Prvi svetski rat u Sloveniji - fotografije.

Vir: Hrvatska revija 2004.3

Talijansko bojište — X. bitka na Soči

Deseta bitka na Soči počela je 12. V. višednevnim bombardiranjem svih austrougarskih položaja. Osim uobičajenih pokušaja proboja na Krasu i ulazu u Vipavsku dolinu, Talijani su napali na potezu od Plava do Solkana i nakon ogorčene obrane uspjeli zauzeti krvavu kotu 383, selo Zagoru, Kuk i hrbat Vodica, za koje su se vodile žestoke borbe s obostrano visokim gubitcima. Nova austrougarska obrambena crta prelazila je s Vodica na rub Banjške zaravni. Kad su napadi zbog iscrpljenosti popustili, austrougarske trupe na Krasu u jednodnevnoj protuofenzivi odbacuju Talijane na početne položaje. Bilanca: Talijani su izgubili oko 133 000 ljudi (od čega 15 000 mrtvih), a Austrijanci oko 76 000 (oko 7300 mrtvih).

Već 28. svibnja, dakle prije završetka X. bitke i prije austrougarske protuofenzive, Cadorna je armijskim zapovjednicima uputio »direktive za iduću ofenzivu«, naznačivši Banjšku i Trnovsku zaravan kao ciljeve 2. armije, a Komensku zaravan kao cilj 3. armije. Na važnom sastanku Antantinih vojnih vrhova 25. lipnja u mjestu St. Jeanne de Maurienne, Cadorna je jedva uspio izvući dodatnu pomoć u topništvu: 34 francuska topa velikoga kalibra i 24 moderne britanske haubice od 152 mm. Malo, uzme li se u obzir da je tražio bar 25 haubičkih baterija većega kalibra i još 300 topova manjega kalibra s obilnim količinama streljiva. Kako bi se odužila, Italija je u Francusku morala poslati 4000 radnika i oko 1000 ljudi inženjerijskih postrojbi. Zbog krizne situacije u Rusiji saveznički političari sastali su se 25. srpnja u Parizu, pa opet 7. i 8. kolovoza u Londonu. Britanske akcije na zapadnom bojištu bile su duga daha, tako da se nije moglo udovoljiti Cadorninoj želji za većim brojem teških topova i savezničkim divizijama, iako je Cadorna svoje zahtjeve motivirao očajničkim rumunjskim pozivima u pomoć i uvjerenjem da bi proboj austrougarske fronte na Soči sigurno doveo do kolapsa Monarhije, revolucije u Mađarskoj, separatnog mira i odsijecanja Njemačke od preostalih saveznika — Bugarske i Turske. Štoviše, saveznici su Italiji savjetovali da odgodi ofenzivu do jeseni, dok se Rusija ne oporavi (!), a Englezi i Francuzi ne osposobe za veće akcije. Međusobno neuspješno uvjeravanje trajalo je sve do 17. kolovoza, kad su talijanski topovi već počeli s pripremom za XI. bitku. Cadorna je poslije pokušavao svoju odluku da bez savezničke pomoći i koordinacije krene u tu bitku opravdati držanjem zaključaka iz Chantillyja i uvjerenjem da je moral pučanstva Centralnih sila (a posebno Austro-Ugarske) poljuljan pa ga treba do kraja slomiti, ali mnogo je vjerojatniji razlog bojazan da bi neaktivnost mogla bitno oslabiti već ozbiljno načet moral vlastitih postrojbi i naroda, u očima saveznika umanjiti zasluge, pa time i prava Italije, te da bi predah omogućio Centralnim silama prebacivanje trupa s ruskoga na talijansko bojište.

Cadorna se bez obzira na pretrpljene gubitke u X. bitki i propalom pokušaju osvajanja Ortigare (Južni Tirol) mogao odvažiti na novu bitku: formirano je šest novih divizija, ojačano teško topništvo i namaknute goleme količine streljiva. Ovaj put Cadorna podređenim zapovjednicima nije dao iscrpne pisane naredbe; ograničio se samo na neke općenite smjernice. Talijanska 2. armija mora iskoristiti prednosti ostvarene u X. bitki i preko Banjške zaravni probiti se na Trnovsku zaravan, kako bi se — u nekoj idućoj operaciji — s nje mogla spustiti u Vipavsku dolinu, iza leđa tamošnjeg obrambenog sustava, s opcijama nastavka ofenzive prema Postojni ili prema Trstu. Treća armija trebala je dosegnuti ciljeve postavljene još prije X. bitke: crtu Trstelj — Sesljan (Sistiania). Ofenzivu istodobno moraju započeti 2. i 3. armija, a njihovim se zapovjednicima prepušta da odaberu i organiziraju snage u skladu s osnovnom zadaćom. Capello, novi zapovjednik 2. armije čija se fronta protezala od Vipave do Rombona, iskoristio je operativnu slobodu tako da u svoje ciljeve ponovno uvrsti i Tolminski mostobran. Na taj način je tri (poslije čak četiri) od svojih šest korpusa odvratio od prvotnog cilja: Trnovske zaravni. Rezultat je bio da ni jedan od bitnih ciljeva nije postignut!

	Author	Topic: Prvi svetski rat u Sloveniji - fotografije. (Read 156473 times)
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.