Prijatelji
▼▼▼▼
kontakt: brok@paluba.info
Pioniri vazduhoplovstva
Љуба:
- PRVI ČOVEK VAZDUHOPLOVSTA SA PROSTORA BALKANA
Fausto Vrančić, šibenčanin, prvi sa ovog podneblja koji je ušao u istoriju vazduhoplovstva [Faust Vrančić ili Fausto Veranzio (lat. Faustus Verantius, rođen 1551. u Šibeniku, umro 1617. u Veneciji)] bio je hrvatski polihistor, leksikograf i konstruktor. Kao čovek renesanse, 1595. izdao je zbirku tehničkih pronalazaka "Nove Mašine" (Machinae novae) gde je prvi posle Leonarda da Vinčija i nezavisno od njega prikazao crtež padobrana pod nazivom "Leteći čovek" (Homo volans) uz opis konstrukcije i funkcionisanje svoje leteće sprave
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slika – Fausto Vrančić
Sledi tekst preuzet sa VIKIPEDIJE
Život i obrazovanje
Početno humanističko obrazovanje stekao je u Bratislavi kod očeva brata Antuna Vrančića, uglednog diplomate, humanista, nadbiskupa ostrogonskog i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo. Godine 1575. primljen je u članstvo hrvatske bratovštine sv. Jeronima u Rimu. Postavši tajnikom kralja Rudolfa II 1579. godine, Vrančić započinje temeljitije studirati prirodne nauke i tehniku. Na dvoru se svakodnevno susretao s nizom istaknutih znanstvenika onog vremena, između ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, graditeljem Jacopom de Stradom, što je ostavilo jak uticaj na njegov rad.
Godine 1594. Vrančić je napustio dvor u Pragu te živeo malo u Šibeniku, a uglavnom u Mlecima. Od 1598. deluje u Mađarskoj kao biskup Čanada (danas gradić u Tamiškom okrugu u Rumuniji), te kao kraljevski tajnik za poslove Ugarske i Transilvanije. Već 1605. napušta dvor i ulazi u red sv. Pavla, tzv. barnabita u Rimu. Zbog bolesti 1615. napustio je Rim jer je želeo svoje poslednje dane proživeti u rodnom Šibeniku, no zaustavio se u Veneciji. U Veneciji je i umro 27. februara 1617. godine, a prema oporučnoj želji njegovo je telo sahranjeno u domovini u crkvi Sv. Marije (Prvić Luka na ostrvu Prvić kraj Šibenika).
Tehnička istraživanja
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prvi četvorougaoni padobran
Kao čovek do nauke, mnogostran i orginalan, Vrančić je u Rimu istraživao konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema, a preko barnabita Giovannija Ambrogia Mazente upoznao je tehničke crteže Leonarda da Vincija. To je rezultiralo njegovim najvažnijim delom Nove sprave (Machinae novae, 1595), u kome je anticipirao niz novijih tehničkih pronalazaka. U delu je opisano 56 raznovrsnih uređaja i tehničkih konstrukcija uz 49 slika (bakroreza) velikog formata s komentarima na latinskom, italijanskom, španskom, francuskom i nemačkom jeziku. Želeći da djelo bude neka vrsta priručnika, Vrančić u njemu uz vlastite donosi i neke slabije poznate projekte drugih konstruktora, metodološki ih poredavši tako da pokazuju kako je od već poznatih projekata izmenama i usavršavanjima došlo do novih, koji su bili izvorno njegovi.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slika - Wells museum in Šibenik, Faust Vrančić
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prva skica visećeg mosta
Među značajnije opise iz ovog dela spadaju viseći most i Homo volans (lat. "leteći čovek"), prikaz padobranca. Nacrt visećeg mosta Fausta Vrančića je prvi nacrt ove vrste mosta na svetu. Nacrt padobrana je, u odnosu na Leonardove nacrte, revolucionaran utoliko što je Leonardov padobran bio piramidalnog oblika, dok je Vrančićev četvorougaonog oblika, kakav se koristi kod velike većine današnjih padobrana. Štaviše, postoje pisani tragovi o tome da je Vrančić, padobranom napravljenom po nacrtu, čak i izveo skok, što bi značilo da je to BIO PRVI SKOK PADOBRANOM U ISTORIJI.
Pored ovoga, u ovoj knjizi Vrančić iznosi mnoge ideje o dobijanju energije za pokretanje mlinova - od ljudske snage, preko konjske snage i brojnih nacrta različitih vetrenjača, do mlina koji bi se pokretao pomoću plime i oseke, što je, ponovo, do tada neviđen koncept (prva elektrana na plimu i oseku puštena je u rad tek krajem 20. veka). U knjizi se još nalaze nacrti za štamparsku presu, mašinu za čišćenje morskog dna itd. Sve izume odlikuje jasnoća i jednostavnost, kako nacrtâ, tako i eventualne praktične primene.
Rečnik i druga dela
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Faust Vrančić: Dictionarium, 1595: pretisak
Vrančić je 1595. izdao i petojezični rečnik (latinski, italijanski, nemački, hrvatskosrpski jezik i mađarski) pod naslovom Rečnik pet najplemenitijih jezika Evrope (Dictionarium qunique nobilissimarum Europae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Hungaricae). U rečniku je za svaki jezik dato 5,000 odrednica. U to se vreme termin "dalmatinski" upotrebljavao za slovenski jezik kojim se govorilo u oblastima između Jadranskog mora i reka Dunava i Save i ne treba ga mešati s izumrlim dalmatskim jezikom koji je bio romanskoga porekla. U Pragu je 1605-06. Peterus Lodereckerus priredio drugo izdanje ovog rečnika, prošireno sa češkim i poljskim jezikom, pod naslovom Rečnik sedam različitih jezika (Dictionarium septem diversarum linguarum), kojom prilikom je i "dalmatski" preimenovan u "hrvatski jezik".
jadran2:
Ljubo, svaka cast na sistematizaciji; sramota me priznati ne da nisam bio u Wells muzeju u Sibeniku, nego nisam ni cuo. Nema druge nego posjetiti Brodarskog i u muzej.
Љуба:
- PRVI POKUŠAJ LETA SPRAVOM TEŽOM OD VAZDUHA ZABELEŽEN U SRBIJI - bio je u Beogradu novembra 1841. godine. Tada je beogradski samouki konstruktor, kalfa Manojlo, skočio sa krova zgrade carinarnice, u ulici Karađorđeva br. 17 na obali Save, nameravajući da uz pomoć krila sagrađenih po ugledu na slepog miša, i jednog padobrana Vrančićevog tipa, preleti Savu. Pokušaj se završio nedaleko od mesta poletanja, u snežnom smetu, a nesretnog Manojla su Turci odveli u policiju.
Ovako je to opisano:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Manojlo srpski Ikar
„I pre hrabrog kovačkog kalfe Manojla, prvog upamćenog preteče letača sa ovih prostora, mnogi Srbi su se upuštali u vratolomije da posvedoče da su "nebeski narod". Crkveni pisac iz 14. stoleća zapisao je da su pojedinci, kao i u Vizantiji, pravili leteće mašine i skakali s visokih kula.
Pomenuti mladić, nepoznatog prezimena, s krilima na rukama, sličnim ptičjim, i nečim što je nalikovalo padobranu, otisnuo se put neba s krova Đumrukane (carinarnica) na obali Save, a završio u dubokom snegu. I tako je živu glavu sačuvao "srpski Ikar", kome, prethodno, sveštenici nisu dozvolili da skoči sa znatno više Saborne crkve u Beogradu. Događaj se zbio krajem novembra 1841”
Љуба:
- ZABORAVLJENI PIONIRI VAZDUHOPLOVSTA SA PROSTORA SRBIJE:
Zagonetni Ognjeslav
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ognjeslav Kostović, (rus. Костович Огнеслав (Игнатий) Степанович) 1851, Vizburg, Austrija - 1916 Petrograd, Rusija, srpski pronalazač i naučnik, kapetan ruske vojske. Po nacionalnosti Srbin, živeo prvo u Mađarskoj, a kasnije se seli u Rusiju. Bio je plemićkog porekla. Iako rođen u istoj deceniji kao i Nikola Tesla i Mihajlo Pupin nije imao sreće da mu ime ostane zapamćeno u istoriji srpske nauke i mada je načinio mnoge izume ostao je na marginama. Deda Jovan i otac Stevan su bili trgovci žitom iz Novog Bečeja. Ognjeslav je rođen u Austriji, ali je živeo i školu pohađao u Pešti. Po završetku školovanja je upravljao parobrodom za vuču šlepova na Dunavu. Tu mu se rodila ideja o čamcu-ribi, podmornici koja nosi 8 ljudi i ispod vode može da izdrži 20 časova. Sa ovim projektom se obraćao ruskom careviću Aleksandru Aleksandroviču, ali bez većeg uspeha.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ogneslav Kostović Stepanović iz mlađih dana
Dve decenije pre Cepelina koji je radio prema nacrtima Davida Švarca, Ognjeslav je konstruisao vazdušni brod odn. tzv. dirižabl Rusija i izradio za njega benzinski motor na vodeno hlađenje i električno paljenje. Dirižabl je 1888. godine bio praktično gotov, ali mu je za završnu montažu ponestalo novčanih sredstava. Letelica je ostala da leži u skladištima sve dok je nije nakon nevremena znatno oštetio požar.
Zadnja nada Kostovića da će njegov vazdušni brod biti testiran u vazduhu propala je nakon što je Ministarstvo vojske Rusije odbilo njegov zahtev da otkupe letelicu. U Admiralskom brodogradilištu u Petrogradu je pravio dirižabl dužine 60 i prečnika 12 metara sa čvrstom konstrukcijom, definitivno različito od svih poznatih letećih balona. Zamisli Kostovića ostvariće kasnije nemački grof Ferdinand Cepelin. Na više mesta je napisano da je Kostović pronalazač prvog vazdušnog broda. 1879. godine tražeći za izgradnju dirižabla nov materijal izmislio je „arborit” po mnogima prvi veštački, sintetički materijal, neku vrstu šper-ploče. U svojoj fabrici šper-ploča u Petrogradu, Kostović je izrađivao kofere, čamce, pontonske mostove i druge predmete za praktičnu upotrebu kao i delove za svoje izume.
Godine 1911. prvi na svetu stvorio je leteći čamac, hidroavion. Projektovao podmornicu za osam ljudi sa pogonom na motor od 100 KS sa unutrašnjim sagorevanjem na tečno gorivo (po nekima, prvi na svetu, pre nemačkog inženjera Otoa). Prijavu za patent motora podneta je tek 1888. godine, a rešena četiri godine kasnije. Njegov motor je osmocilindrični sa 80 konjskih snaga, dok je Dajmler napravio sa svega jednom i po. Kostović se dugo vremena odricao svog prava na motor, jer je nastojao da sačuva tajnu za Rusiju zbog čega nije pristajao da iznese detalje svog pronalaska.
Među mnogobrojnim pronalascima usavršio je i aeronautičku telegraf-emisionu stanicu. Zanimljiva je i njegova ideja o vazdušnom torpedu i uređaj za izvlačenje potonulih brodova. Kostović je ostvario pravo na oko stotinu izuma ali su mnogi ostali na papiru, što ga je pogađalo, ali je uprkos tome odbijao mnoge primamljive ponude sa Zapada. Njegovi značajniji radovi bili su vezani za vojne potrebe i kao takvi ostajali u tajnosti. Zato je sasvim malo njegovih radova objavljeno u „Sovjetskoj enciklopediji”.
Slavio je svake godine krsnu slavu - Svetog Nikolu. Pored mnogih prijatelja bio mu je redovan gost na Slavi i naučnik Mendeljejev.
Jedna njegova kćer se udala za srpskog oficira, a kad je izbio Prvi svetski rat postala je, zajedno sa Nadeždom Petrović dobrovoljna bolničarka. Dve kćeri Kostovića su živele u Beogradu. Kad je decembra 1916. u Petrogradu umro Ognjeslav Kostović novine su objavile da je „nestao blistav pronalazač i naučnik, čovek koji je iz mnogo razloga zaslužio da buduće generacije pamte njegovu neobičnu sudbinu i naučni podvig”.
Povezana Tema: Srbin izmislio Cepelin
Љуба:
- PRVI PILOT BALONA U SRPSKOJ VOJSCI (S POČETKA XX VEKA) - bio je Kosta Miletić (Aranđelovac, 21. septembra 1874. — Beograd 1953.)
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slika – Kosta Miletić
Prvi školovani vazduhoplovni stručnjak u Srbiji je kapetan Kosta Miletić. On je od 14. februara 1901. do 12. novembra 1902. godine pohađao u Rusiji Tehničku aeronautičku školu. Osposobljen je za pilota vezanih i slobodnih balona i za rukovanje golubijom poštom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prvi piloti Srpske vojske
Kapetan Kosta Miletić i ruski oficir za vreme obuke
Kosta Miletić je rođen u Aranđelovcu 21. septembra 1874. godine. Posle sedmog razreda gimnazije upisao se u 25. klasu Vojne akademije i završio js 1895. godine, kao peti u rangu. Službovao je u pešadiji, zatim je preveden u inžinjeriju.
Završio je vojnotehničke vazduhoplovne studije u Rusiji sa odličnim uspehom, kao drugi u rangu. Tokom školovanja upravljao je balonom na manevrima Kijevske armije i postigao visinu 1.100 metara, dolet od 180 kilometara i pritom slao izveštaje po golubovima pismonošama.
Posle povratka u Srbiju, kapetan Miletić raspoređen je u Inžinjerijsko-tehničko odeljenje Ministarstva vojnog. Sastavio je predlog za formiranje jednog balonskog odeljenja, koji je zbog nedovoljne zainteresovanosti nadležnih odložen u arhivu, da sačeka bolje dane. Izradio je i projekat i pravila za golubiju poštu. Prvu stanicu golubije pošte formirao je 1908. godine. Organizovao je pripreme i kupovinu prvih balona za Srpsku vojsku 1909. godine. Formirao je balonsko odeljenje. Leteo je prvim balonom, koji je dobio naziv „Srbija", odmah posle nabavke 19. airila 1909. To je bio prvi let srpskog vazduhoplova sa srpskim obeležjima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slika – balon Srbija
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Balonom na nebo
Fabrički inženjer Šerle u društvu gospođe Ridinger, supruge vlasnika fabrike, i kapetana Miletića uzleteo je iz Gersthofena na probni let sa slobodnim balonom, na čijoj kupoli se nalazio veliki natpis „Srbija“, a na korpi srpska zastava. Posle tri sata i 45 minuta leta, balon se uspešno spustio kod Frajzinga. Oba balona su predata srpskim vlastima 26. maja 1909
Navigation
[0] Message Index
[#] Next page
[*] Previous page
Prijatelji
▼▼▼▼
kontakt: brok@paluba.info