PALUBA
March 28, 2024, 12:01:22 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Vojinovićа kulа i Vojinovića most kod Vučitrna  (Read 7810 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: May 04, 2011, 06:08:43 pm »

Nа severnom obodu Kosovа Poljа, 13 kilometrа južno od Kosovske Mitrovice, uz desnu obаlu Sitnice, smestio se Vučitrn – nаjstаrije urbаno nаselje nа Kosovu i jedаn od nаjstаrijih grаdovа nа prostorimа stаre Srbije. U sаmom središtu dаnаšnjeg Vučitrnа nаlаze se relаtivno dobro očuvаni ostаci Vojnovićа kule iz XIV vekа, kojа kаo аutentičаn svedok podsećа nа nekаdаšnji utvrđeni grаd nа reci Sitnici. Bio je to jedаn od nаjvećih i nаjvаžnijih grаdovа Vukа Brаnkovićа, gospodаrа Drenice i Kosovа, u kome je on poduže vremenа stolovаo.

Pored vlаdаrske porodice Brаnković, ovde su živeli i poznаti vlаstelini Vojinovići, koji su izgrаdili tvrđаvu i most nа Sitnici, kаpitаlne kulturno-istorijske objekte koji i dаnаs postoje.


Vojinovićа kulа

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Vojinovićа kulа ili Vučitrn (Vučji trn) je grаdskа utvrdа u Vučitrnu. Bilа je sedište Đurđа Brаnkovićа (1427—1456) u dobа dok je bio oblаsni gospodаr Kosovа. Kаsniji letopisci (Ami Bue, Giljferding) su zаbeležili dа sаmа utvrdа potiče još iz Dušаnovog dobа i dа je to stаrа tvrđаvа sа nekoliko kulа usred vаroši. Međutim sаm Vučitrn je podignut nа mestu rimskog Vitijаnumа (lаt. Vitianum), tаko dа je sаmа tvrđаvа stаrijа od vremenа cаrа Dušаnа (krаlj 1331—1346, cаr 1346—1355).

Dаnаs je od celokupnog utvrđenjа opstаlа sаmo Donžon kulа kojа se u nаrodu nаzivа Vojinovićа kulа (po Vojinovićimа iz epskih pesаmа) sа delom bedemа u obliku kvаdrаtа. Sаm Donžon spаdа u red nаjlepših kulа tog tipа u ovom delu Srbije zbog svojih lepih proporcijа i prаvilno poređаnog kаmenjа u njenim zidovimа. Nа njenim zidovimа (debljine oko 3m) se vide ostаci mаšikulа, strelnicа odnosno puškаrnicа, а pored zаtvorenog prizemljа, imаlа je sprаt, nаd kojim se nаlаzio otvoreni vrh kule sа grudobrаnom. Kаo i svi Donžonovi i kulа Vojinovićа nije imаlа ulаz u prizemlju, već tek nа sprаtu sа južne strаne i njemu se prilаzilo drvenim stepenicаmа koje su se u slučаju opаsnosti mogle lаko ukloniti.  


Dаnаšnji ostаci

Veći deo nekаdаšnje prestonice Đurđа Brаnkovićа je nestаo tomom otomаnskog periodа kаdа je prostor tvrđаve postаo sedište аdmistrаtivne uprаve i begа, dok je prizemlje kule korišćeno kаo spremište zа žitаrice koje su skupljаne nа ime begovskog desetkа. Nekаdаšnjа ulаznа kаpijа, kojа se nаlаzilа uz sаmu kulu (nа udаljenosti od 1m) nа severnom bedemu i bilа polukružno zаsvedenа je zаzidаnа, а mesto nje je probijenа novа nа istočnom delu bedemа.

Dаnаs je od celokupne nekаdаšnje tvrđаve opstаo nekаdаšnji Donžon sа bedemimа oko njegа koji formirаju dvorište kvаdrаtne osnove. Visinа bedema je 4m—5m, sа izuzetkom južnog delа bedemа koji je okrenut kа glаvnoj ulici sа kosinom pri dnu (visinа 1.2m—1.5m, ispаd 0.35m—0.4m) čijа je visinа 6m—7m.


Vojinovića most

Posebnu pаžnju zаslužuje stаri kаmeni most Vojinovićа iz XIV vekа. Sаgrаđen je nа reci Sitnici.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sаm most je podignut dа bi premostio Sitnicu, nа trаsi kаrаvаnskog putа koji je povezivаo Dubrovnik sа Skopljem, а nаprаvljen je od, nаizmenično ređаnog, prаvilno tesаnog, kаmenjа crvene i sive boje. Dugаčаk je preko 135 metаrа sа devet lukovа, dok je širinа njegovog kolovozа gotovo 5 metаrа. Sаmi lukovi su аsimetrični, а nаjveći od njih imа širinu od gotovo 13 metаrа. Tok Sitnice se vremenom menjаo, tаko dа je prvobitno podignuto 5 lukovа oštrih vrhovа, dа bi im kаsnije bilo dozidаno još 4 lukа polukružnog oblikа. Rekа je u nаrednim vekovimа nаstаvilа dа menjа svoj tok i stvаrа nаnose oko mostа, tаko dа dаnаs ispod njegа više ne teče rekа Sitnicа, а usled rečnih nаnosа mu je smаnjenа i ukupnа dužinа.


Kula i most sustavljeni pod zaštitu države kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog znаčаjа na osnovu odluke Zаvodа zа zаštitu i nаučno proučаvаnje spomenikа kulture NRS u Beogrаdu, br.858 od 19. mаjа 1949. Zаkon o zаštiti spomenikа kulture i prirodnih retkosti ( Sl. glаsnik NRS br. 54/ 4).



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Literаturа: Aleksаndаr Deroko, "Srednjevekovni grаdovi u Srbiji, Crnoj Gori i Mаkedoniji", Beogrаd 1950.
               Ivаn Zdrаvković, "Srednjovekovni grаdovi i dvorci nа Kosovu", Beogrаd 1975



* vojnovića kula.jpg (195.59 KB, 881x624 - viewed 1649 times.)

* vucitrn.jpg (176.2 KB, 800x600 - viewed 550 times.)

* 800px-Vojinovića_most.jpg (84.13 KB, 800x600 - viewed 410 times.)
« Last Edit: February 15, 2013, 11:42:30 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: February 15, 2013, 11:41:27 am »

Još neki detalji oko kule i starog grada Vučitrna.

Pozicija grada je bila takva da Vučitrn u XV veku postaje važno trgovačko i administrativno središte, a kao takav ostaje i nakon turskog prodiranja na te prostore sve do XVIII veka. Kula i zidine "Kaljaje" ostaju jedini svedok ovog istorijskog perioda.

Velika četvrtasta tvrđava bila je pokrivena i sva ispregrađivana za skupljanje pšenice, ječma i kukuruza koje je skupljano na ime begovskog desetka. Visoka kvadratna donžon kula je bila smeštena na severnoj strani tvrđave. Upravo uz njene bočne zidove (zapadni i istočni zid) četvrtasta tvrđava je bila prezidana a u jednom delu je bio smešten kadija i nalazio se turski sud.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zidovi donžon kule su bili debeli 3 metra, pored prizemlja imala je i sprat nad kojim je bio izgrađen plato za odbranu sa širokom zupcima od kamena. U nju se ulazilo sa južne strane drvenim stepenicama na sprat jer prizemlje nije imalo otvora radi veće sigurnosti za odbranu. Taj ulaz je branjen sa južne strane mašikulama od drveta od kojih danas postoje ostatci drvenih greda duž cele južne strane.

Pretpostavka je da je tu postojao i dugački balkon na kome su turske starešine provodile slobodno vreme jer je kula ležala na manjem uzvišenju pa se sa nje pružao lep pogled.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sa zapadne strane tvrđave je bio nalakši prilaz te je zbog bolje odbrane imala dve strelnice-pukarnice koje su i danas ostale očuvane. Pored toga što je bila solidno i čvrsto igrađena, imala je i lepe proprcije. Zidana je pravilnim ređanjem kamena, tako da je jedna od najlepših očuvanih građevina iz perioda srednjeg veka na ovim prostorima.

Ostali deo tvrđave čine zidovi koji su okruživali kulu i činili kvadratno dvorište. Zidovi su očuvani u visini 4-5 metara. Južni zid koji je okrenut ka ulici visok je 6-7 metara a pri svom dnu ima eskarpsku kosinu os 1,2 - 1-5 metara visine sa 35-45 cm ispada. Ulaz u dvorište probijen je naknadno i nalazi se na istočnoj strani tvrđave. Raniji ulaz je danas zazidan a bio je polukružno zasveden i nalazi se u severnom zidu na 1 metar udaljenosti od zapadne strane donžon kule.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za podatke je korišćena knjiga "Srednjovekovni grаdovi i dvorci nа Kosovu", Ivаn Zdrаvković, Beogrаd 1975.


* vojnovića kula_plan tvrđave.jpg (40.62 KB, 548x607 - viewed 392 times.)

* vojnovića kula_1.jpg (127.64 KB, 791x600 - viewed 567 times.)

* vojnovića kula.jpg (187.23 KB, 805x596 - viewed 727 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: March 11, 2017, 01:34:39 am »

Malo više o istoriji samog Vučitrna, iz članka Sanje Bajić objavljenog na www.rasen.rs.

Gđica/Gđa. Sanja je za svoj tekst koristila i Palubu (koju je uredno navela kao jedan od izvora, na čemu joj se ovom prilikom zahvaljujem), tako da se nadam da neće imati ništa protiv toga da i mi ovde prenesemo deo njenog teksta i malo obogatimo temu. Pored Palube, izvor za tekst je i sajt Nova srpska politička misao.

...

Vučitrn

Na severnom obodu Kosova Polja, 13 kilometra južno od Kosovske Mitrovice, uz desnu obalu Sitnice, smestio se Vučitrn – najstarije urbano naselje na Kosovu i jedan od najstarijih gradova na prostorima stare Srbije. U samom središtu današnjeg Vučitrna nalaze se relativno dobro očuvani ostaci Vojnovića kule iz 14. veka, koja kao autentičan svedok podseća na nekadašnji utvrđeni grad na reci Sitnici. Bio je to jedan od najvećih i najvažnijih gradova Vuka Brankovića, gospodara Drenice i Kosova, u kome je on poduže vremena stolovao.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Najranija istorija o postanku ovog starog srpskog grada nije u potpunosti rasvetljena. Neki arheološki nalazi upućuju na zaključak da se na mestu današnjeg Vučitrna nalazio rimski grad Vitianum. Mišljenja o tome nisu u potpunosti usaglašena, pa će tek naknadna detaljnija istraživanja omogućiti pravi odgovor. Ono što je nesporno jeste da su već u vremenu Stefana Nemanje, od 12. veka pa nadalje, ovi prostori bili u sastavu srpske države. Samo ime utvrđenog grada ,,Vlčitrn“, kako se najpre zvao, javlja se nešto kasnije.

U jednom od sačuvanih dokumenata iz ranog turskog perioda (reč je o pismu Sabadun paše Dubrovčanima) Vučitrn se pominje kao ,,Vučje Trnje“. Pored vladarske porodice Branković, ovde su živeli i poznati vlastelini Vojnovići, koji su izgradili tvrđavu i most na Sitnici, kapitalne kulturno-istorijske objekte koji i danas postoje. Iz starih dokumenata i zapisa vidljivo je da je Vučitrn već krajem 14. i početkom 15. veka bio živo i ekonomski napredno mesto. Zanatlije, trgovci i preduzetnici održavali su intenzivne poslovne veze sa dubrovačkim i mletačkim trgovcima, kojima je Vučitrn bio nezaobilazna stanica na putevima ka Solunu, Sofiji i Carigradu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Urbanom razvoju i ekonomskom snaženju ove stare kosovske varoši doprinosilo je najviše to što je smešten u samom središtu bogate rudarske oblasti. U neposrednoj blizini, samo desetak kilometara severnije, nalaze se poznati srednjovekovni rudnici Trepča i Stari Trg, u kojima su se u to vreme kopale rude iz kojih je preradom dobijano zlato, srebro i olovo.

Ekonomskoj moći i bogatstvu starog grada Vučitrna, kao i čitave oblasti kojom je posle smrti cara Uroša 1355. godine upravljao Vuk Branković, a potom njegov sin Đurađ, mnogo su doprineli i rudarski centri Novo Brdo i Janjevo (jugoistočno od Vučitrna).

Vučitrn snažno podseća i na istorijsku Kosovsku bitku 1389. godine, koja se odvijala nedaleko odavde – na delu Kosova polja između Laba i Sitnice.

Dan uoči bitke, vojska kneza Lazara najvećim delom ulogorila se upravo na prostorima oko Vučitrna. Tokom popodneva i večeri u obližnjem selu Samodreži, u skromnoj crkvi koja je podignuta nekoliko decenija ranije, organizovano je kolektivno pričešće vojske. A onda, rano izjutra, vojska kneza Lazara krenula je ka Gazimestanu, gde se sudarila sa vojskom turskog sultana Murata. Ishod ovog tragičnog obračuna je poznat.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ubrzo potom Turci snažno prodiru na Balkan. Namera im je da ovladaju ovim prostorima i podjarme narod koji bi da očuva svoju samostalnost i imovinu. U južnim srpskim krajevima narod pruža žilav otpor, naročito u dobro utvrđenim gradovima kakvi su Vučitrn i Novo Brdo. Punih pet decenija Srbi su uspešno odolevali turskim napadima. Tek 1439. godine oni su prvi put (ali samo nakratko) uspeli da osvoje ta dva grada. Konačni pad Vučitrna, Novog Brda i ostalih delova Kosova desio se 1445. godine.

Svoju veličinu i nesumnjivi geopolitički, strateški i ekonomski značaj Vučitrn je potvrdio i u vreme turske uprave. Tokom celog 16. i 17. veka, a povremeno i do kraja 18. veka, Vučitrn je figurirao kao centar i upravno sedište Sandžaka.

U prvo vreme turske uprave (od 15. do 17. veka) teritorija Kosova i Metohije bila je podeljena na tri sandžaka: vučitrnski, prizrenski i dukađinski. S obzirom na teritorije i gradove koji su mu pripadali (zahvatao je gotovo čitavu kosovsku kotlinu, od Vučitrna na severu do Kačanika na jugu), Vučitrnski sandžak je imao i u upravno-političkom i u ekonomskom smislu mnogo veći značaj nego ostala dva. Tek u 18. veku uz naziv Vučitrnski pominje se i Prištinski sandžak.

Prema popisu iz 1487. godine, Vučitrnski sandžak imao je u svom sastavu osam nahija (Prištinu, Novo Brdo, Lab, Klopotnik, Vučitrn…). Tada je ovaj grad imao 47 muslimanskih i 74 hrišćanske kuće, a prihodi su iznosili 26 hiljada i 204 akče.

Turski putopisac Evlija Čelebija boravio je na Kosovu 1661. godine i u svojim zapisima dao zanimljive podatke o Vučitrnu. Za ovaj grad kaže da je centar Sandžaka i da je sa svojim kadilucima Prištinom i Novim Brdom u sastavu Rumelijskog beglerbegluka. Vučitrn opisuje kao poznati grad bogataša i begova, s mnogo hanova i odaja za doček prijatelja i gostiju. Po njemu, Vučitrn je u to vreme imao dve hiljade kuća, a u bližoj okolini velike vinograde i voćnjake. Kaže da je u samom centru postojala stara džamija, koja je podignuta novčanim prilozima sultana Murata Drugog. Kasnije je porušena i od njenog materijala je sagrađena Čaršijska džamija. Uz ovu, postojale su još dve džamije. Takođe i medresa, nekoliko tekija, mekteba i hanova. Od kraja 17. veka ekonomski, pa samim tim i upravno-politički značaj Vučitrna postepeno opada. Njegove administrativne i političke funkcije preuzima Priština, koja je ekonomski ojačala i urbano se neprestano širila.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Priština je to mogla zahvaljujući svom bogatom zaleđu – novobrdskim i janjevskim rudnicima, procvatu zanata i trgovine.

Dolaskom Turaka u ove krajeve počela je da se menja i etnička struktura stanovništva. Već u 15. veku, ubrzo posle osvajačkog pohoda Turaka na srpske gradove na Kosovu i Metohiji, u Vučitrn stiže veliki broj turskih vojnika i činovnika. Isto to se događa i u svim drugim gradskim naseljima. Surova vlast osvajača i prinudne seobe neizbežno su vodili u međusobne sukobe. Taj nepovoljan proces po domicilno stanovništvo tekao je decenijama.

Do značajnije izmene etničkog sastava stanovništva došlo je tokom austrijsko-turskih ratova 1683–1699. i 1736–1739. godine, kada je srpsko stanovništvo bilo prinuđeno da se masovno iseljava sa ovih prostora i nastanjuje prostore u Toplici, kao i severne predele – u Posavini i Podunavlju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* vučitrn_3.jpg (90.89 KB, 1020x658 - viewed 179 times.)

* vučitrn_2.jpg (167.9 KB, 1199x808 - viewed 184 times.)

* vučitrn.jpg (217.43 KB, 1200x847 - viewed 194 times.)

* vojinovića kula - vučitrn.jpg (61.53 KB, 690x485 - viewed 187 times.)

* vučitrn_1.jpg (143.2 KB, 618x768 - viewed 187 times.)
« Last Edit: March 11, 2017, 01:38:08 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #3 on: March 11, 2017, 01:56:10 am »

Ranije pominjani Vojinovića most na nekoliko fotografija.


Nekada ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


I sada ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* vojinovića most.jpg (249.19 KB, 1199x814 - viewed 444 times.)

* vojinovića most_1.jpg (203.46 KB, 1200x789 - viewed 217 times.)

* Stari kameni most (Vucitrn).jpg (383.34 KB, 1600x1200 - viewed 208 times.)

* vojinovića most_2.jpg (56.27 KB, 700x525 - viewed 164 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: March 11, 2017, 02:19:19 am »

Ovde bi smo trebali da pomenemo i selo Samodreža koje se nalazi u opštini Vučitrn. Selo i njegova crkva su neodvojivo povezani sa istorijom ovog kraja. Tekst sa fotografijama je preuzet sa sajta www.poreklo.rs, a prilog je priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić. Kao izvore, autor je koristio sledeće izvore: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, Atanasije Urošević: Kosovo, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965.

...

Samodreža

Selo je na padini Kopaonika u dolini Slakovačke reke, koju u ovom selu zovu Crvena reka.

Razbijenog je tipa. Deli se na sedam mahala (Seljance ili Seljace, Maljočka, Bunjačka, Bašolska, Surdulska, Lazića i Jazbina). Mahala Seljance (Seljace) nosi naziv po već iščezlom arbanaškom rodu, koji se tu doselio iz Seljanca (Kopaonička Šalja). Ostale mahale, sem Jazbine, zovu se po jedinim ili važnijim rodovima koji u njima žive. Kuće u mahalama takođe nisu na okupu već razbijene na manje grupice.

Samodreza, crkva vidovdanska
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Selo je imalo staru crkvu, koja se pominje u Vukovoj narodnoj pesmi "Uroš i Mrnjavčevići" i u kojoj se, po narodnom predanju, pričestila srpska vojska pred kosovsku bitku. Temelji crkve (male jednobrodne bazilike) otkopani su posle prvog svetskog rata i na njima 1932-1933. podignuta nova crkva posvećena Vidovdanu. Do srpsko-turskog rata 1876. u selu je bilo 50 srpskih kuća, da 1891. ostanu samo četiri. Srbi Klepačići iz Banjske iselili se iz Samodreže oko 1865.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Selo je jednim delom bilo čiflik Arbanasa iz Trstene. Čifčije su bili ciganski i srpski rodovi i od Arbanasa jedan deo roda Bašola.

Ciganski rodovi:

– Lazići (7 k., Sv. Vasilije). Starinci ili stari doseljenici nepoznatog porekla.

– Šašići (14 k., Sv. Nikola). Doseljeni iz Crne Gore početkom 19. veka.

– Nikolići (2 k., Sv. Nikola). Doseljeni 1929. iz Srbice (Drenica).

Srpski rodovi:

– Milići (6 k., Aleksandar Nevski – „Sv. Lesendrija“). Doseljeni krajem 18. veka od Vasojevića. Dele se na – Miliće (2 k.), – Milanoviće (2 k.) i – Mihajloviće (2 k.).

Srbi i Crnogorci autokolonisti:

– Simići (4 k.), – Milunovići (5 k.), – Stojkovići (3 k.) i – Živanovići (2 k.). Svi iz Toplice. Prva dva roda doseljena 1922, treći 1925, a četvrti 1927.

– Milošević (2 k.) 1928. iz Župe (Aleksandrovačke).

– Cerović (4 k.) 1927. i – Mićetić (3 k.) 1930. iz Hercegovine.

– Komnenović (1 k.) i – Prelević (2 k.) 1927. iz Crne Gore.

Arbanaški rodovi:

– Bunjak (24 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni iz Skadarske Malesije krajem 18. veka malo pre Srba Milića.

– Maljok (13 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni iz Skadarske Malesije početkom 18. veka Pojasevi u 1956. od doseljenog pretka: Uka, Fazli, Bećir, Veli, Bećir; Bašol (7 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni iz Skadarske Malesije posle Maljoka,

– Surdul (5 k.), od fisa Krasnića. Doselili se iz Surduka (Vranje), ali pre muhadžira.

– Zebrć (1 k.), od fisa Šalje. Doseljen iz Zabrđa (Kopaonička Šalja).

– Merovc (1 k.), od fisa Krasnića,

– Pakaštic (3 k.), od fisa Krasnića i – Mavrić (2 k.), od fisa Sopa, doseljeni iz lapskih sela Merovca (1916), Pakaštice (1921) i Mavrića (1941).

– Tikol (2 k.), od fisa Tsača. Doseljen 1927. iz Vrbovca (Drenica).

...

Crkva je danas devastirana, urušenog krova i kako se vidi iz priloženih fotografija očigledno da je podelila žalosnu sudbinu mnogih srpskih crkava na KiM, te izgleda da služi lokalnom stanovništvu kao toalet.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Samodreza-crkva.jpg (271.92 KB, 760x509 - viewed 203 times.)

* Samodreza-crkva-vidovdanska.jpg (390.66 KB, 760x485 - viewed 148 times.)

* Samodreza-danas.jpg (192.52 KB, 1000x750 - viewed 136 times.)

* Samodreza-unutrasnjost-ckrve-gomila-smeca.jpg (183.42 KB, 800x536 - viewed 176 times.)
« Last Edit: March 11, 2017, 02:38:12 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #5 on: March 13, 2017, 09:32:22 am »

Unutrašnje dvorište Vojinovića kule.


Izvor: By Mrinë Godanca - Сопствено дело
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Vojinovića kula.jpg (455.43 KB, 1920x768 - viewed 185 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: March 12, 2019, 10:20:16 am »



Vučitrn, detalji mape "Theatre de la Guerre dans le Royaume de Servie en Originale", 1738.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* vučitrn.jpg (467.95 KB, 1866x1080 - viewed 99 times.)

* vučitrn_1.jpg (977.6 KB, 2612x1736 - viewed 125 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #7 on: March 12, 2019, 01:53:06 pm »

наравно, у данашњем граду по имену Vushtrri нема места помену српског културног наслеђа. НАТО пантагане и КФОРовски глодари мирно гледају брисање целокупне културне баштине народа чија је то земља. А шта сте очекивали, то им и јесте основни посао, да буду војно крило окупације и комплетне стопостотно темељне промене историје у циљу остварења националног плана народа који себе назива тако, а љуте се кад их било ко други назива SHQIPETARE.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: February 19, 2021, 10:50:09 am »




Quote
Војиновића кула - Вучитрн





« Last Edit: February 19, 2021, 11:03:40 am by Dreadnought » Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 24 queries.