PALUBA
March 29, 2024, 08:39:42 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7   Go Down
  Print  
Author Topic: Cerska bitka  (Read 57692 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #75 on: August 19, 2014, 08:13:00 am »

Гвоздени пук у Церској битци

Други пеш. пук првог позива Књаз Михајло, познат као гвоздени пук био је у потпуности мобилисан 30. јула. Сутрадан је из Ниша пребачен железницом у околину Аранђеловца, где се концентрисала Моравска дивизија првог позива у саставу 2. армије којом је командовао генерал Степа Степановић.
Пук је свој почасни назив потпуно оправдао на Церу. Када је после напорног маршовања, по врелом августовском сунцу, из околине Аранђеловца избио на гребен планине Цер, Комбинована дивизија је већ малаксавала у тешким борбама са надмоћнијим непријатељским снагама. Моравска дивизија и њен 2. пук су се одмах развили у борбу и прихватили терет битке на Церу. У центру распореда Моравске дивизије, на најтежем месту, код села Текериш, 2. пук је у борби која је трајала 16 сати, разбио непријатеља и омогућио његово гоњење према Дрини.

За 4 месеца, колико су трајале борбе у 1914. години, гвоздени пук претрпео је тешке губитке.  Погинуо је командант пуковник Милоје Стојановић (у његову част композитор Бинички је компоновао Марш на Дрину), али и 35 официра и 2303 подофицира и редова. Другим речима, био је више него преполовљен; имао је само 38% од формацијског састава. 

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Командант Миливоје Стојановић Брка са официрима за време Церске битке.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Преживели официри гвозденог пука после Колубарске битке.
Од 64 официра, у строју је остало само 23.


* Штаб гвозденог пука .jpg (87.89 KB, 506x296 - viewed 139 times.)

* 23.jpg (159 KB, 927x381 - viewed 141 times.)
Logged
Zaslon
Moderator
stariji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 829



« Reply #76 on: August 19, 2014, 03:48:38 pm »

@JASON

"Iz sela Gradojević 16. avgusta, od 2h, krenula je ka Tekerišu Moravska divizija I poziva. Već oko 7h na Kik je stigao pukovnika Ilija Gojković, komandant ove divizije. Nešto kasnije, Ceru su se približavali i prvi pukovi Moravske divizije a oko podne generala Stepa Stepanvić objedinjivao je sa Kika rad Kombinovane i Moravske divizije. Ove dve divizije sačinjavale su Cersku grupu. Prema naređenju komande II armije Moravska divizija je nastupala preko Popovog parloga u pravcu Iverka u međuprostor između Kombinovane divizije i III armije koja se povlačila prema Zavlaci. Ubrzo 3. pešadijski puk ove divizije izbija na Begluk. Na 1. i 2. pešadijski puk, koji nastupaju prema selu Jugovićima, 18. pešadijska AU brigada preduzima protivnapad sa odseka Velika Glava-Spasovine. Treći peš.puk je obasut artiljerisjkom vatrom. Divizija je zanoćila 16/17 avgusta na Begluku i prema selu Jugovićevu ....

Novi događaju nastupili su 17. avgusta. AU 9. divizija krenula je prvo u napad, posle dužih borbi uspela je da zauzme Begluk i odbaci srpske snage sa reona Spasovina-Jugovići na Ilijino brdo (jedinice Moravske divizije) ....

Po sporazumu komandanata Kombinovane i Moravske divizije I poziva, trećeg dana bitke 18. avgusta inicijativa je pripala Moravskoj diviziji koja je u 10h počela da nastupa sa položaja Ilijino brdo-Kalem. Nastupala je u dve kolone. Leva kolona pod komandom Ilije Gojskovića, napadala je Jugovićevo-Begluk. Desna kolona ostala je na položaju Kalem kako bi prema razvoju situacije mogla da pomogne levoj koloni u napadu na Rašuljaču. Prešavši reku Cernicu leva kolona je izbila na Begluk a zatim nastavila nastupanje ka Spasovinama. Pred mrak 1. peš.puk zauzeo je Spasovine. Neprijatelj se povukao između Velike Glave i Rašuljače. Pokušaj nepruijatelja da povrati Spasovinu ostao je bez uspeha. Odbijen je i povukao se na Veliku Glavu ....  

Bio je 19. avgust, četvrti dan bitke na Ceru, dan pobede srpskog oružja .... Osvojen je Kosanin grad .... Prvi pešadisjki puk Moravske divizije I poziva  ovladao je Velikom Glavom a Drugi peš. puk u nezadrživom naletu u 15h izbio je na Rajin grob."

Iz knjige "Bitka iznad oblaka, Cer, Gučevu 1914." autora Branimira Ginića. Odlomak iz iste knjige:

"Svedočenje Dragomira Anđelkovića - pitomca Vojne akademije

Kako kaže mobilizacija njegovg 10. puka brzo je završena, činili sau ga većinom Dragačevci. Nakon marša pravcem Čačak-G.Milanovac-Lazarevac-Ub, gde se prikupila cela Šumadijska divizija i boravljenja na lazarevačkim položajima dobili su naredbu za pokret prema frontu. Bio je to usiljeni marš po najvećoj vrućini, danju i noću. Kod sela Veliki Bošnjak njegov puk dobio je vest da je neprijatelj prešao Savu i zauzeo Šabac i da je to pravac njihovog kretanja. Dalje kaže “Oko podne potpali smo pod neprijateljsku artiljerisjku vatru. Pešadija se odmah razvila u straljački stroj za borbu levo i desno od druma koji vodi za Šabac (a najpre prethodnica). Prethodnička artiljerija isto je skrenula sa puta nekoliko metara, postavila se u borbeni raspored i otpočela gađanje po neprijatelju. Sve ovo se radilo pod neprijateljskom artilj. vatrom. I pešadija i artiljerija ušle su u borbu iz pokreta .....

Koristili smo zaklone od šumaraka i krstina požnjevenog žita koje još nije bilo odneto sa njiva jer su obveznici otišli u vojsku. Ove zaklone je koristio i neprijatelj. I dok nastupamo pod borbi nalazimo iza ovih krstina neprijateljske izginule vojnike jer su naši iskusni vojnici lako opazili da se neprijatelj krije iza njih. Krstine su bile zaklon samo od oka a ne i od metaka .....

Karakteristično je i to da su pojedine naše artiljerijske baterije  ulazile u streljački stroj, u prve linije streljačkog napadačkog stroja i odvade hrabro dejstvovali direktno kartečnom vatrom po neprijateljskoj pešadiji bez obzira na sopstvene žrtve. Treba zabeležiti da je komandir baterije major Panta Dukić (Đukić), sa svoja četiri topa, ušao u streljački stroj i odatle hrabro dejstvovao kartečom po nepriajtelju. Zbog svoje velike hrabrosti i visokog morala major Dukić je već početkom rata odlikovan Karađorđevom zvezdom s mačevima, što je u to vreme bilo dosta retko. Isto tako sa svojom baterijom dejstvovao je i major Ješa Topalović .....

Kako su se neprijateljska artilj. zrna rasprskavala u blizini naših baterija, to su artiljerci tražili pojedine komade nepriajteljskih rasprsnutih granata da bi sa upaljača očitali daljinu sa koje nepriajtelj gađa i tako odredili elemente svojoj artiljeriji za gađanje po nepriajtelju. Na ovom ravnom terenu radi osmatranja dejstava i preciznosti gađanja svojih topova za osmatračnicu su koristili u vis izdignute rude od topovskih kara na koje su se peli da bi dobili visinu za ostaranje i tako vršili korekturu vatre. Ovi postupci artiljeraca rezultat su velikog iskustva iz balkanskih ratova. Njegove granate često su se raspraskavale veoma visko iznad naše pešadije i nije nam nanosilo gubitke. Često smo se tome i smejali ....."


Interesantan podatak (za koji nisam znao) da je nakon Cerske bitke 21. landverska divizija (češka) bili zbog velikih neuspeha na Ceru stavljena pod preki sud, ali da je na intervenciju cara Franje Josifa i generala Poćoreka, istraga nad njom obustavljena 4. septembra 1914.                


Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #77 on: August 19, 2014, 04:53:37 pm »

Osmatrači:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* srpska vojska.JPG (53.66 KB, 527x340 - viewed 251 times.)
Logged
Zaslon
Moderator
stariji vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 829



« Reply #78 on: August 19, 2014, 07:06:47 pm »

Bravo Rade, to je to. Iskustvo iz Balkanskih ratova je stvarni puno vredelo našoj vojsci tada.
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #79 on: August 19, 2014, 07:35:41 pm »

Bravo Rade, to je to. Iskustvo iz Balkanskih ratova je stvarni puno vredelo našoj vojsci tada.
У Првом и Другом устанку против Турака, Срби губе 22 одсто становништва, у Балканским ратовима 250 000, у Првом св. рату
против Аустроугарске и њихових савезника Бугара, милион и пет стотина хиљада погинулих и преко пола милиона инвалида.
Још није прошла ни година дана од завршених Балк. ратова а опет по Србији црквена звона, прангије, клепетуше и добоши
најављују нову мобилизацију и нови рат. Још се нису залечиле ране из претходног рата, још се нису осушиле сузе на испијеним
лицима српских жена, мајки и сестара, још веренице изгинулих нису нашле нову прилику, још ни сирочићи изгинулих ратника
нису пребројани а већ се поново мора у рат.
Допиру ли молитве наших предака до нас?
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #80 on: August 23, 2014, 02:55:49 pm »

Quote
у Балканским ратовима 250 000

Где нађе овај податак?
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #81 on: August 23, 2014, 04:33:38 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 0UZIGBJ.jpg (117.12 KB, 1024x683 - viewed 160 times.)

* c7YjLRo.jpg (192.6 KB, 1024x683 - viewed 149 times.)

* DzoImA5.jpg (82.38 KB, 1024x683 - viewed 145 times.)

* KpopFqL.jpg (97.7 KB, 683x1024 - viewed 197 times.)

* N6kPnIl.jpg (132.72 KB, 1024x683 - viewed 122 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #82 on: August 23, 2014, 04:37:38 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* c3FZDVP.jpg (148.96 KB, 683x1024 - viewed 178 times.)

* N6kPnIl.jpg (132.72 KB, 1024x683 - viewed 135 times.)

* oUGjPZu.jpg (207.61 KB, 1024x683 - viewed 151 times.)

* zZZPWYk.jpg (114.48 KB, 683x1024 - viewed 148 times.)

* RrXDtRl.jpg (101.18 KB, 683x1024 - viewed 130 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #83 on: August 23, 2014, 04:39:27 pm »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

http://www.militaryphotos.net/


* 4pxyWsG.jpg (211.59 KB, 1024x683 - viewed 134 times.)

* 57h8Ecc.jpg (159.6 KB, 1024x683 - viewed 149 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #84 on: August 25, 2014, 10:31:08 pm »

Quote
у Балканским ратовима 250 000

Где нађе овај податак?
R.Janićijević, Srbi(ja) u nestajanju, Bg. Čigoja, 2005.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #85 on: August 26, 2014, 05:19:26 pm »

Тоје немогуће. То је практично 2/3 мобилисаног саства за Балканске ратове. Губици су око 30000 људи.
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #86 on: August 26, 2014, 05:51:18 pm »

Изван теме и односи се на питање броја жртава у Балканским ратовима.

Сада сам мало погледао у књигу Први балкански рат 1912-1913., аутора др Борислава Ратковића, издање Војноисторијски институт, Београд 1975. Ту пише (стр.478, књига 2):

"Победа балканских држава је извојевана по цену великих људских жртава. Србија је изгубила 22.000 (погинулих или умрлих од болести), Бугарска 35.000, Црна Гора 9.438 људи. Губици грчке војске су исто тако велики. Поред тога, рат је оставио: у Србији 21.000, Бугарској 40.000, Црној Гои 8.000 и Грчкој 6.000 инвалида, неспособних за привређивање."

Иначе, у овој књизи, за сваку операцију током Првог балканског рата дати су и подаци о погинулим, рањеним и несталим припадницима српске војске. У књизи је приложена и фотокопија оригиналног документа Санитетског одељења Министарства војног (од 25. априла 1913.године) где су приказани до тада прикупљени подаци о губицима. Ту пише: "Рањеника у време рата је било 25200, болесника око 122850, погинуло је 12000; умрло од рана 3000, умрло од болести 7000. У горњи број рањеника урачунати су и они рањеници, који су по други пут и по трећи пут рањени. Број тешких рањеника износи 3780. Број осакаћених за сада је апсолутно немогуће дати из разлога, што ће се код многих излечених тек после неколико месеци почети да појављују последице повреда, које их чине неспособним за рад и привреду. На сваки начин број таквих неће бити испод 1200." У тексту се наводи да ово нису апсолутно прецизни подаци и да је њих могуће добити тек када се потпуно заврше све војне операције.
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #87 on: August 26, 2014, 06:20:22 pm »

Quote
у Балканским ратовима 250 000

Где нађе овај податак?
R.Janićijević, Srbi(ja) u nestajanju, Bg. Čigoja, 2005.

Реномирани аутор.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #88 on: August 26, 2014, 10:13:49 pm »

Prema Aleksandru M. Stojićeviću gubitci su bili sledeći:

I Balkanski rat 1912-1913
Poginulih oko 5.000
Umrlih od rana i bolesti oko 16.000
Ranjenih preko 16.000
Svega 39.000

II Balkanski rat 1913
Poginulih oko 9.000
Umrlih ( od kolere) oko 5.000
Ranjenih oko 36.000
Svega 50.000

Svetski rat od 1914-1920
Poginulih 52.099
Umrlih od rana i bolesti 87.853
Ostalo po bolnicama pri evakuaciji Srbije 1915. godine ( bolesni i ranjeni) 138.600
Nestalo i propalo kroz Arbaniju 1915. godine, zarobljeno u toku rata i propalo po zarobljeničkim logorima 306.603
Svega 595.155
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #89 on: August 28, 2014, 08:25:57 am »

Quote
у Балканским ратовима 250 000

Где нађе овај податак?
R.Janićijević, Srbi(ja) u nestajanju, Bg. Čigoja, 2005.

Реномирани аутор.
Од Берлинског конгреса 1878. године па у наредних 34 година до избијања тзв. првог балканског рата било је неколико (српских) народних устанка у Јужној и Старој Србији: Кумановски устанак започео је пре Конгреса и трајао је до 1882; у међувремену (1880) избила је побуна у Демир Хисару, Поречу и Кичевском крају (Брсјачка буна). Али и бугарске комитаџије, арнаутске тајфе и муџахири из ослобођених крајева имали су своје планове: Протогеров је подигао буну у области Струме а Иса Бољетинац на Космету и северној Македонији. Био је то рат свију против свих – рат до истраге. Јужна Србија (Западна Бугарска) се умирит није могла. Турци су завели терор и одмазду чији је крајњи исход био велика погибија народа чији је број немогуће утврдити никаквим критеријумом или консензусом. Трећи балкански рат 1913. године (Албански рат), био је мањег обима па се у историји готово прећуткује.
Е сад, немам намеру да тумачим шта је бројем од 250 000 реномирани писац књиге Срби(ја) у нестајању хтео да каже, нити, из пијетета према свим страдалим, лицитирам са бројем погинулих војника и цивила. У топику Попис заборављених жртава, наводом разговора Обрада и Вукашина (филм Синише Ковачевића: Синовци) рекао сам шта углавном мислим о овој теми.
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 [6] 7   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.