PALUBA
January 27, 2021, 04:31:00 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: If you are experiencing problems during registration process, please contact us on flushroyal75@gmail.com
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8   Go Down
  Print  
Author Topic: Hrana kao lijek i lijekovita bilja  (Read 61497 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
jadran2
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 138



« Reply #15 on: April 25, 2011, 10:01:54 pm »

Bravo, ML i na ovom uvrstenju. Maslacak se moze lako naci;
(cicerika=leca)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #16 on: April 26, 2011, 06:54:08 am »

Bravo, ML i na ovom uvrstenju. Maslacak se moze lako naci;
(cicerika=leca)

Možda nisam u pravu, ali čini mi se, da je cicerika=slanutak (barem u Dalmaciji). Svjetlo kafena okrugla zrna malo veča od graška (biži).

Navodno je ime od Cicerona, koji je imao na licu izraslinu u obliku "cicerike"
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #17 on: April 26, 2011, 07:04:37 am »

Bravo, ML i na ovom uvrstenju. Maslacak se moze lako naci;
(cicerika=leca)

Možda nisam u pravu, ali čini mi se, da je cicerika=slanutak (barem u Dalmaciji). Svjetlo kafena okrugla zrna malo veča od graška (biži).

Navodno je ime od Cicerona, koji je imao na licu izraslinu u obliku "cicerike"
U pravu si Duje, čičerika,slanutak,leblebija(Cicer arietinum) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* čičerika.jpg (7.13 KB, 216x160 - viewed 613 times.)
Logged
Bozo13
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 230



« Reply #18 on: April 26, 2011, 12:48:44 pm »

U kulinariki se najčešče priprema u salatama, a i šteta je kuhati ili na neki drugi način pripremati mladi maslačak.
Recepta ima obilje, ali generalno ga možemo miješati sa bilo kojim  prolječnim povrčem (medveđi luk, koprive ..) sa dodatkom hladno stiskanog maslinovog ulja .
Svaki dodatak pridodaje svoj ukus, dobri dodatki su i pasulj, čičerika, krompir, češnjak, avokado i razna sjemena.
Dobar je I pripremljen sa tvrdo kuhanim jajima.
OUkus ima prijatno gorkičast. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Po mom okusu, jedna od najboljih salata. Mladi maslačak, bučno ulje i jaja.
Samo treba paziti gde se ga bere.
Logged
madmitch
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 163


« Reply #19 on: April 26, 2011, 01:27:57 pm »

U kulinariki se najčešče priprema u salatama, a i šteta je kuhati ili na neki drugi način pripremati mladi maslačak.
Recepta ima obilje, ali generalno ga možemo miješati sa bilo kojim  prolječnim povrčem (medveđi luk, koprive ..) sa dodatkom hladno stiskanog maslinovog ulja .
Svaki dodatak pridodaje svoj ukus, dobri dodatki su i pasulj, čičerika, krompir, češnjak, avokado i razna sjemena.
Dobar je I pripremljen sa tvrdo kuhanim jajima.
OUkus ima prijatno gorkičast. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Po mom okusu, jedna od najboljih salata. Mladi maslačak, bučno ulje i jaja.
Samo treba paziti gde se ga bere.
Ne zaboravi na čvarke, njami.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #20 on: April 26, 2011, 08:34:33 pm »

Šparoge,lobodika-veprina,bljušt [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ovo samoniklo povrče se pojavljuje u rano proljeće pa tamo do sredine juna mijeseca.Ako nismo skloni šetnjama po prirodi, sve ovo samoniklo povrće se prodaje na pijacama pre svega u primorju. Svaka šetnja može se iskoristiti za branje ovih biljaka, pa osim zdrave šetnje u prirodi imamo i delikatesni obrok.
Jutros sam se prije posla uputio u šetnju od Valdoltre (Ankaran) do Debelog Rtiča uz morsku obalu, bez ikakvih namjera za branjem šparoga, međutim kada sam a samom rubu morskog nanosa ugledao prve šparoge nisam mogao odoljeti i ubrzo sam nabrao buketič te ukusne i zdrave biljke. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kako god sve ovo ukusno bilje je sastavni dio mnogih gurmanskig receptura. U njegovu prirodnost ne treba previše posezati da ne bi izgubilo svoje specifičnosti.
Ukus divljine najednostavnije se sačuva tako da ga kuhamo ili pečemo sasvim kratko
i dodamo što manje sastojaka. U manjim količinama ga kao salatu možemo upotrjebiti surovo. Sve tri  vrste su malo gorkog ukusa i jake arome. Njihovoj gorčini paše nešto masnoga, prije svega maslinovo ulje. Vir su minerala,karotenoida, flavonoida i drugih bioaktivnih supstanci. Inače svaka od ovih biljki ima svoje mijesto u pučkoj i oficijalnoj medicini pa ću o svakoj ukratko nešto napisati.


* šparoga, bodeća lobodika,bljušt.jpg (74.05 KB, 300x200 - viewed 1036 times.)

* šparoga u morskom nanosu 3375x2548.JPG (170.77 KB, 800x604 - viewed 286 times.)

* šparoge u morskom nanosu 1 3076x2030.JPG (131.18 KB, 800x528 - viewed 298 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 894



« Reply #21 on: April 26, 2011, 09:11:49 pm »

Šparoge,lobodika-veprina,bljušt [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ovo samoniklo povrče se pojavljuje u rano proljeće pa tamo do sredine juna mijeseca.Ako nismo skloni šetnjama po prirodi, sve ovo samoniklo povrće se prodaje na pijacama pre svega u primorju. Svaka šetnja može se iskoristiti za branje ovih biljaka, pa osim zdrave šetnje u prirodi imamo i delikatesni obrok.
Jutros sam se prije posla uputio u šetnju od Valdoltre (Ankaran) do Debelog Rtiča uz morsku obalu, bez ikakvih namjera za branjem šparoga, međutim kada sam a samom rubu morskog nanosa ugledao prve šparoge nisam mogao odoljeti i ubrzo sam nabrao buketič te ukusne i zdrave biljke. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kako god sve ovo ukusno bilje je sastavni dio mnogih gurmanskig receptura. U njegovu prirodnost ne treba previše posezati da ne bi izgubilo svoje specifičnosti.
Ukus divljine najednostavnije se sačuva tako da ga kuhamo ili pečemo sasvim kratko
i dodamo što manje sastojaka. U manjim količinama ga kao salatu možemo upotrjebiti surovo. Sve tri  vrste su malo gorkog ukusa i jake arome. Njihovoj gorčini paše nešto masnoga, prije svega maslinovo ulje. Vir su minerala,karotenoida, flavonoida i drugih bioaktivnih supstanci. Inače svaka od ovih biljki ima svoje mijesto u pučkoj i oficijalnoj medicini pa ću o svakoj ukratko nešto napisati.


"Palubarci" pogotovo,( mi koji smo bili u Lori),  šparoge smo mogli ubrat i  i u Lori. Največe su bile, kad se je išlo od sjevernog lukobrana prema zatvoru, oko zatvora i  oko zgrade br.2 iznad intendantskih skladišta.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 060


« Reply #22 on: April 26, 2011, 10:07:37 pm »

Ovu lobodiku u Boki zovu špećak. Mislim da nisam pogrešio - to su mladi izdanci od veprinca. Ima ih obilje u Savinskoj dubravi u Herceg Novom. Ukus im je veoma sličan divljim šparogama. Ja ih pripremam sa jajima, na kajganu.
Ove godine u Boki ima znatno manje šparoga nego prethodnih - barem na onim terenima koje ja obilazim. Suša je - ozbiljnije kiše nije bilo već više od mesec dana, i to verovatno utiče na njihov rast. Slaba je i trava, pašnjaci su skoro goli.
Majčina dušica je nikla ali plantaže te biljke su veoma siromašne .... Treba kiše pa da priroda krene u bujanje!
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #23 on: April 27, 2011, 10:54:47 am »

Šparoga (Asparagus officinalis) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izdanak biljke je u proljeće radi svoje kulinarične vrijednosti i zanimljivog nutritivnog sastava. Ime šparoge dolazi od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Biljni rod šparoga obuhvaća 300 vrsta , a za prehranu se koristi vrsta officinalis, dok se ostale upotrebljavaju kao ukrasne biljke.
Sezona šparoga je negdje od februara do juna, ali najviše ih se nalazi u aprilu i maju.
Postoje i izuzetci na primorju kada se mgu nači čak i zimi na sunčanim i zaštičenim mjestima. Vrlo brzo rastu i izdanak može u jednom danu da naraste do 20cm.
Branje je radi smještaja biljke u prirodi,  ponekad i neugodan poslić. Naime obično gdje ima šparoga ima i zmija. Neki preporučuju čizme i rukavice, međutim smatram da je dovoljna zaštita od zmija i visoka pohodna obuća i štap kojim sklanjamo bockavo rastlinje, a ujedno i tjeramo zmije. Najčešče jih nalazimo na šumskom rubu i grmovima. Često rastu kraj puteva. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Šparoga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana, a tamo se i gaji od antikog doba.
Egibčani su divlju šparog, koja je rasla uz tok rijeke Nila, osim za prehranu, nudili u dar bogovima, a i u  grobnicama faraona nađene su slike divljih šparoga.
Grci su brali divlje šparoge, Rimljani isto tako, vjerovali su u njihova ljekovita svojstva, a cijenili su je kao delikatesu na trpezi. Rimljani su je prvi počeli kultivirati.

U prošlosti su šparoge imale veliku cijenu i radi ubijeđenja da su afrodizijak radi oblika izdanka.
Danas se zna da šparoge, naročito divlje, imaju puno fospora,sumpora,kalcija, magnezija, željezo,bakar, cink, mangan, fluor, jod  i vitamie C, B-kompleksa, A i mnogo antioksidanata.
Po pučkom vjerovanju su važne, jer čiste krv i pomažu kod bolesti mokračnih puteva,
Naučnici su lijekovita svojstva dokazali i po nekim dognanjima čak tope kamen u bubrezima.
Svoj ukus šparoge mogu zahvaliti pre svega sumpornim spojevima sadržaju kiselina i šećeru. Specifičan ukus šparoga se razvije kod kuhanja, sa termičkm razgradnjom metilmetionina,asparaginske i nekih drugih kiselina, razgradnjom nenasičenih mastnih kiselina(linolne i linolenske kiseline). Pored gore spomenutih tvari u šparogama,    ima:asparagina,arginina,tirozina,valina,purina,fenilalanina,izoleucina,koniferina,vanilina, saponini,citronska jabučna i jantarna kiselina. Bogati su rutinom, koji jača stijene krvnih žila i kapilara, sadrže i glutation, koji je značajan u borbi organizma protiv raka.
Američki Nacionalni Institut za raka je potvrdio da šparoge na lijestvici testirane hrane imaju najviše glutationa, koji se smatra za jednog od najjačih  antikercerogena i antioksidanata. Sadrže i veliku količinu proteina zvanih histones, za koje se vijeruje da su aktivni kod procesa rasti čelija, tzv normalizator rasti čelija, što ima za posledicu pozitivno  djelovanje na rakava obolenja.

Recept za pripremu lijeka od šparoga:
Izkuhane šparoge se u mikseru izmješaju u pire koji se pohrani u frižideru. Bolesniku se daje 4 žlice pireja dnevo, odnosno dvije ujutro i dvije uveče. Pire se može i razrijediti vodom i piti kao napitak.
Treba probati, štetit ne može.

Šparoge je najbolje pripremati sviježe. Kuharski majstori ih kuhaju u posebnim loncima ,tako, da su stabljuke u vodi, a vrhovi u pari.
Najednostavniji način kuhanja je, da vodu solimo, dodamo malo šećera,komadić masla i malo soka od limuna. Nikad se ne smiju kuhati predugo, tako da ohrane boju,oblik i aromu.
Kuhane možemo upotrijebiti na više načina, kao predjelo sa raznim prelivima, za juhu, za salatu i omlete.

Tipična primorska priprema je fritaja sa šparogama.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Šparoge se narežu na 1-2cm duge komadiće i to od vrha do mijesta gdje je stabljika još mekana, meni je najednostavniji način lomljenje, jer se tako najlakše odredi granica gdje postaju tvrde. Operu se i stave u tavu na vruće ulje(maslinovo) i proprže dok šparoga ne pusti sok i omekša. Solimo i pobiberimo.Kada je šparoga meka dodamo umučena jaja,pomješamo i pečemo. Fritaju sa šparogama možemo pripremiti i sa dodatkom komadića pancete i pršuta. Isto se priprema i fritaja od izdanaka bljušča (tamus communis).
Fritaja se po želji može posuti naribanim kozjim ili ovčjim sirom

Ima istine u ovome: Tko fritaju s divljim šparogama nije kušao, taj Istru nije upoznao. Šparoga, gorda istarska kraljica, svojim pomalo gorkim okusom podsjetit će vas na makiju, kamen, istarske borove, miris mora i aromatičnih biljki.





* 376px-Illustration_Asparagus_officinalis0b.jpg (82.35 KB, 376x599 - viewed 240 times.)

* šparoge.jpg (135.31 KB, 640x320 - viewed 268 times.)

* fritaja.jpg (292.01 KB, 640x320 - viewed 251 times.)
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 15 832


Jednakost, Bratsvo, Sloboda


WWW
« Reply #24 on: April 27, 2011, 11:04:18 am »

Nasao sam na Interenetu da se pominje i kao Spargla.
Da li se moze naci u kontinentalnim delovima na Balkanu?
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #25 on: April 27, 2011, 11:15:47 am »

Najčešča je u primorskom i mediteranskom pasu, npr u Sloveniji raste u Primorju, Vipavskoj dolini i na Goriškem, znači u onim predjalima koji su pod uticajem blage mediteranske klime.
Inače što se tiče gojenih šparoga one se mogu uzgajati svuda. One se po izgledu razlikuju od divljih, deblje su, a ima ih zelenih i bijelih. Bijela boja se dobija specijalnim načinom gajenja i to tako da se izdanki zatrpavaju zemljom i tako zadrže bjelu boju.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 15 832


Jednakost, Bratsvo, Sloboda


WWW
« Reply #26 on: April 27, 2011, 11:26:29 am »

Mogu da se kladim da uzgajana sparoga ima manje lekovitiji ucinak nego divlja.
Jos jedno pitanje. Ako ima tako povoljan evekat da li se moze jesti u svezem stanju.
Termickom obradom, kuvanjem bilo na paru ili u vodi ma koja biljka izgubi deo lekovitog dejstva.

Jos malo pa cemo moci da sastavimo jedan rucak zvan "Palubino zdravlje".

Jesi li ML izucavao lekovito bilje na nekom kursu, skoli i slicno ili je ovo sve iz zivotnog iskustva?

PS
Za ovakve stvari, lekovito bilje, treba ukinuti granice i carinu, ali to ne ide farmaceutskim korporacijama na ruku tj dzep.
« Last Edit: April 27, 2011, 11:35:32 am by Broker, Reason: slovna greska » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 674



« Reply #27 on: April 27, 2011, 11:32:07 am »

špargla se može jesti bez termičke obrade, ja ih jedem i dok ih berem.
Logged
Brok
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 15 832


Jednakost, Bratsvo, Sloboda


WWW
« Reply #28 on: April 27, 2011, 11:34:21 am »

Tako sam i mislio.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 170



« Reply #29 on: April 27, 2011, 12:40:20 pm »

Usporedba cijena šparoga u Firenzi.
Iz uzgoja mac ( kita ) 5 eura
Divlja mac 25 eura.
Ovo je vrijedilo prije desetak dana.
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.024 seconds with 23 queries.