Svjetionici

[jadran2]

nekad i sad

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ssekir75]

sve vi to lepo napisaste, ali niko da se seti da kaze cije su izrade sociva i lampe na svetionicima (to je najbitnije, zar ne?). drugo, koji je kriterijum na osnovu kojeg su neki svetionici i dalje sa ljudskom posadom, a neki su "bespilotni"? i sta je to istezaliste?

[duje]

Ima nešto na početku teme o optici. Kako je "napredovala". Točno o proizvođačima nema ništa.

A istezalište (ja drugi pojam neznam) je mjesto sa izvlačenje (istezanje) čamca na obalu, jer privezište za čamac svjetioničara (ako ga ima, a obićno ga ima) nije uvjek zaštičeno od mora-vjetrova.

Za kriterije koji svjetionici imaju posadu neznam, ali mi se čini, da zavisi od važnosti svjetionika, mogučnosti automatizacije, izvora napajanja....

[ssekir75]

aha, fala lepo. ispratio sam ja to kako je optika napredovala, ali me konkretno interesuje ko je radio stakla. po meni je svaki svetionik vazan, jer da nije ne bi ga ni podigli. nisu to austrijanci radili napamet. jedino bi svetionici u lukama ili neposredno pored naselja mogli biti bez posade, jer njih stallno neko vidi i moze se gotovo u trenutku reagovati ako nesto podje kako ne treba. za sve ostalo, jeste skuplje, ali je bolje da ima posadu. djavo ne spava, a posle je kasno za popravak... no oni svakako imaju neki svoj kriterijum, tako da necemo mi biti krivi u slucaju ne dao bog.

[brodarski]

aha, fala lepo. ispratio sam ja to kako je optika napredovala, ali me konkretno interesuje ko je radio stakla. po meni je svaki svetionik vazan, jer da nije ne bi ga ni podigli. nisu to austrijanci radili napamet. jedino bi svetionici u lukama ili neposredno pored naselja mogli biti bez posade, jer njih stallno neko vidi i moze se gotovo u trenutku reagovati ako nesto podje kako ne treba. za sve ostalo, jeste skuplje, ali je bolje da ima posadu. djavo ne spava, a posle je kasno za popravak... no oni svakako imaju neki svoj kriterijum, tako da necemo mi biti krivi u slucaju ne dao bog.

Gdje će se paliti vatre na obali zbog sigurnosti plovidbe na Jadranu odredili su u davna doba uglavnom Grci i Rimljani. Iza njih to su nastavili raditi benediktinski redovnici. Nije čudno što su im hospiciji građeni jedan od drugog na dan plovidbe. Austrija je imala uređene plovne pravce i u tim područjima je gradila svjetionike i obalna svjetla. O tim pravcima više u godišnjacima pomorstva. Do danas se uglavnom ništa nije promijenilo.

[duje]

Zanimljiv članak, treba se zamisliti!

"Slobodna Dalmacija"
http://www.slobodnadalmacija.hr/

MORSKO SVJETLO KAO SNAGA

Mitja Zupančič: Svjetionici su me spasili i dali mi novi život

Među tri top-svjetionika svrstao je mističnu Palagružu, onaj na Sušcu, te Tajerske sestrice

Postoje oni trenuci u životu koji kada se dogodi, mijenjaju sve. Poznatog slovenskog poduzetnika, izdavača, jedriličara i u zadnje vrijeme uspješnog pisca Ljubljančanina Mitju Zupančiča zatekao je on prije 13 godina na Unijama. Došao je naglo, iskristalizirao se kroz požar na njegovu motornom brodu koji mu je zahvatio lice i ruke, a kćerkici Neji, tada osmogodišnjakinji, spržio nogu. Toliko da je morala ići na hitnu transplantaciju i dugotrajnu rehabilitaciju.  A kada se opet na njih čvrsto osovila, tati Mitji je nacrtala svjetionik s Unija, i rekla mu da mu on pokaže pravi put u životu.

Mitja je u tom trenu odlučio prekinuti s brzim životnim ritmom, usporiti ambiciju koja prati poslovne ljude, davši sebi zavjet da će kao jedriličar, a postao je to nakon Unija, obići sve svjetionike Slovenije, Italije i Hrvatske sagrađene u 19. stoljeću, u vladavini Austro–Ugarske. Točno 51 štaciju. Zatekli smo ga na putu prema Palagruži, na “Plovputovu” gliseru, kao i mi pridružio se posadi, a cilj mu je bio staviti biljeg na još jedno morsko svjetlo. Nakon ovoga popis će se suziti na samo devet preostalih.

- Pala je i Palagruža. Presretan sam. Ali ovo moram reći, ovo je jedini svjetionik koji sam na svom putu posjetio, a da ga nisam sam odjedrio. Krivo je nevrijeme, nije mi dalo da razvijem jedra i svojim brodom dođem do njega – usprkos svemu nije krio oduševljenje Mitja, promatrajući našeg najjužnijeg gorostasa. Zadovoljstvo je bilo tim veće što je znao da do daleke Palagruže sa sinom Rokom i suprugom Ruškom nije mogao ovo ljeto više stići. No oni su imali razumijevanja za njegovu strast, pustili ga samog k novom izazovu, odlučivši ga čekati na sidru u korčulanskoj ACI marini.
 
- Italiju sam lako obišao, tamo je samo jedan svjetionik kao i u Sloveniji. Zato mi je Hrvatska bila veliki izazov. Nakon Palagruže čekaju me na putu do kuće četiri svjetionika od Pelješca, preko Hvara i Brača. A onda se opet u rujnu vraćam kod vas kada će pasti i pet njih s području Dubrovnika. Nakon toga mislim još jednom obići Sv.Ivana u Rovinju i Porera na Premanturi. I to je to, znači da sam ispunio svoj zavjet – kaže Mitja koji je među tri top-svjetionika svrstao mističnu Palagružu, onaj na Sušcu, te Tajerske sestrice.

Ali na tome neće stati, Mitja je toliki zaljubljenik u hrvatsku obalu da je odlučio jednom postati njezin stanar. Čeka novu jedrilicu s kojom će, kada jednom odluči otići u mirovinu, polako putovati našim uvalama. Jednom će se tu i skrasiti, i to na Unijama, gdje je doživio, kaže, svoje novo rođenje.

- Nikada neću zaboraviti brodsku nesreću, ali i ogromnu pomoć ljudi na Unijama, u Umagu. Gdje god sam došao svi su se rastrčali kako bi nam olakšali muke. Zaljubljen sam u Hrvatsku, ovo more, obalu, hranu, pismu. A da ‘bacimo’ koju? Oćemo klape, njih obožavam – iznenadio nas je još jednom novinom Mitja, i to na korčulanskom vezu kada je iz potpalublja dohvatio dvije harmonike pa sa sinom Rokom bacio na Ribare.

Da, da, Mitja je odličan poznavatelj hrvatske klapske pisme, čak je njih 20 publicirao u svojoj knjizi Morsko prase koje je protekli mjesec u Sloveniji dobilo etiketu čistog hita. U njoj je obradio morske teme, dao je plovidbene savjete, brodsku kužinu s receptima, pjesmaricu među kojima su se našle i Da te mogu pismom zvati, Oči boje lavande, Pasike... Priprema i nove projekte.

- Želja mi je napisati knjige o jedrenju, psihologiji na brodu, mapi svjetionika, održavanju broda i jednu koja će se zvati “Zapjevaj sa mnom”. Srce mi odmah zaigra kad čujem Olivera, Dupine, Ribare, klape sv.Juraj, Maslinu. Divota jedna. Ljudi moji iden ja doma, u Ljubljanu, ali se brzo opet vraćam doma, ovdje u Hrvatsku – kaže Mitja.

Tanja Šimundić-Bendić
snimio Nikola Vilić/cropix

‘Ljuti me nebriga’

Usprkos pozivima Mitja nije želio ući u aktivnu politiku, kaže kako je shvatio da je uspješan čovjek onaj koji uspije nakon poslovnih obveza dobiti vrijeme i za svoje ljubavi. Njegova je ljubav more kojem godišnje s obitelji posveti čak 90 dana. Kaže i kako ga užasno ljuti što se ljudi prema nekim hrvatskim svjetionicima ponašaju tako maćehinski. Za primjer uzima Glavat između Lastova i Mljeta koji se našao na udaru vandala, pa Verudicu kraj Pule koja je dobila bijelu i crvenu fasadu, izgubivši onu čistu autentičnost. - A tek zadarski Oštri rat oko kojeg postoji ogromna nakupina smeća, starih automobila, gomila užasa. To ne mogu prihvatiti. Svjetionici su čuvari vremena i života, oni su svjetlo na putu, oni traže ljude, svoju posadu. Ne volim da se netko prema njima tako ponaša – kaže Mitja.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija"

08.07.2013.

‘PLOVPUT’ PRED REALIZACIJOM PROJEKTA

Katalinko ka nov do Svetog Nikole

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Sveti Nikola pada 6. prosinca, pa bi obnova mogla biti gotova baš tada / Tom Dubravec / Cropix

Nakon što je duga dva desetljeća proveo u tami i 3. travnja ove godine ponovno pomorcima osvijetlio put, “Plovputovom” svjetioniku na Katalinića brijegu slijedi nova faza vraćanja u život. Obnova čuvenog svjetionika jedan je od prioriteta Darka Meštrovića, direktora “Plovputa”. Kako kaže, najkasnije do kraja godine, svjetionik će, zajedno s okolišem, biti u potpunosti obnovljen.

Kamene ploče

- Elaborat o građevinskoj sanaciji objekta svjetionika je gotov, tako da ubrzo kreće natječaj za odabir izvođača radova. Pri kraju je natječaj za odabir staklenih prizmi koje će zamijeniti dotrajale i slomljene u fasadi svjetionika. Ukupno 5792 staklene prizme potrebno je zamijeniti novima. Dakako, svi zahvati će se obavljati pod konzervatorskim nadzorom - kaže nam Meštrović, prvi čovjek “Plovputa”.

Vrijednost sanacije, zajedno sa zamjenama prepoznatljivih prizmi, procijenjena je na milijun i pol kuna.

- Radovi će obuhvatiti i izmjenu kamenih ploča u podnožju svjetionika. Ako nas posluže dobre vremenske prilike, te ne bude zabrane izvođenja građevinskih radova zbog turističke sezone, do kraja studenoga svjetionik će obnovljen zasjati punim sjajem - najavio je direktor splitskog “Plovputa”.

Jedinstveni svjetionik na Jadranu prestao je svijetliti 1991. godine, kada je JRM otvorio topničku vatru na Split, te pogodio i svjetionik. Svjetionik-kompleks “Spomenik palim pomorcima” otkriven je 10. rujna 1958. godine, u povodu 16. obljetnice osnivanja hrvatske partizanske mornarice.

Sastoji se od svjetionika, kosturnice i reljefa. Sam reljef simbolizira neustrašivost dalmatinskih mornara koji su malim drvenim brodovima jurišali na neprijatelja.

DENIS KRNIĆ

Malger: Veseli nas!
 
Potez novog vodstva “Plovputa” može samo razveseliti pomorce na brodovima ispred Splita, sve Splićane i sve one koji u spomeniku-svjetioniku njeguju uspomenu na sve naše pale pomorce. Obnova svjetionika je, na neki način, nastavak višegodišnje misije Sindikata pomoraca Hrvatske koji je upozoravao na potrebu obnove. Bivši dogradonačelnik Jure Šundov puno je obećanja dao po pitanju obnove svjetionika, ali ništa od toga nije napravio − kazao je Anton Malger-Petrić, dopredsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske.
 
Valjat će i kruzerima

Svjetionik na Katalinića brigu nužan nam je kao važan sigurnosni element, ne samo u plovidbi kanalom ispred Splita, nego i zbog kruzera koji dolaze, ali i kruzera koji će se vezivati na budućim vanjskim vezovima − kaže Darko Meštrović, direktor “Plovputa”.
 

[duje]

Nekoliko fotografija svjetionika sa Palgruže iz Jutarnjeg lista. Autor fotografija je Božo Vukičević (CROPIX).

[Morton1905]

Svjetionik na Palagruži - na linku je moja fotografija svjetionika koja je do sada pregledana preko 52 000 puta.

http://www.panoramio.com/photo/16123702

[Morton1905]

Nekoliko sličica koje sam snimio na Palagruži 27.VIII.2003.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

JADRANSKE LANTERNE
 
"Plovputov" adut za biznis u regiji zaplovit će 2015.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
– Ime prinove u floti moglo bi biti ‘Savudrija’, jer ćemo za četiri godine proslaviti dva stoljeća organizirane svjetioničarske službe na Jadranu koja je počela na tom istarskom lokalitetu – naglašava prvi čovjek ‘Plovputa’ Nakon niza godina nadanja i peripetija, u splitskom je škveru konačno počela izgradnja novog radnog broda za “Plovput”, vrijednog 54 milijuna kuna. U “Brodosplitu” su zadovoljni jer će jedan navoz dobiti posao više, a u “Plovputu” nestrpljivo čekaju da suvremenim brodom zaplove u novu poslovnu fazu.

Kako nam kaže Darko Meštrović, direktor splitske pomorske tvrtke, riječ je o kapitalnom ulaganju u sigurnost plovidbe hrvatskim Jadranom, posebice zbog činjenice da je postojeći radni brod “Svjetionik” po krmi ostavio tri desetljeća plovidbe i trebao bi zasluženo zaploviti mirnijim, “penzionerskim” vodama.

–Novi brod koji se gradi po projektu Brodarskog instituta, dužine 48 metara, s betonarom kapaciteta proizvodnje 60 prostornih metara betona tijekom 12 sati rada, znatno će povećati naše kapacitete. S njim ćemo nastaviti izgradnju objekata pomorske signalizacije. To je izvanredan primjer suradnje dviju splitskih tvrtki koje žive od mora i na moru i to nas obvezuje da brod bude izgrađen po najvišim standardima i u planiranom roku, a to je 20. kolovoza iduće godine. Imajući na umu škverske referencije, ne sumnjam da će to biti vrlo kvalitetan brod kojim ćemo mirno moći ploviti barem 40 godina – ističe Meštrović i dodaje:

–Tijekom proteklih 12 mjeseci uložili smo 60 milijuna kuna, a radni brod naša je najveća investicija. Na njemu će ploviti osam članova posade, a pokretat će ga dva stroja po 612 konjskih snaga, koji će omogućavati plovidbu brzinom od 11 čvorova. Prinova u našoj floti imat će radijus doplova od 800 nautičkih milja i moći će provesti na moru sedam dana bez dodatne opskrbe gorivom i ostalim resursima.

Uz pomoć “radnika snažnih mišića”, kako smo nedavno nazvali novi brod, “Plovput” planira širenje poslovanja u široj jadranskoj regiji.

Prvi kontakti na tom planu već su ostvareni. Naša je namjera angažirati brod u projektima izgradnje novih objekata sigurnosti plovidbe. Imamo “know-how”, tehnički i kadrovski kapacitet za snažniji iskorak na Jadranu. Naša novogradnja moći će ukrcati 200 prostornih metara vode i imat će transfer-pumpu kojom će se voda moći “dobaciti” do 130 metara visine. Ilustracije radi, naš svjetionik na Palagruži nalazi se na 105 metara nadmorske visine. Osim toga, brodom ćemo održavati i postojeća 1052 objekta pomorske signalizacije – ističe direktor državne tvrtke.

Poslovodstvu i radnicima slijede i slatke brige, poput izbora imena prinove u floti.

–Za četiri godine obilježit ćemo veliki jubilej, 200 godina organizirane svjetioničarske službe na Jadranu, koja je počela na Savudriji. Po toj logici, brodu bismo mogli dati ime Savudrija. Imena svih naših radnih brodova počinju slovom S: “Svilaja”, “Sušac”, “Svjetionik”, “Sikavac”... Razmišljamo i o angažiranju naše javnosti da nam pomogne u odabiru imena broda – otkriva Meštrović.

Bit će to očito velika godina za “Plovputovu” ekipu koju čini ukupno 275 radnika, među kojima je 38 svjetioničara, 49 članova brodskih posada, 28 operatera u obalnim radijskim postajama, 120 članova tehničkog osoblja i 40 zaposlenika u administraciji.
 
DENIS KRNIĆ


.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

26.11.2014.

SERVISNA BAZA

U novu obalu na Stinicama uložit ćemo 6,5 milijuna kn
  
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] ‘Plovputova’ baza na Stinicama proširit će se prema zapadu, odnosno prema ‘Brodosplitu’

Kad su u pitanju tehnički razvoj tvrtke i ulaganja u sigurnost plovidbe, čini se da u “Plovputu” ne razmišljaju o predahu. Nakon što su, među ostalim, vratili posadu na lanternu Glavat u lastovskom arhipelagu, obnovili čuveni svjetionik “Pomorac” na Katalinića brigu, potom dali “Brodosplitu” da im izgradi suvremeni radni brod, vrijedan 54 milijuna kuna, u državnoj tvrtki sa splitskim sjedištem pripremaju izgradnju potpuno nove operativne obale u servisnoj bazi na Stinicama.

Sigurnost do 2034.

Vlada je, naime, odlučila toj tvrtki, koja baštini tradiciju organizirane svjetioničarske službe iz 1818. godine, dati koncesiju, kako se to stručnim rječnikom navodi, “u svrhu upotrebe pomorskog dobra luke posebne namjene – industrijske luke Stinice”. Baza na Stinicama, koju vodi “Plovputov” Sektor za održavanje, raspolaže s 20.000 četvornih metara kopnene površine te 3000 kvadrata akvatorija. Darko Meštrović, direktor tvrtke, kaže nam da planirano ulaganje iznosi čak 6,5 milijuna kuna.

Nama je produljena koncesija za sljedećih 20 godina, odnosno do 2034. godine. U razdoblju od četiri godine, sukladno projektu, planiramo postojeću operativnu obalu produžiti za 85 metara prema zapadu.

Dakle, radi se o potpuno novoj obali i radno-transportnom platou. U biti, obalu gradimo zbog našeg novog broda koji se “rađa” u susjedstvu, u splitskom škveru. Također, novu obalnu infrastrukturu gradimo i radi racionalizacije troškova održavanja i servisiranja naših sedam radnih brodica, koje ćemo moći izvlačiti na suho. Bit će tu i rampa za izvlačenje brodova iz mora. Novi plato koristit će se za vanjsko skladištenje plutača, sidrenih lanaca, čamaca... ističe Meštrović.

Estonci ‘kupuju’ znanje

U “Plovputu” ne miruju ni kad je u pitanju međunarodna suradnja.

Posjetila nas je delegacija pomorske uprave iz Estonije, vladine organizacije zadužene za izgradnju i održavanje objekata pomorske signalizacije u toj baltičkoj državi koja ima čak 1500 otoka. Estonce zanimaju neka naša tehnička i organizacijska rješenja, te organizacija službe za sigurnost plovidbe. Možemo u vrlo bliskoj budućnosti očekivati naš uzvratni posjet kolegama u Estoniji i konkretniju suradnju – najavljuje čelni čovjek “Plovputa”, tvrtke u punoj snazi uz koju će se još dugo, dugo mirno ploviti Jadranom.

DENIS KRNIĆ

Lanterne na ‘daljinski’

U “Plovputu” planiraju modernizirati sustav za daljinski nadzor svjetionika, novi antenski sustav za emitiranje NAVTEX emisija, te održavanje i izgradnju novih objekata pomorske signalizacije. Nije isključeno da se dio novca za to povuče iz fondova EU-a.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

ZIMSKO IZNENAĐENJE

Prvi put u povijesti meteoroloških mjerenja: na Palagruži pada snijeg!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Snijeg na Palagruži!!! Ova rečenica zaslužuje upravo ovoliko uskličnika jer riječ je o prvom snijegu na ovom najudaljenijem hrvatskom otoku otkad postoje meteorološka mjerenja.

Uz snježne pahulje, Palagruža se hladila na nuli pa nije bilo sumnje da će se povijesni snježni pokrivač zadržati na tom pučinskom škoju.

Kako je na Palagruži, doznali smo iz prve ruke od jedinog palagruškog stanovnika, svjetioničara Voje Šaina.

 –Evo je pa snig. Bilo mi je neobično, tu san 15 godina i nikad ovo do sada nisan vidija. Lipo je zabilija, a evo i osta je. U kući je lipo, grijem se na 25 stupnjeva, a vani je zima, nula je – kaže Šain za Slobodnu Dalmaciju.

‘Znali smo da će se dogoditi’

Zima nam je pri kraju prosinca već donijela velika iznenađenja, no malo tko je očekivao da će se obistiniti najave o snježnom pokrivaču na pučini. Takve najave, međutim, nisu iznenadile Radu Popadića iz “Crometea”.

–Na Palagruži se 30. prosinca 2014. dogodila meteorološka povijest, jer snijeg na tom otoku nikad nije viđen. Znali smo da će se ovo dogoditi jer je hladan prodor bio dosta dubok prema Jadranu – kaže Popadić.

Uz snijeg na Palagruži, među zanimljivostima na kraju prosinca je i da Split od početka meteoroloških mjerenja 1948. godine nije bilježio minus na Silvestrovo, a grad pod Marjanom, ali i druga mjesta u Dalmaciji, očekuje ga upravo zadnjeg dana ove godine.

Prognoza za najluđu noć ostaje ista – za doček na otvorenom trebat će topla odjeća i obuća.

O. Koharević, foto: Radio Dalmacija

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija" Split

‘Plovputov’ radnik rađa se u škveru

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U “Brodosplitovoj” predmontaži rađa se budući “Plovputov” radni brod. Upravo je u tijeku izrada sekcija, za koje je obrada čelika počela sredinom rujna prošle godine u radionici brodoobrade. Novogradnja je vrijedna 54 milijuna kuna i trebala bi biti isporučena naručitelju sa splitskom adresom do kolovoza ove godine.

Nakon što prinova zaplovi u floti državne tvrtke, postojeći radni brod “Svjetionik”, koji je po krmi ostavio tri desetljeća, trebao bi zasluženo zaploviti mirnijim, “penzionerskim” vodama. S novim brodom “Plovput” će znatno povećati tehničke kapacitete u održavanju plovnih putova i pomorske signalizacije.
 Brod će biti dug 48,2 metra, širok 11,3 metra, a imat će nosivost 705 tona. Specifičnost je broda što ima vlastitu pramčanu rampu, preko koje će, neovisno o ukrcaju vode i materijala, moći ulaziti i jedan građevinski stroj – kamion, bager ili autodizalica.

Novogradnja će moći ukrcati 200 prostornih metara vode i imat će transfernu pumpu kojom će se voda moći “dobaciti” i do 130 metara visine. Ilustracije radi, svjetionik na Palagruži nalazi se na otočiću čija je najviša točka na 105 metara nadmorske visine.

Na brodu će ploviti osam članova posade, a pokretat će ga dva stroja po 612 konjskih snaga, koji će omogućavati plovidbu brzinom od 11 čvorova.
 Inače, za tri godine obilježit će se veliki jubilej, 200 godina organizirane svjetioničarske službe na Jadranu, koja je počela na Savudriji, još u vrijeme Habsburške monarhije.

U “Plovputu” ima razmišljanja da brod ponese upravo ime Savudrija. Zanimljivo je da imena svih “Plovputovih” radnih brodova počinju slovom S: “Svilaja”, “Sušac”, “Svjetionik”...

D. KRNIĆ

[duje]

Jedna lijepa iz "Slobodne dalmacije"