duje
kapetan bojnog broda
 Offline
Gender: 
Posts: 17 876
|
 |
« Reply #95 on: December 16, 2011, 03:10:57 pm » |
|
Interesantan članak iz "Monitora", (2009. godine), možda nešto novo za one, koji ne žive u Crnoj gori.
SVJETIONICI: ZABORAVLJENA BAŠTINA
Čuvari brodskih duša
Petak, 01 Maj 2009 Društvo - Broj 966 .Nekad se na jadranskoj obali nalazilo na desetine svjetionika s ljudskom posadom, poznatijih kao „kamena svjetla" ili lanterne. Bili su raspoređeni na kritičnim tačkama, koje su prije dvjesta godina ugrožavali pirati, spremni da napadnu brodove. Ovi nijemi stražari žmirkajuće svjetlosti, upozoravali su pomorce da je u blizini plićak, sprud ili obala.
NOĆNE OČI: Jadranski svjetionici bili su posebno važni zbog prirodnih obilježja obale, jer se na 6.000 kilometra njene dužine nalazi 1.185 ostrva, ostrvaca i hridi. Od rta Savudrije u Istri sve do Prevlake, pomorce i ribare čuva 65 „noćnih očiju". Crna Gora ima 45 svjetionika, šest plutača, dvije dnevne oznake neposredne opasnosti i 107 željeznih stubova za označavanje plovnih puteva na Skadarskom jezeru. Lanterne - svjetionici s razlogom se nazivaju čuvarima brodskih duša ali i nepresušnom riznicom pomorskih tajni. Odolijevaju vremenskim nedaćama, ali ne i modernom dobu.
Prve svjetionike gradili su Egipćani, i njihov čuveni Faros u Aleksandriji, izgrađen je 280. godine p.n.e. na ušću rijeke Nil. Svojom visinom od 130 metara, vjekovima je predstavljao najveću građevinu u tom dijelu svijeta. Bio je uvršćen u sedam svjetskih čuda antičkog doba, da bi u 8. vijeku bio srušen i pretvoren u džamiju. Po imenu ostrva Faros u romanskim jezicima nastala je riječ far, kao naziv za svjetionik. Već око 400. godine po cijelom Rimskom carstvu postojala je mreža od tridesetak svjetionika. U najvećima od njih, velika metalna ogledala navodila su brodove u luke jakom svjetlošču od naloženih vatri. Padom imperije nestale su vještine i organizacija potrebna za ovakvo održavanje svjetionika. Mnogi od njih su oronuli, dok su neki pretvoreni u vojne osmatračnice.
Arapi i Indijci preuzeli su rješavanje problema bezbjednosti na moru od Rimljana, pa su već oko 800. godine izgradili lanac svjetionika uz obale Indijskog okeana.
ISTORIJA: Prvi svjetionik u Americi podignut je 1716. a svjetlo koje je obasjavalo more i nebeski svod takođe je dobijano sagorijevanjem drveta. Kasnije su svjetionici za signaliziranje koristili gas i acetilen.
Početkom 16. vijeka, u Engleskoj je osnovana posebna svjetioničarska organizacija koja je brinula o sigurnosti plovidbe. U prvoj polovini 18. vijeka pojavljuje se prvi brod - svjetionik. Za područja čestih magli sa svjetionika duvanjem u rog i udaranjem u zvono ili gond davali su se i zvučni signali. Već krajem 18. vijeka, uvodi se svjetlosni izvor na ulje - arganova svjetiljka. Zbog cilindričnog fitilja, zaštitnog stakla i boljeg strujanja vazduha postizala je iznenađujuće veliki domet svjetlosti i smatrana božijim darom.
Prvi svjetionici na električnu energiju pojavili su se 1858. Tada su se već koristila ogledala i sočiva radi boljeg usnopljavanja svjetlosti. Pored tih inovacija, u vrijeme magle koristile su se sirene i rotaciona svjetla. Radio signal na svjetionicima koristi se od 1921. godine. Prvi put je primijenjen u Njujorku.
Na pragu 21. vijeka vjekovima stara tradicija polako odlazi u istoriju jer automatika preuzima posao ljudi. Danas je posao svjetioničara sveden na redovnu kontrolu rada lampe i radija, koji služi za brodsku navigaciju. S razvojem moderne električne navigacije i pojave automatike, broj operativnih svjetionika na svim svjetskim obalama danas je sveden na samo 1.500 objekata.
NEIZVJESNA SUDBINA: U Kamenarima, ispod crkve sveta Nedjelja, naišli smo na novi limeni svjetionik. Stari, od kamena, koji nam je pred očima bio čitav vijek, srušen je. Pitali smo direktorku Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, da li su ovi ,,međaši mora'', naše domaće lanterne, zakonom zaštićene. Odgovor nas je rastužio: ,,Na žalost, svjetionici nijesu zakonom zaštićeni. Ne pripadaju registru kulturno-istorijskih spomenika, tako da je njihova sudbina u eri modernizacije sasvim neizvjesna'', kazala je direktorka Ružica Ivanović.
Njihovu nadležnost preuzima Plovput, čije je sjedište jedno vrijeme bilo na brodu Galeb u Kumboru. To preduzeće održava svjetionike od Prevlake do Bojane.
Jedini naseljeni svjetionik na teritoriji Crne Gore je Mendra. On se nalazi u neposrednoj blizini uvale Valdanos kod Ulcinja, na ulazu u Otrantski moreuz. Izgrađen je prije 122 godine i za to je vrijeme promijenio mnogo posada. Sada o njemu brine bračni par Nevenka i Milan Simović, koji su tu došli 1987. godine s Glavata (između Mljeta, Lastova i Korčule), gdje su takođe radili kao svjetioničari. Prije toga bili su na svjetioniku Palagruža, zatim, Pločica (između Hvara i Korčule) i rtu Lovište na Pelješcu.
U nekim drugim zemljama, kao na primjer u Hrvatskoj, ove se atraktivne građevine ne zaboravljaju i ne podcjenjuju kao kod nas. Vještom marketinškom tehnikom promocije ,,domaćeg proizvoda'', pretvorene su u neobične turističke destinacije. Naglasak svakako ide na porijeklo i vrijeme nastanka, od 1811. do 1899. kao i nezaobilaznog tvorca - Austrougarsku monarhiju. Na reprezentativan način 11 svjetionika promijenilo je namjenu. U ugođaju osame i apsolutnog mira, uživaju svi koji to mogu da plate. Tako su umjesto zaborava i rušenja, svjetionici u Hrvatskoj postali dobitna kombinacija turističke ponude.
Marija ČOLPA
|
