se, koliko je tenk delikatan i da je potrebno puno više od samo metalurgijskih radova.

LPB
Logged
rotring
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 555


Najkraci put do ludnice!?Jednostavno,samo skrenes!


« Reply #139 on: December 14, 2011, 09:06:24 pm »

Hvala na zaista iscrpnom objasnjenju i vise nego ocekivano.

Ima u objasnjenju dosta za analiziranje i razmisljanje. Eto, ja na primer sam totalno smetnuo sa uma vremena kasnjenja udarne igle i vremena kasnjenja operatera/nisandzije....

Znam da se ceo sistem moze "preseliti" u matematicki model i predstaviti blokovski sa odredjenim vezama izmedju i na taj nacin traziti vrednosti pojacanja, cak i vrednosti balansnih masa....Da li je to metod koji je potreban da bi se resio ovakav problem ili je moguce resenja traziti opitnim putem?


Mislim da sam širokoj čitalačkoj masi bez puno naučnih izraza i matematike objasnio šta se ovdje radi, prilagođavajući opis radnji tako da svi mogu da razumiju.

Mislim da je "visina" spustena na razumljivije grane i da bi se to ostvarilo potreban je zaista veliki trud i ogromno poznavanje "materije".....sto postovanom Vladi niko ne spori.
Ja, na primer ne mogu u potpunosti to uraditi pa se izvinjavam ostalim drugovima sto, eto moram koristiti malo strucnije izraze.
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #140 on: December 15, 2011, 07:51:52 am »

Naravno da postoji matematički model. Prenosna funkcija sistema i ostale neophodne matematičke analize.

Međutim, dosta je teško unijeti u tu matematiku nesavršenstva koja se dešavaju tokom proizvodnje. Za ležaj kupole definisano je trenje i ovalnost ležeja. Ležaj je prečnika 2,11 metara i ima dozvoljenu ovalnost 5 mm. Šta kad zupčanik u povratnoj sprezi naiđe na taj dio gdje je ležaj ovalan. Da nebi došlo do zazora između zupčanika u povratnoj sprezi svi su zupčanici u tom dijelu oprugom nategnuti dupli zupčanici. A kad taj isti davač brzine azimuta dođe na mjesto gdje kupola nije ovalna može doći do loma izlazne osovine zupčanika, a što je bila česta stvar na prvim komadima gdje je bila veća ovalnost ležaja, ali su se takvi ležajevi morali ugrađivati zbog ugovorenih obaveza i rokova prema JNA, a mi smo iz tehnike trebali smisliti kako da napravimo da kupola ide fino u čitavom krugu. Na spoju kupole i korpusa, na ležaju postoje i gumeni tvrdi amortizeri zbog kojih se kupola malo smakne u stranu ako je tenk na bočnom nagibu. I tu postoji mogućnost loma ove osovine, a takođe postoji mogućnost da zupčanici budu razubljeni.

Zbog ovakvih detalja na nekoliko mjesta u sistemu su postojali dijelovi za podešavanja, a koji se nisu mogli staviti u matematičku funkciju.

Ipak, pored svega, nekoliko puta smo radili metodom stalnih promašaja i uzaludnih pokušaja dok nismo došli do željenih rezultata. Previše je matematike trebalo da se nešto napravi. Zato smo počinjali sa "otprilike" vrijednostima u pojačanjima i u sistemu dok nismo došli do željenih rezultata.

Sad kad je u Iranu oborena ona američka letjelica  sjećam se detalja kad sam radio u Teheranu američke tenkove. Raširio ja šemu na stolu i mjenjam nešto na šemi za američki tenk, a taj dan je došao jedan novi stručnjak u iransku ekipu. Šema od dva kvadratna metra. I dođe ovaj Iranac i na šemi pokaza otpornik, a nakon gledanja šeme desetak minuta, i reče da ga smanjimo za nekoliko oma. I stvarno, našao je nešto na šta mi nismo mislili da je potrebno mjenjati.

Radio je čovjek sa nama neko vrijeme. Genijalac. Bilo nam je drago raditi sa njim, jer je pokazao ogromno znanje. A sad mi je naročito drago kad je oborena američka letjelica.  Možda je i on bio u tom poslu, te ako je bio ima sve moje čestitke.

Pozdrav
žVlado
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #141 on: December 15, 2011, 10:43:38 am »

Shema stabilizacije na tenku PT 76 B.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Verovatno bi trebalo biti slično i na M-84.



LPB


* PT 76 B.jpg (278.12 KB, 1153x834 - viewed 425 times.)
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #142 on: December 15, 2011, 10:58:13 am »

Dodatak. Imamo i o stabilizaciji M84 ponešto.

Osnovni taktičko-tehnički podaci stabilizatora su:

brzina vertikalnog navođenja u punoj stabilizacijimin 0,05 °/s
max 3,5 °/s
brzina horizontalnog navođenja u punoj stabilizacijimin 0,07 °/s
max 6 °/s
brzina okretanja kupole od strane vozača18 °/s
brzina okretanja kupole od strane komandira tenka20 °/s
vreme spremnosti za rad odmomenta uključivanja1,5 - 2min
dužina neprekidnog radamax 4 časa

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


LPB


* Stabilizacija M84.jpg (178.93 KB, 1517x1297 - viewed 402 times.)
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #143 on: December 15, 2011, 11:21:57 am »

Malo si pogriješio. Ova slika bi bila pogodna za  za T55, a ne za  M84. Na ovoj slici se vidi da je pogon kupole preko elektromotora spojenog na amplidinski pojačavač, na slici označen kao EMU. Ovo sliči na STP-1 "Gorizont". Na M84 pogon kupole je hidraulični.

U ovome kasnijem tekstu imaš opet grešku. Brzina okretanja kupole od strane komandira ili vozača je ista. Ista je komanda i komandni napon, s tim što vozač može da vrti kupolu samo u lijevo, a komandir u obe strane.

Idemo dalje.

Ova slika na kojoj si napisao da Stabilizacija M84.jpg je u stvari stabilizacija tenka T72.

Dužina neprekidnog rada se daje samo za hidrauliku, ali u tom tekstu koji si našao mora da piše da dužina rada u borbenim uslovima nije ograničena.


Pozdrav

Vlado
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #144 on: December 15, 2011, 12:03:17 pm »

Hvala na dopuni.

Inače preuzeto sa
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Snap2.jpg (77.88 KB, 671x540 - viewed 396 times.)
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #145 on: December 15, 2011, 12:50:38 pm »

Žalosno da su takve greške u toj knjizi.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #146 on: December 15, 2011, 01:08:01 pm »

Žalosno da su takve greške u toj knjizi.

Nisi sudjelovao kod pripreme tiskanja ove knige. Wink Mogli su ti ponudit barem recenziju, ali bi vjerovatno trebali platit.
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #147 on: December 15, 2011, 02:43:36 pm »

Upustvo je pisano početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Tada ni profesori na Katedri vatrene obuke  u VP 2908 Banja Luka, Školski centar OMJ nisu znali rukovati sa M84. A moralo se nešto napisati.

Kad bi samo znali na kakva sam početnička pitanja nailazio kod profesora na ovoj katedri. A oni su učili generacije i generacije starješina ...

A te su starješine obučavale generacije i generacije vojnika ...

Imam tu knjigu kod kuće. Sad sam na poslu, ali kad dođem kući pogledaću je detaljno.

Kad vidim kako je u Remontnom zavodu Čačak rastavljen tenk duša me zaboli za njim. Pojma nemaju. I onda kažu da u Srbiji nema dovoljno ispravnih tenkova sa popune jedinicu.  Pa kako će biti kad ih pogrešno rastave, pa ih onda ne mogu da sastave.

Nešto je trulo u državi Danskoj (Šekspir).

Mislim da se mnogi sjećaju na ovome forumu koje sam greške nalazio na sajtu Vojske Srbije. Moja ćerka razlikuje vrste tenkova, a Ministar odbrane Srbije govori o tenkovima T84, a mi imamo M84. Ko što se kaže "Riba smrdi od glave".

Na sajtu www.budiprofesionalac.rs piše da tenk M84 ima 4 člana posade. Kakav ministar takva i vojska. I još stručnjaci stavili sliku tenka T72, a govore o tenku M84.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


PS

Svaka sličnost sa truleži u državi Danskoj je slučajna.

Šekspir


* sajt budi profesionalac 1.jpg (149.39 KB, 1000x560 - viewed 238 times.)
Logged
gocemk
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 636


« Reply #148 on: December 18, 2011, 03:21:39 pm »

Dakle, jedan od tenkova koji sam radio je i kineski tenk T85-III. Napravili smo ga u Kini, u provinciji Unutrašnja Mongolija, u gradu Bao Tao, fabrici poznata kao Fabrika 617
 内蒙古第一机械制造 (集团)公司.

Mala ekipa, ali odabrana.
U ovom smo hotelu spavali. Vidi se tekst iza mene na mongolskom i kineskom pismu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ovo je prvi put da se objavljuje snimak tog tenka. Još nikad nije nigdje viđen.

Ekskluzivno na Palubi.

 Ovdje ispitujemo stabilizaciju topa prilikom prelaska preko prepreka. Mjenjali smo pojačanja u petlji vertikale, te gledali vremena odziva sistema stabilizacije.


 


пре једног дана гледао сам кинески тенкова особено tupe-85II и приметио сам да  мотор  tupe-85II сила је 1000кс као наш м-84, и да СССР није желео да продае топ од 125мм, и да се обезбеди помоћ за 125 мм топова и онда сам помислио да је неко југославени дали помош кинези.   Cool
« Last Edit: July 07, 2014, 07:18:48 pm by Trifko » Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #149 on: December 18, 2011, 03:50:16 pm »

Kinezi su već imali top 2A46, 125 mm na tenku T85-II. Mi smo ih samo malo "sofisticirali". Imali su i dobar motor. Oni su od prije imali licencu za tenk T72, samo su tu licencu malo preradili za svoj način rada i razmišljanja.

Vlado
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 23 queries.