Svjetionici

[duje]

Svjetionik Rt Sućuraj

Pozicija:

43°07,5' N
017°12,1' E
 
Svjetionik je izgrađen 1874. godine na istočnom rtu otoka Hvara. Sastoji se od četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i potkrovlje ukupne površine 130m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 43° 07,5' N / 017° 12,1' E
Visina kule 14m
Karakteristika svjetla B Izo 4s (2+2)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla 7M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 14m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[duje]

Svjetionik Otočić Host

Pozicija:

43°04,6' N
016°12,6' E
 
Svjetionik je izgrađen 1873. godine na istoimenom otočiću na ulazu u luku Vis. Sastoji se od manje osmerokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 80m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i pristan. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje i biološka jama. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 43° 04,6' N / 016° 12,6' E
Visina kule 11m
Karakteristika svjetla B Bl 4s (0,5+3,5)s
Sektor vidljivosti -
Domet glavnog svjetla 8M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 21m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[duje]

Svjetionik Rt Stončica

Pozicija:

43°04,4' N
016°15,6' E
 
Svjetionik je izgrađen 1865. godine na sjeveroistočnom rtu otoka Visa. Sastoji se od visoke osmerokutne kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 320m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 43° 04,4' N / 016° 15,6' E
Visina kule 28m
Karakteristika svjetla B Bl 15s (0,7+14,3)s
Sektor vidljivosti 110°-357° (247°)
Domet glavnog svjetla 30M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 38m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[ORIĆAREB]

Prekrasne slike ovih Svetionika. Zavidim ovom snimatelju.
"Stranče", hoćeš li se "spustiti" i na područje Crne gore?

Usput, ima li podataka koliko tih svetionika ima na Jadranu.

[duje]

Prekrasne slike ovih Svetionika. Zavidim ovom snimatelju.
"Stranče", hoćeš li se "spustiti" i na područje Crne gore?

Usput, ima li podataka koliko tih svetionika ima na Jadranu.

Idem polako od sjevera prema jugu. Pokušat ču pronači sve i postavit. Svjetionici, koji su na području Hrvatske, mogu prebrojit, pošto su lijepo predstavljeni po plovnim područjima. Internetne stranice Plovputa su stvarno uređene, svaka jim čast!

[duje]

Nije baš svjetionik, ali služi za održavanje i snabdjevanje svjetionika. Jedan od brodova Plovput-a, danas u Splitu ispred Lučke kapetanije.

[duje]

Ćiro pita o broju svjetionika na istočnoj obali Jardana. Trenutno me okuporaju svjetionici u Hrvatskoj. U Hrvatskoj svjetionike i plovne puteve održava i opslužuje firma Plovput. Hrvatska je podijeljena na plovna područja, kojih ima 7.(Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik). Broj svjetionika po plovnim područjima:
Pula-7
Rijeka-10
Zadar-7
Šibenik-4
Split-9
Korčula-6
Dubrovnik-2
Prema podacima Plovput-a to bi bilo 45 svjetionika.
 

[ORIĆAREB]

.............................
Prema podacima Plovput-a to bi bilo 45 svjetionika.
 

Hvala "stranče",..

[duje]

Plovno područje Korčula

Svjetionik Otočić Pločica

Pozicija:

43°01,8' N
016°49,2' E
 
Svjetionik je izgrađen 1887. godine na istoimenom otočiću na sredini Korčulanskog kanala. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 180m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
Pozicija 43° 01,8' N / 016° 49,2' E
Visina kule 13m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 10s (0,5+2;0,5+7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 10M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 25M
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[duje]

Svjetionik Otočić Sestrica Vela - Korčula
 
Pozicija:

42°57,8' N
017°12,7' E

Svjetionik je izgrađen 1871. godine na istoimenom otočiću u južnom dijelu Pelješkog kanala. Sastoji se od manje četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 150m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan i istezalište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 57,8' N / 017° 12,7' E
Visina kule 13m
Karakteristika svjetla B Bl(4) 15s (3(0,5+2);0,5+7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 11M
Domet rezervnog svjetla -
Visina fokusa svjetla iznad SRM 18m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[duje]

Svjetionik Otok Sušac

Pozicija:

42°45,0' N
016°29,7' E
 
Svjetionik je izgrađen 1878. godine na vrhu istoimenog otočića, na sredini Jadranskog mora, istočno od otoka Lastova. Sastoji se od četverokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 270m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 45,0' N / 016° 29,7' E
Visina kule 17m
Karakteristika svjetla B Bl(2) 15s (0,5+2;0,5+12)s
Sektor vidljivosti 253°-213°(320°)
Domet glavnog svjetla 24M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 94m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona -

[duje]

Svjetionik Rt Struga
 
Pozicija:

42°43,4' N
016°53,4' E

Svjetionik je izgrađen 1839. godine na istoimenom rtu, na sredini južne strane otoka Lastova. Sastoji se od visoke okrugle kamene kule i prizemne zgrade ukupne površine 220m2. U sklopu svjetionika nalazi se pomoćni stambena prizemna zgrada, skladište, motornica, pristan, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 220V AC (iz javne električne mreže), dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci
 
Pozicija 42° 43,4' N / 016° 53,4' E
Visina kule 20m
Karakteristika svjetla B Bl 10s (0,6+9,4)s
Sektor vidljivosti 259°-095°(196°)
Domet glavnog svjetla 27M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 104m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[duje]

Svjetionik Otočić Glavat
Pozicija:

42°45,9' N
017°09,0' E

Svjetionik je izgrađen 1884. godine na istoimenom otočiću u Lastovskom kanalu, istočno od Lastova. Sastoji se od osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 320m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište, motornica, istezalište i spremište za čamac svjetioničara. Napajanje zgrade je 12V DC dobiveno iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 42° 45,9' N / 017° 09,0' E
Visina kule 19m
Karakteristika svjetla B Bl(5) 30s (4(0,36+3,4);0,36+14,6)s
Sektor vidljivosti 120°-070°(310°)
Domet glavnog svjetla 22M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 18m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona –
(podaci i slike Plovput)

[duje]

Svjetionik Otočić Palagruža
 
Pozicija:

42°23,5' N
016°15,6' E

Svjetionik je izgrađen 1875. godine na vrhu istoimenog otočića, na sredini Jadranskog mora, između talijanske i hrvatske obale. Sastoji se od visoke osmerokutne kamene kule i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine 400m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. Napajanje zgrade je 220V AC dobiveno iz solarnih modula ili paljenjem agregata, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Na svjetioniku je ugrađen sustav za grijanje vode na solarno napajanje. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora. Na svjetioniku je stalna svjetioničarska posada.
 
Nautički podaci

Pozicija 42° 23,5' N / 016° 15,6' E
Visina kule 22m
Karakteristika svjetla B Bl 17,5s (0,8+16,7)s
Sektor vidljivosti 360°
Domet glavnog svjetla 26M
Domet rezervnog svjetla 12M
Visina fokusa svjetla iznad SRM 110m
Karakteristika sirene za maglu -
Domet sirene za maglu -
Karakteristika racona -
Domet racona
(podaci i slike Plovput)

[Hrundi]

Ovaj Duje je previše vrijedan sa ovim postiranjem da bih ja stigao nešto na vrijeme dopunit.

Htio sam pisat o plovilima Plovputa nešto ali ostat će za poslije. Otac moga prijatelja, nažalost prerano pokojni, dugo godina bio je zapovjednik jednoga od brodova za opskrbu svjetionika pa sam još kao mali imao prilike obići puno naših svjetionika, još dok su na svima bili lanternisti sa obitelji.

Nekada su na svim svjetionicima postojala barem po 3 lanternista (svjetioničara) jer je rad bio u 3 smjene, bez obzira na to što svjetlo gori samo po noći. Ima tu još dosta posla. Po danu se kontrolira i održava oprema, prevezuju boce itd. Osim toga, lanterne su bile u obvezi svakodnevno dva puta komunicirati radio-stanicom sa bazom. Lanternist na dužnosti imao je zadaću osmatrati područje i danju i noću i prijavit svaku anomaliju.

Plovput je nekada bio Ustanova za održavanje plovnih puteva. Koliko ja znam nekoliko je puta mijenjao status, nekad je bio pod ministarstvom pomorstva (ili saobraćaja, ovisno kako je kada bilo organizirano) a jedno je vrijeme bio i savezna ustanova.

Za lanterniste nije postojala škola ali je postojala obuka koja se održavala u Splitu. Ne znam koliko je trajala i kako je izgledala ali imam koga pitati. Doduše - tek na ljeto. Država je najviše voljela za lanterniste uzimat ozbiljne ljude koje bi prošla mladenačka ludila. U principu se nastojalo kad god je moguće na lanternu poslat cijelu obitelj, čovjeka sa ženom i djecom jer je tako smireniji i stabilniji u radu.

Kad su djeca mala, predškolska, jedini potencijalni problemi su zdravstveni. Međutim kad djeca krenu u školu postojale su samo dvije opcije - ili da nastave živjet na lanterni i nekako se školuju - ili premještaj na kopno. Znam da je bilo nekih programa obuke djece 1-4. razreda preko radija ali ne znam detalje.

Lanterne su morale imati potpunu autonomiju od 14 dana. Računalo se da je to maksimum koliko bi mogle biti odsječene od svijeta i u slučaju najgoreg nevremena. Zalihe nisu nikad smjele past ispod 14-dnevnih, ni hrane i vode za posadu ni plina za rad svjetla.

Snabdjevanje je bilo posebnim brodicama Plovputa. Brod na kojem je zapovjednik bio moj Kolja bio je drveni, čvrst i pouzdan. Znalo ga je tući i valjati ali je gotovo uvijek stizao. Kapacitet krcanja je bio popriličan, tko bi god prvi put vidio što se na njega sve može nakrcati ostao bi začuđen. Postojala je standardna nabavka ali su pojedini lanternisti imali pravo tražit i stvari prema vlastitim željama i potrebama, naravno u određenim granicama. Ne znam za detalje kako je to funkcioniralo.

Lanternisti su uvijek dosta ribali i cijelog života sam na lanternama ili kupovao ribu ili je mijenjao za vino. Kad smo bili mulci znali smo poć u ribanje i ne ulovit ništa pa poć na lanternu i mijenjat vino za ribu (a vina smo uvijek nosili... nesmijempriznat koliko) pa bismo kasnije lagali da smo je sami ulovili. A bogami smo često i znali dobit od lanternista ribu mukte. Uvijek im je bilo drago da im netko dođe i većinom su jako dragi i prijatni ljudi.

Koliko ja znam niti jedan svjetionik nema helidrom. U hitnim slučajevima ili kad se standardni brod ne bi uspio probiti znala je ić mornarica, patrolci ili torpedni.

Brod sa slike je iz serije od 7 rađenih namjenski za Plovput za opskrbu svjetionika. Čvrsti su, čelični, i dobro bate more. Iako im je kapacitet krcanja nešto manji od većine onih iz prethodne generacije koje su zamjenili, i potrebe su manje jer danas na većini lanterni nema posada pa su i potrebe za transportom manje. Brodovi su dobri i relativno brzi, odlično pogođeni. Prijatelj mi vozi jednoga, prešao je iz lučke kapetanije i zadovoljan je i poslom, i brodom i plaćom. Uspio sam se prije neku godinu ukrcat u jedan obilazak od 3-4 dana i moram reć da su zbilja dobri brodovi.