Tabori, odbrana od Turaka

[ML]

Tabor

Turci su na slovenačke zemlje upadali vrlo rano, več od 1408g. i do 1526 su izvršili već 45 upada. Kao reakcija na upade se rađa specifičan oblik fortifikacije u slovenskim zemljama, a u okviru unutrašnjoaustrijskih zemalja ( posle ujedinjenja pod Hauzburžanima) , tabori.
Odbrana slovenskih zemalja(Kranjska,Štajerska,koroška,Goriška i grad Trst)je bila nedovoljna. Gradovi i utvrde su davli sigurno utočište pre svega plemičima i njihovim ljudima, dok su kmetovi ostavljeni da se sami brinu o sebi. U prvo vrijeme bježali su iz sela i skrivali se po šumama, jamama, u blizini crkvi..,ali kako su se upadi nastavljali počinje izgradnja tabora. To su bile crkve koje su  se nalazile na uzvisini i oko kojih bi dizali bedeme.
Kako je bilo normativno riješeno ovakvo utvrđivanje nije najbolje razjašnjeno, ali predpostavke su da je uloga vlasti bila pre svega normativnog karaktera, ponekad nadzorna, a bilo je i slučajeva gdje je od lokalne zemaljske i crkvene gospode bilo i pokroviteljstva i donacija. Kolliko su sami seljaci-kmetovi imali otvorene ruke glede pobuda i odlučivanja o gradnji tabora ostaje otvoreno pitanje.
Bilo je i otpora lokalnih feudalaca tom načinu utvrđivanja pre svega vezano za seljačke bune.
Tabori su predstavljali dio utvrđenog sistema i njihova se funkcija prepliće sa ostalim djelovima sistema borbe protiv Turaka.
U strateškom smislu predstavljaju prilagođavanje utvrdbenog sistema novim okolnostima, koje nastaju širenjem turske države na  Balkanu. Tabori su vezali na sebe dobar dio pljačkaške vojske i smanjivali njenu udarnu moć.
Djelimično preuzimaju na sebe i signalnu funkciju u sistemu obavještavanja i javljanja(krijesovi, strijeljanje mužarima, zvonjenje..)
Omogučuju efikasniju odbranu stanovništva, zgusnut sistem utvrda znači lakše i brže povlačenje izza zidina u slučaju opasnosti. Značajni su i za zaštitu imovine, tako su u taborima po pravilu uređivala i spremišta za žito i druge značajne namirnice, a postojala je mogučnost sklanjanja veče količine stoke.
Tabori nisu služili kao uporišta i operativne baze zemaljske vojske, več su služili kao uporišta za vojsku kmetskog saveza.

Tabor u Hrastovlju je primijer takve utvrde.iz konca 16 st. Zidine sa dva obrambene kule su dignute oko crkve iz kasnoromanskog perioda, koja je posvećena 1475g.
Unutrašnje galerije na zidinama nisu sačuvane, vijerojatno su bile drvene, još se vide upori za grede u zidovima i u kulama. Svaki niz uslovno rečeno puškarnica je imao svoju galeriju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Tabor na SV Urhu kod Horjula.
Izgrađen u 16st., oko drvene crkve, sa četiri kule i zidinama. Kule su služile kao ostave za seljake. U 18st. drvena je crkva izgorila i izgrađena je nova za koju je korišteno i kamenje sa zidina.Oko crkve je napravljeno groblje, a zapadna i sjeverna kula su porušene.
Slike sa http://www.ednevnik.si/?w=Rimljancek&category=TABOR%2BNA%2BSVETEM%2BURHU
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Tabor u Podbrezju
Podbrezje je selo u opčini Naklo u Gornjoj Kranjskoj.Utvrda je izgrađena 1471.
Najgori Osmanlijski prodori prema Kranjskoj i dalje prema Koruškoj su zabilježeni 1476 i 1477g. Izgradnja zidova oko crkve uvjetovana je povoljnim prirodnim položajem, na uzvisini usred ravnice, sa otvorenim pogledom na okolicu. Zidine su nepravilnog oblika, građene na dvije ravnine sa natkrivenom galerijom, balistariama i obrambenim tornjem. Obrambena kula je pstavljena na mjestu pokretnog mosta koji je bio veza sa vanjskim svijetom preko jarka do nasipa.
Za tabor je vezana legenda o majci kčerci koje su bježale pred Turcima u tabor. Majka je uspjela preči pokretni most, koji je bio spreman za dizanje dok je kčerku koja je stupila na most,  Turčin uhvatio za kite. Vidješi šta se dešava jedan od branioca je priskočijo i sabljom posjekao kite. Djevojka se spasila, a Turčinu su ostale kite.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Neznam koliko je toga uopšte i bilo, mislim po broju, ali ovo mi se dopada i ugodno sam iznenađen kako je povezano sa okolinom
i oživljeno pa ne deluju kao koje kakve zapuštene ruševine. Za svaku pohvalu.

[ML]

U tom periodu u slovenskim pokrajinama dignuto je i utvrđeno oko 350 tabora. Iz izvještaja zemaljske gospode se vidi da je do 1508, ubijeno ili u ropstvo odvedeno oko 200000 ljudi iz slovenačke zemlje, što otprilike čini 2/5 tadašnjeg stanovništva.

Šmarna gora
Crkva na Šmarnoj gori ( u blizini Ljubljane) se spominje već 1216g. Radi čestih turskih upada je u 15 st. crkva opasana zidinama. Zidovi su bili visoki 3m i debeli oko 95cm. Izgrađene su i dvije kule, iz kojih su kasnije od jedne napravili zvonik, a jedan je pretvoren u konačište za sveštena lica koja su izvodila hodočašča na Šmarnu goru. Uređeni su i podrumski prostori koji su služili i kao zatvori za zarobljenike.
Postoji dokument Friderika III, gdje car pismom naređuje svom feudalcu Smledniku Gašperu Črnomaljskom, da dozvoli crkvu kmetovima utvrditi, pripremiti za odbranu i izgraditi. Takođe mu je naredio da kmetovima vrati naprave i oruđa, koja im je oduzeo, da bi ih mogli upotrebljavat za odbranu. Pismo je iz 1478g. št označi da je izgradnja počela 1477g, a nastavljena carevom dozvolom naredne godine.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[madmitch]

Jel znaš nešto o tome, da su po Beli Krajini seljaci kuče bojali u crveno, jer su navodno Turci, kada su "sredili" stanovnike neke kuče, tu istu izvana oprskali njihom krvlju. Time što su bojom seljaci to sami napravili, često su se obranili pokola Turaka.
Ne znam, jel to samo legenda ili istina, zato pitam.

[ML]

To če vjerojatno biti legenda, crvena boja je u krajinskoj arhitekturi bila vezana za sakralne objekte, a pučke kuće su bojane bijelo.

[madmitch]

To če vjerojatno biti legenda, crvena boja je u krajinskoj arhitekturi bila vezana za sakralne objekte, a pučke kuće su bojane bijelo.

Ne ne, ja sam jih vidio i rekli su mi, da je to to. Jeste da je to bila kuča, koja je bila obnovljena ali u crveno (bolje crveno smeđe) je bila obojena navodno zbog Turaka.
Znam, da je inaće crvena rezervisana za sakralne objekte i neke kuče imučnih seljaka ili plemstvo. Pučanske kuče su se bojale vapnom u bijelo, pošto je vapno imalo i dezinfeciono svojstvo.

[ML]

Sigurno ima nešto u tome.

Tabor nad Črničami
Tabor je sazidan 1413 g, sa namjenom borbe i samoodbrana od Turaka.Nalazi se u sredini Vipavske doline, na strateški značajnoj poziciji, omogućava nadzor i osmatranje istočnog i zapadnog dijela doline po kojoj vodi pravac iz padske nizine na istok.
Značajnu ulogu je odigrao u borbama Habsburgovaca sa Venecijom, kao i u prvom i drugom svijetskom ratu.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Cerkniški tabor [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Poseban je zbog svoje veličine, oblika i dosta se dobro sačuvao kroz vijekove.
Cerknica se nalazila na značajnom prometnom pravcu koji je vodio iz Ljubljane, dolinom Krke do Zagreba. Taj pravac su koristile i turske pljačkaške horde, koje su kao pravce napada uvijek birale glavne prometne uteve.
Da bi preprečili upade državna vlast mnoga naselja poveljom uzdiže u gradove, a ti su kao takvi mogli graditi bedeme.
Za hranu odječu i druge dragocijenosti građena su skladišta. Posebnu dragocijenost su predstavljale crkve, radi svog značenja ali i kao simbol.
Crkvena zgrada u Cerknici koja je spadla u najljepše crkve, svog vremena u Sloveniji. Iako velika i utvrđena nije1472g. izdržala navalu Turaka, koji su je zapalili, što svjedoči u kamen uklesan natpis , uzidan u desnom uglu .
Vijerovatno tada još nije bila u potpunosti izgrađena. Kasnije crkva biva završena a oko nje su postavljeni bedemi. Manji tabori su imali kule kao nadopnu bedemima za zaštitu na ispostavljenim mjestima, dok su veći, a to je bio nesumljivo i tabor u Cerknici imali kule u kojima je koncentrisana odbrana, a bedemi su služili za komunikaciju, za zaštitu prostora iza njih, u kojem su se nalazila skladišta. To nisu bila provizorna već zidana skladišta. One su služile i za zasilna prebivališta sklonjenom puku. Tabor u Cerknici je jedan od rijetkih koji su mogli izdržati dužu obsadu. Međutim to i nije bilo značajno jer su se Turci zadržavali od jednog do tri dana.
Kako Cerknica nije imala status grada, upravo je tabor i njegov kompleks utvrda, davao sigurno zatočište stanovništvu. Treba napomenuti da je crkva uzela učešča u gradnji ali nikad nije bila vlasnik utvrde.
Utvrda je izgrađena po fortifikacijskim smijernicama srednjeg vijeka , bila je močna, ali za svoje vrijeme vojnički nenapredna. Zasnovana je iskustvu sa turskom pljačkaškom vojskom koja je bila mobilna i nikad se nije zadržavala dugo na jednom mijestu, gdje bi je mogla doseći spora, ali efikasna teško naoružana plemička vojska.
Turci nisu sa sobom nikad tovarili teškog opsadnog oružja (topova) što je uslovilo i debljinu zidina, koje su morale zadovoljiti zaštitu pred neposrednim napadom, lakim oružjem i veranja preko zidina. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Samostalni tabori
To su tabori koji nisu bili vezani ni za crkve ni na druge opstojeće objekte. Mogu se podijeliti na jamska utvrđena skloništa, onda takve koji su samostalno nastali na teže dostupnim uzvisinama i one koji su nastali kao tip utvrđenog sela.

Jamski tabori su slični jamskim gradovima i slično su utvrđeni, vijerojatno u jamama koje su i prije služile kao zatočište pred Turcima. Kasnije su ih dodatno utvrdili kamenim zidovima i barikadama kojim su prilaze ,koji su bili sakriveni, čuvali naoružani kmetovi. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Do danas je sačuvano više jamskih tabora.
Najbolje sačuvani su tabor u Godašnici kod Žirovnice i Šmajdenov grad, neki ga zovu grad iako arhitektura i način izrade upučuje da je izgrađen u doba Turskih upada i služio kao protivturski tabor za stanovnike okolnih sela.
Izgrađen je na stjenovitom 30m visokom brijegu u kanjonu rijeke Kokre.Rijeka je u stijeni izdubila previse(spodmole) i u jednom takvom previsu koga su ljudi zazidali nastao je tabor sa 3m visokim i oko 8m dugim zidom, u kojem su bili ugrađeni otvori-puškarnice. Do tabora vodi uska stazica, koja dozvoljava prolaz samo jednom čovijeku. Unutra su se nalazile drvene galerije.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Uspješnoj odbrani od Turaka su služila još dva tipa objekata koja su nadopunjavala mrežu tabora. To su obrambene zidine koje su zatvarale najuže dijelove dolina, po kojima su Turci prodirali. Najpoznatiji je zid kod Železne kaple na Koruškom.
Drugi isto tako značajan sistem odbrane su bile signalne stanice.

Tabori na Koruškom su se počeli dizati posle 1473g, i značajni su za područja sa Slovenačkim stanovništvom. U 16 stolječu su postali središta seljačkih buna, zato je posebna komisija mnoge srušila. Na Koruškom su  očuvani u zabačenim predjelima.(Svinška planina)
Tu se nalazi tabor na Kneži. On ima 50 puškarnica, obhodnu galeriju sa skrilastim nadstrješkom, sa skaldištima u ulaznoj kuli, sa teškim željezom okovanim vratima. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Najbolje očuvan je tabor na Djekši. On je u potpunosti očuvan, sa puškarnicama i ostacima dvižnog mosta, drvenim obrambenim galerijama, pokrivenim škriljastom kritinom, sa otvorima na zidinama za izlivanje vrele smole. Izza zidina je crkva i groblje.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]