PALUBA
April 25, 2024, 02:11:56 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Projekti partizanskih čamaca za teritorijalnu odbranu  (Read 2667 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: July 23, 2011, 02:07:45 pm »

U starom Mornaričkom glasniku natrčah na ovaj interesantan članak o projektu Partizanskih čamaca za TO.
Preneću ovde samo onaj deo koji se odnosi na čamce, kako vas ne bih udavio koncepcijom TO i ostalim polotičko-moralnim stvarima.

„...Partzanski desantno-diverzioni čamac pretstavlja taktičko-tehničko unapređenje klasičnog desantnog čamca naznačeno svojstvom podvodnog baziranja i skrivanja, a dobiveno svrsishodnom aplikacijom pojednostavljenih pomoračkih sistema za zaronjavanje, izronjavanje i trimovanje. Prije opisa samog čamca potrebno je naglasiti neke njegove osnovne značajke. Spomenutom inovacijom gotovo nimalo se ne narušavaju taktičko-tehničke karakteristike klasičnog desantnog čamca, osim što prostor za smeštaj desanta mora biti nepropusno natkriven, to jest pod palubom. Dapače, promatrano sa stanovišta TT zahtjeva desantnog čamca može se samo konstatirati da se aplikacijom predložene inovacije njegovo područje djelovanja proširuje od operativnih zadataka do najsloženijih zadataka TO. Naime, podvodno baziranje i skrivanje čamaca i u operativnim zadacima može biti svrsishodno i korisno. S druge pak strane, aplikacija podmorničkih sistema ne usložnjava čamac u tolikoj mjeri, koliko to slabijem poznavaocu podmorničkih sistema na prvi pogled izgleda. Jer su ovi sistemi sami po sebi jednostavni. Osim toga, ovi sistemi na čamcu se poslužuju ručno, a to ih čini još jednostavnijima i sigurnijima. Zbog kapsliranja motora i dosta malog volumena kapsule, što je uvjetovano potrebom potapanja čamca, svi pomoćni strojevi i ostala oprema svedeni su na neophodni minimum, a njihov pogon ostvarivao bi se direktno od propulzionog motora ili preko osovinskog voda propelera. Time čamac u izvjesnom smislu postaje jeftiniji i prihvatljiviji za proizvodnju u potrebnim serijama. Posada čamca, koja se sastoji od jednog do dva laka ronioca, formirala bi se u ratnim uvjetima na privremeno zaposjednutom prostoru iz kadrova naših podvodno-izviđačkih klubova u kojima je organizirana omladina duž naše obale i na otocima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Idejno rješenje partizansko desantno-diverzantskog čamca predočeno je na slici 1, a sve faze potapanja i izronjavanja čamca na slikama 2 i 3.Propulzioni dizel-motor, pomočni strojevi, uređaji i druga oprema potrebna za pogon i plovidbu čamca smješteni su u čeličnom cilindričnom bunaru, koji se na gornjoj strani završava s podmornilkim tornjem za podvodni ulaz i izlaz u taj prostor. Ovaj dio trupa broda, koji je u stvari kapsula propulzionog dizel-motora, potapanjem čamca se ne neaplavljuje i prema pomoračkom gledištu pretstavlja čvrsti trup čamca, mada je terminološki pravilnije, s obzirom da se praktiči ne radi o trupu čamca, nazivati ga kapsulom pogonskog dizel-motora. Ovakva izvedba kapsule dizel-motora dosta je malog volumena, pa poništernje njenog uzgona kod potapanja zahtijeva relativno malo čvrstoog balasta. Poklopac s tornjem vezuje se na cilindrični bunar kapsule prirubnički, da bi se omogućilo vađenje motora kod velikog remonta. Kapsula se učvršćuje u krmeni dio trupa čamca izrađenog od stakloplastike ili čelika, koji se u svrhu potapanja kompletan naplavljuje. Naplavljivanje čamca provodi se kroz plavnik poz.8 i odušnika poz.9. Plavnikom i odušnikom se upravlja iz prostora kapsule odgovarajućim mehanizmima. Odušnik ujedno služi kao poklopac pojedinačnog silaza u prostor desanta. Trup čamca na pramcu ima vrata za grupni ukrcaj i iskrcaj desanta, odnosno diverzanata.

U težišnom dijelu čamca ugrađen je regler, koji služi za izjednačavanje težina pri potaqpanju čamca i laganom lijeganju na dno, kao i za postizavanje potrebnog uzgona kod izronjavanja čamca do površine. Pored reglera, čamac ima ugrađene trim-tankove na pramcu i krmi za trimovanje čamca čamca radi potapanja na ravnoj kobilici. Svi ovi tankovi su čvrste izvedbe, konstruisani za radni tlak maksimalne dubine potapanja i spojeni su s morem i međusobno preko trim-stanice i drenažne trim-pumpe za prebacivanje morske vode radi trimovanja i potapanja čamca. Odušivanje tankova kod plavljenaj i prebacivanja morske vode ostvaruje se kroz odgovrajuće odušne cijevi u prostoru kapsule. Prvo trimovanje i izjednačenje težina kod potapanja izvelo bi se čvrstim balastom. S obzirom na to da se čamac uvijek potapa, ako se izuzme potrošak goriva koji se kompenzira dotokom morske vode u tank goriva, praktički bez promjena u težini, bitnih utjecaja na poremećaj trima i izjednačenje ne bi bilo, što znači da bi se čamac u postupku potapanja vrlo brzo i jednostavno trimovao.

Iznad kapsule motora nalazi se djelomično natkriven most za upravljanje čamcem. Do vrha mosta protežu se usisni stub i ispušni vod dizel-motora koji omogućuju pogon dizel-motora i u površinskom stanju kod naplavljenog trupa čamca, kada se čamac održava na površini samo uzgonom reglera.

Tank goriva, koji treba biti što većeg volumena radi poteškoća kod zanavljanja goriva u uvjetima privremeno zaposednutog teritorija i akvatorija smješten je u krmenom dijelu čamca. Tank je lagane izvedbe, jer ima ugrađenu instalaciju za kompenzaciju potroška goriva morskom vodom, pa je tlak goriva u tanku konstantno izjednačen s tlakom stupca morske vode na dubini potapanja.

Čamac ima u prostoru kapsule ugrađenu zračnu instalaciju koja se sastoji od malog kompresora i zračnih boca, a koristi se, osim za pirenje reglera u fazi izronjavanja čamca, i za upućivanje propulzionog dizel-motora. Pogon kompressora ostvaruje se preko propelerskog osovinskog voda. S obzirom na relativno male dubine potapanja i neznatan potrošak zraka, dobavni tlak kompresora može zadovoljiti do 30 bara, pa bi se nabavka kompresora mogla riješiti u domaćoj industriji. Za istiskivanje morske vode iz trupa čamca u fazi izronjavanja na površinu u normalno stanje gaza koristi se niskotlačni centrifugalni kompresor ( pirilo) dobavnog tlaka max. 0,5 bara, koji je zavješen na propulzionom dizel-motoru. Ovaj centrifugalni kompresor koristio bi se ujedno za ventilaciju desantnog prostora i za hlađenje prostora kapsule preko izmenjivača na morsku vodu za vrijeme vožnje čamca. Nabavka pirila može se riješiti u domaćoj industriji, kod radnih organizacija koje proizvode visokotlačne ventilatore.

Od ostalih pomoćnih strojeva, kao što je već navedno, čamac ima drenažnu trim-pumpu koja je zavješena na propulzionom motoru i služi, osim za trimovanje čamca u fazi potapanja, i za protok vode kroz hladnjak morske vode za hlađenje prostora kapsule, a prema potrebi, i za drenažu čamca. Za osvjetljenje u vožnji , čamac ima ugrađen mali generator pogonjen od osovine propulzionog motora. Osvjetljenje čamca pri potapanju i izronjavanju, kao i u luci, postiže se prenosnim suhim baterijama. Za osvjetljenje u luci može se u kapsulu ugraditi akumulator.

Kao što se iz opisa može vidjeti, čamac je, ustvari, tako koncipiran tako koncipiran da se u njegov trup od stakloplastike ugrade kapsula s pogonskim motorom i drugom opremom, tank goriva, regler i trim-tankovi. Kapsula dizel-motora može se opremiti odvojeno od gradnje trupa. Ako bi ovi čamci u taktičkom pogledu izvršavali operativne i teritorijale zadatke i s manjim brzinama ( predvidivo do 12 čv), onda bi se propulzioni motor nabavio u domaćoj industriji motora i kompletna oprema čamca bila bi praktički bez uvoznih komponenti, što je posebno važno sa stanovišta koncepcije ONO. Za veće brzine čamca mogu se ugraditi dva motora domaće proizvodnje u kapsuli drugog oblika, najvjerovatnije u poprečno položenom cilindru.

Postupci kod potapanja i izronjavanja čamca predošeni su na crtežima br. 2 i 3. Deblji linijama označeni su sistemi cjevovoda koji učestvuju u određenoj fazi potapanja, odnosno izronjavanja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

1. Potapanje čamca:
a) Faza naplavljivanja čamca
Naplavljivanje trupa čamca nastaje otvaranjem plavnika i odušnika. Prije plavljenja treba zatvoriti poklopce kapsule dizel-motora. Potpunim naplavljivanjem trupa čamac još uvijek ima dovoljno rezervne plovnosti za održavanje na površini sadržane u volumenu reglera. U ovoj fazi propulzioni dizel-motor je u pogonu zbog rada drenažne trim-pumpe za trimovanje čamca i osvjetljenje kapsule.

b) Faza trimovanja
Kod naplavljivanja čamca može doći do manjih poremećaja trima i izjednačenje zbog potroška pogonskog goriva. Ako je tank goriva smješten u krmi, to će gotovo uvijek doći do krmenog trima-zatege ( otežanja krme). Međutim zbog kompenzacije potroška goriva morskom vodom, ovaj poremećaj trima neće biti izražajan i moćiće se brzo poništiti prebacivanjem morske vode iz krmenog u pramčani trim-tank. ( Npr.: Na tonu potroška goriva otežanje krme iznosi svega oko 220 kg. Budući da je tank goriva smješten nedaleko regleru, to je relativno mala zatega koja se može poništiti s još manjim količinama prebacivanja vode iz krmenog u pramčani trim-tank, jer se pramčanim trim-tankom, s obzirom da je najviše udaljen od reglera, postižu najveći momenti u trimovanju).

c) Faza potapanja
Faza potapanja nastaje plavljenjem reglera. Prije potapanja treba obustaviti dizel-motor i zatvoriti organe na ispušnom vodu i ventilacionom stubu. Regler se plavi dok se potpuno ne poništi rezervna plovnost čamca. Čim je čamac krenuo prema dnu i postigao određenu brzinu za polagano lijeganje na dno, plavljenje reglera se obustavlja.

d) Faza lijeganja na dno
Brzina tonjenja čamca može se regulirati plavljenjem i pirenjem reglera, tako da čamac lagano „legne“ na dno. Kada je čamac „legao“ na dno, plavljenje reglera treba nastaviti da bi se čamac dovoljno otežao zbog anuliranja djelovanja morskih struja na njegov trup. Nakon toga, posada čamca po poznatom podmorničkom postupku izronjava kroz toranj na površinu.
Zbog relativno malog nizgona čamca, izbjegnuta je opasnost da se čamac za vrijeme višegodišnjeg ležanja na dnu adhezionom silom čvrsto zalijepi za muljevito dno. Prema iskustvenim podacima, sila adhezije može doseći do 20% vrijednosti sile nizgona, što znači da je dovoljno i delimično pirenje reglera za odvajanje čamca sa dna i njegovo izronjenje na površinu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

2. Izronjavanje čamca
a) Faza pirenja reglera
Jedan ili dva laka ronioca nakon što po podmorničkom postupku uđu u prostor kapsule otvaranjem verntila na trim stanici  i zračnoj instalaciji, pire regler.

b) Faza izronjavanja do površine
Pirenjem reglera čamac postiže potrebnu rezervnu plovnost za izronjavanje do površine. Nakon izronjenja na površinu upućuje se dizel-motor.

c) Faza izronjavanja pirenjem trupa čamca
nakon upućivanja dizel-motora otvara se ventil na instalaciji pirila radi pirenja prostora trupa čamca. Komprimirani zrak 0,5 bara istiskuje vodu iz trupa čamca korz otvoreni plavnik i čamac izronjava u normalno stanje gaza. Zatvaranjem plavnika, kojim se upravlja iz prostora kapsule, čamac je spreman za vožnju.

Na morskom dnu čamac može ostati toliko dugo koliko je njegov trup otporan na korozivno djelovanje vode, jer su motor i druga oprema u kapsuli praktički bez utjecaja atmosferalija, pogotovo ako se u prostor kapsule postave vrećice sa silica-gelom koje će osušiti zrak u prostoru. Na ovaj način se i inače konzerviraju motori za duži period stajanja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mali partizanski čamaci veličine leuta zahtijevanju adekvatno i manje dubine za maskiranje, pa se mogu potapati bez pratnje ronioca. Kapsuliranje motora također se može izvesti čeličnim cilindrom učvršenim u krmenom dijelu čamca s mogućnošću otvaranja ili skidanja poklopca na gornjoj strani radi pogona motora. Tank goriva s instalacijom za nadomjestak potroška goriva morskom vodom ugrađen je u krmi čamca. Potapanje čamca izvodi se otvaranjem plavnika 3 i odušnika 4, a njegovo otežanje i trimovanje podesi se kod prvog potapanja odgovoarajućim razmiještajem čvrstog balasta 7. Zbog poništenja utjecaja morskih struja za vrijeme ležanja na dnu čamac se već kod pokusnog potapanja čvrstim balastom adekvatno oteža, radi čega dno čamca mora biti u ojačanoj konstrukciji da se ne ošteti pri dodiru sa dnom mora. Izronjavanje čamca na površinu se postiže uz pomoć lakog ronioca koji zatvara odušni ventil 4 ( ukoliko se ranije u fazi potapanja nije zatvorio) i otvara ventil zraka 5 za pirenje naplavljenog prostora čamca. Čim čamac krene prema površini, ventil za pirenje 5 se zatvara zbog štednje komprimiranog zraka. Ispumpavanje ostatka vode iz čamca može se izvesti na površini pumpom zavješenom na dizel motoru. Pošto se radi o maloj količini vode, to se može izvesti i ručno odgovarajućim posudama...“


Potpukovnik Ivan M.Franić, dipl.inž.
Mornarički Glasnik 1/1986


* antic6.jpg (149.76 KB, 1361x877 - viewed 207 times.)

* antic7.jpg (140.32 KB, 848x1274 - viewed 192 times.)

* antic8.jpg (186.28 KB, 1126x1356 - viewed 166 times.)

* antic9.jpg (72.9 KB, 873x761 - viewed 159 times.)
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.021 seconds with 24 queries.