PALUBA
March 29, 2024, 11:38:50 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8   Go Down
  Print  
Author Topic: Grumman F-14 Tomcat  (Read 64170 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Љуба
In memoriam
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 274



WWW
« Reply #15 on: November 25, 2011, 08:44:49 pm »

Нешто с краја 2.светског рата:
"Стога су у току 1945. године три авиона B-29 пребачени у Москву у ваздухопловни опитни центар Жуковски, један од тих авиона је служио за обуку пилота, други је размонтиран (до последњег шрафа - моја примедба) и служио је као основа за нови пројект а трећи примерак је остављен као еталон за поређење......."
Тада скенире  "2D", а ни "3D", нису били измишљени,а све је лепо прекопирано и радило.

Зашто онда то сада у 21.веку не би било могуће.
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #16 on: November 25, 2011, 09:53:28 pm »

У ствари Љубо, било је проблема у копирању.
Совјети су користили метрички систем, а американци империјални.
На пример, тамо где су американци стављали лим 1/16" - односно 1.5875мм, совјети су морали да ставе дебљи (нису хтели да ризикују са тањим лимом, јер нису знали прорачуне). Слично је било и са шрафовима. Као последица, Ту-4 је био тежи 1400 кила од оригинала - што је био мртав терет.
Logged
Љуба
In memoriam
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 274



WWW
« Reply #17 on: November 25, 2011, 09:58:20 pm »

У ствари Љубо, било је проблема у копирању.
Совјети су користили метрички систем, а американци империјални.
На пример, тамо где су американци стављали лим 1/16" - односно 1.5875мм, совјети су морали да ставе дебљи (нису хтели да ризикују са тањим лимом, јер нису знали прорачуне). Слично је било и са шрафовима. Као последица, Ту-4 је био тежи 1400 кила од оригинала - што је био мртав терет.
У праву си за те податке. Постоје и документарни снимци (и филмићи), како је текао рад на копирању. Ја сам само то дао као пример копирања.
У сваком случају хвала за податке.
Logged
dexy
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 662



« Reply #18 on: November 26, 2011, 02:41:16 am »

Što se tiče mehaničkih delova, tu ne vidim problem da se bilo šta kopira, osim kada su u pitanju neki specifični materijali, ali pođimo od pretpostavke da je u tom smislu sve poznato, problem se javlja kod elektronike. Ona ipak čini srce tog sistema. Druga stavka koja bi mogla biti problematična jeste pogonsko gorivo rakete. Međutim, verujem da su taj deo mogli uspešno da reše, znači jedino ostaje problem elektronike za koji ne znam da li je rešiv od u Iranu.
Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #19 on: November 26, 2011, 07:27:07 am »

Ja lično nemam nikakva iskustva u obrnutom inžinjeringu, a pretpostavljam, ni ogromna većina članova foruma.
Ali sam primjetio da ti imaš iskustva u bilo čemu čega se dotakneš ovdje na forumu, pa eto i u obrnutom inžinjeringu. Pa bih te molio da podjeliš neka od tih svojih iskustava i znanja sa nama ostalima. Evo, možemo početi i od kopiranja raketa. Pošto kategorički tvrdiš da Iranci to ne mogu vjerovatno znaš nešto što mi ne znamo.

Kao što sam i očekivao, bez odgovora.


...znači jedino ostaje problem elektronike za koji ne znam da li je rešiv od u Iranu.

E to je posao za Kineze. Nije nevjerovatan ni razvoj nove glave za samonavođenje koja bi za uzor imala onu Feniksovu. Nešto iskopiraš, a nešto nanovo smisliš.



Tomket je  najkopleksniji avion koji je USN ikad imala,a kao posledica toga i prava nocna mora za održavanje.Cak do 60h održavanja na 1h leta,pa vi sad vidite koliko to dodje u $$$.Jastrebovima u pentagonu bio je pravi pain in the ass,tako da su jedva cekali da ga se reše,Boeingov lobi je ucinio svoj deo posla,tako da tomketovi dani su bili odbrojani jos krajem 90-tih,iako su u Grummanu vec spremali novu verziju supertomket i nove rakete.Kažu da su niotkud pojavile se neke glavonje i rekle,prekida se rad,tomket ide u penziju.Kada se pogleda samo kojom se tehnologijom i mogucnostima odlikovao, u svoje vreme je bio svetlosnim godinama ispred bilo cega što je letelo.Takav iskorak nije napravio niti jedan avion sem SR71,koji je u svom domenu tad a i sad jos uvek neprevazidjen.

Tomket je odličan palubni lovac sa moćnim oružnim sistemom ali, da se razumijemo, nema u njemu ništa epohalno niti je "svjetlosnim godinama ispred svog vremena". Klasične je konstrukcije i aerodinamike, sistem za promjenu strele krila i oružni sistem AN/AWG-9/AIM-54 je naslijedio od otkazanog F-111B, a sama raketa AIM-54 Feniks nije nikakva borgovska tehnologija iz "Zvjezdanih staza", već je vrhunac razvoja familije Falkon i korjeni joj sežu do ranih 50-ih godina.
Da je bio skup, kompleksan i tehnički zahtjevan, bio je. Ali taj avion je morao biti nabavljen jer je nešto moralo da brani udarne grupe nosača aviona od napada iz vazduha. A na cijenu se nije gledalo.
Logged
Љуба
In memoriam
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 274



WWW
« Reply #20 on: November 26, 2011, 08:07:50 am »

Мало историје.

На обој адреси, је споменут веома интересантан удес, чије последице  је пратио цео свет.
http://www.ejection-history.org.uk/Aircraft_by_Type/f-14.htm
14-Sep-1976 / F-14A Tomcat / 159588 - AB221 / VF-32 /

“Studio) After 3 unsuccessful attempts, F-14 fighter plane lost in Atlantic Ocean north of Scotland by United States Navy in September is brought to surface.
REPORTER: Walter Cronkite
(Scotland) Report on salvage operation by Navy. Also in area with United States ships are West German commercial ships and USSR naval observers. Secret Phoenix missile recovered. Navy salvage ship is "USS Shakori." ["Shakori"captain Lieutenant Commander David SARGENT - comments on appearance of wreck.] Other details of salvage noted.
REPORTER: John Laurence
This loss was something of a blow to the US, as the US Navy had been careful not to compromise the Tomcat's secrets. On 14 September 1976, a Phoenix-armed F-14A had rolled off the deck of the US Navy carrier JOHN F. KENNEDY in the North Sea, with the crew ejecting safely. Of course a Red Navy cruiser had been shadowing the American carrier group and presumably the Soviet sailors didn't fail to notice the bungle, and so the Navy performed an expensive eight-week deep-water recovery effort to retrieve the fighter. It is unclear if it ever returned to service after recovery, though it seems a bit unlikely”

Да ли се неко сећа како је завршио цели догађај, односно ко је извукао ракете AIM-54.
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

http://www.crashsiteorkney.com/page5.htm



* salv1[1].jpg (519.03 KB, 1548x1187 - viewed 275 times.)

* F-14%20Salvage%20p2%20wreck%201[1].jpg (388.08 KB, 1069x1448 - viewed 272 times.)
Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #21 on: November 26, 2011, 08:44:42 am »

У ствари Љубо, било је проблема у копирању.
Совјети су користили метрички систем, а американци империјални.
На пример, тамо где су американци стављали лим 1/16" - односно 1.5875мм, совјети су морали да ставе дебљи (нису хтели да ризикују са тањим лимом, јер нису знали прорачуне). Слично је било и са шрафовима. Као последица, Ту-4 је био тежи 1400 кила од оригинала - што је био мртав терет.

Pretpostavljam da je svima jasno da kopiranje nije isto što i proizvodnja po licenci, a i onda ide "vreća" problema, naime iako ti je netko prodao/ustupio licencu za nešto ne znači da ti je dao i razvojni put do tog. S te točke gledišta nađeš se u problemu kad treba nešto nadograditi, pregraditi ili prenamjentiti. Najbolji primjer za to je kinesko kopiranje MiG 21. f13. Nikad se pouzdano nije utvrdilo da li je baš kopija od originalnog primjerka (danas bi rekli Herdwera), ili im je bio dostupan i Softwere bilo legalno (sumnjam) ili ilegalno (moguće), ali daljnji razvoj (uključivo i vremenski slijed) je išao u sasvim drugom pravcu (problem motora za mlazne avione se tek danas rješava). Tu - 4 je bio kopija, ali je temeljem "iskustva" nastao i Il - 22 (nije ušao u operativu) kad je već letio i B-52 tako da sistem kopiranja tuđih rješenje neminovno znači samo jedno, uvijek ćeš biti korak iza..........

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Il - 22 a.jpg (48.32 KB, 700x250 - viewed 277 times.)

* Il - 22 b.jpg (34.45 KB, 700x250 - viewed 266 times.)

* Il - 22 c.jpg (28.71 KB, 700x250 - viewed 267 times.)

* Il - 22 d.gif (41.49 KB, 700x477 - viewed 145 times.)
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #22 on: November 26, 2011, 08:55:44 am »

Quote
FF,
један твој садашњи колега је пре рата 99-те радио на простијој причи - дигитализацији техничких цртежа. Конкуренти су радили скенирање и ОЦР, а његова фирма је радила цртање од почетка, овог пута у 3д.
Иако је овај случај простији од скенирања 3д објекта, и овде је резултат добијен скенирањем "ћорсокак" - тешко примењив у наставку рада. Ситуација у 3Д је сигурно још компликованија.

Postoji mnogo caka i trikova kako da se snimi i izkopira ono što na prvo pogled nije ni malo lako izmeriti. Jedan od primera iz mog iskustva su recimo radna kola pumpi, gde je geometrijski oblik peraja prilično složen i nije ga lako ni analitički ni geomatrijski definisati. Ja sam to radio tako što sam na papiru pravio otisak peraja, zatim skenirao taj papir i uvozio ga u razmeri 1:1 u CAD program, gde mi je služio kao podloga za izradu 3D modela. Na linijama otiska sam stavljao reperne tačke kroz koje sam provlačio splajnove. Tako se može dobiti nešto jako slično originalu. Takav rotor pumpe mi pravimo u Srbiji za 3-5 puta manju cenu od onog uvoznog. U eksploataciji su približno isti (tu naravno ima drugih stvari koje utiču - kvalitet izrade, kvalitet materijala itd.), ali isplati se.

Stvar je u tome da tu nema neke visoke tehnologije, 3D skeniranja i tsl. Mnogo više se radi na sitne fore i trikove. Smiley
Logged
rotring
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 555


Najkraci put do ludnice!?Jednostavno,samo skrenes!


« Reply #23 on: November 26, 2011, 11:05:06 am »

Nadovezacu se...
Kopiranje masinskog dela je moguce odraditi CNC mernom glavom koja se koristi kao merni instrument koji gotov deo meri i uporedjuje sa 3D modelom istog dela. Pomocu te merne glave je moguce dobiti 3D model objekta koji se "kopira" visoke preciznosti mera.
Naravno.....materijali su drugo.
Svaka ozbiljnija masinska obrada (firma) ako zeli da izvozi masinske delove, sklopove...mora imati ove merne glave (testirane i odobrene) kako bi ino kupcu dostavio i pokazao kvalitet obrade.  Cesto se podaci dobijeni merenjem na ovaj nacin, internetom salju kupcu ,odnosno kupac pristupa memoriji mernog uredjaja koja je nepodlozna izmenama, kako proizvodjac ne bi mogao sakriti los rad.
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #24 on: November 26, 2011, 11:56:29 am »

Numerički upravljane merne mašine (NUMM) su metrološki sistemi namenjeni procesu kontrole i upravljanja kvalitetom. Izlaz svake NUMM je merni protokol koji govori koliko stavrne mere odstupaju od nominalnih.

Verovatno je moguće koristiti NUMM kao pomoćni alat i pri snimanju delova.
Logged
80sBoy
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 321



« Reply #25 on: November 26, 2011, 12:51:04 pm »

U pitanju je propaganda za Aim54,motore i konstrukciju uspevaju nekako odrzati u zivotu,zahvaljujuci remontnim pogonima i tehnickom podrskom koji su dobili pre revolucije.

Propaganda za Fenikse? Zar stvarno mislite da je, uz današnju tehnologiju, obrnutim inžinjeringom teško iskopirati nešto staro četrdeset godina? A nije nemoguće da na kraju bude i bolje od originala.
Uz riješenost da održe flotu Tomketa i kinesku podršku, ništa nije nemoguće.

Da stvarno to mislim da je tesko iskopirati,ako ti imas neke prakse i iskustva u reversnom inzenjerstvu molim lepo napisi nam u cemu je caka.Buduci da poznajem rad u nekom od tih softvera kao sto su CATIA i Proengineer koji poseduju mogucnost povrsinkog skeniranja nekog dela i digitalizciju u 3D model,mislim da je to najdalje sto mozes otici.Da je tako lako desiforvati elektorniku onda niko ne bi kupovao na stotine raketa vec bi uzeo par primera ,a ostalo sam za sebe proizveo.

Ja lično nemam nikakva iskustva u obrnutom inžinjeringu, a pretpostavljam, ni ogromna većina članova foruma.
Ali sam primjetio da ti imaš iskustva u bilo čemu čega se dotakneš ovdje na forumu, pa eto i u obrnutom inžinjeringu. Pa bih te molio da podjeliš neka od tih svojih iskustava i znanja sa nama ostalima. Evo, možemo početi i od kopiranja raketa. Pošto kategorički tvrdiš da Iranci to ne mogu vjerovatno znaš nešto što mi ne znamo.

I da, nisam znao da je Tomket "svjetlosnim godinama ispred svog vremena". I to je novina za mene.



Drago mi je sto sam te prosvetlio da je tomcat bio SG ispred konkurencije,sad mozes svim to reci i neces im slagati,reci samo od koga si to cuo i bice dovoljno.
A sad da predjem na stvar;dokaz da IRIAF ne moze nista uciniti po pitanju zamene AIM54 najbolje se moze videti po neupsenom pokusaju da instaliraju od HAWK sistema rakete na tomket.Tu prica zavrsava o ocaju u kome su Iranci.
Drugo,nemam iskustva u reversnom inzenjerstvu ,jer eto nisu jos culi Kinezi a ni iranci za mene.Ono o cemu sam nagovestio i sto mogu softverski paketi je da skenerom "prebrises" neki deo nakon cega ga dobijes u digitalnoj formi.E sad kao takv model je sirov pa moras posegnuti za brojnim tehnikama "lecenja" povrsina,mesiranja i analiziranja mogucih odstupanja,pa optimizacija i sta sve ne.Krajni rezultat je da dobijes manje vise priblizan model onome stvarnom,jer prilikom konverzije javljaju se greske.Ako ti to moze sta pomoci ti ces ga koristiti,ako se radi o nekom odgovornom delu koji ce se koristiti u nekom sklopu ili mehanizmu gde su male tolerancije ,pa jos moras raditi sa nekim skupim materijalom,tu mogu nastati problemi tako da nije vredno muke i patnje.U CATIA npr. postoji mogucnost prepoznavanja formi ako su informacije izgubljene,(ali to opet nije ono pravo) tako da ona ih rekostruise.Ovo nas sad vodi u jedno drugo podrucje narocito znacajno kada se informacije iz CAD modela koriste u CAM model pa se prepoznavanjem dobiju tehnoloske forme za operacije glodanje i busenja kao sto su rupe,otvori,navoji,zeljebovi,kanali itd.Time se automatizuje i standardizuje postupak programiranja izrade nekog dela i naravno dobijenje NC koda za njegovu izradu na nekoj CNC masini alatki.Ovo je do pre par godina bilo ne izvodivo zato sto je CAD model opisan na osnovu primitivnih elemenata linija,tacaka,ravni, koje nemaju tehnolosko znacenje,medjutim neka indijska kompanije je razvila ovo za Dassalut Systems i stvar je vrlo mocan,no ovo je jedna druga i duga tema, da se mi vratimo reversnom inzenjersvu ? avionici.

Sa elektronikom stvar je jos gora,a narocito kod raketa jer moraju da izdrze ekstremne promene opterecenja inercije,temperature,vibracija i sta sve ne.Mogu iranci sad iskopati neko elektricno kolo iz rakete,ali kako da ga emuliraju kada ne znaju kakve karakteristike mora imati takav sistem,i koja je zavisnost izlaznog od ulaznog signala.
Recimo da projektujemo sistem za upravljanje leta raketom gde je izvrsni organ elektrohidraulicni sistem.Kada se izabere objekat upravljanja neophodno je postaviti zahteve koje on mora ispuniti,a to se zadaje u vremenskom domenu,naokon cega u zavisnosti o tehnika sinteze koje ces koristi prevodis to u frekventni,komleksni ili neki drugi domen.Ako su ti zahtevi strogi (sto je ovde slucaj),moze se desiti da ih ne mozes ispuniti.Ti zahtevi mogu biti:brzina odziva sistema,vreme rasta signala,preskok,vreme smirenja signala,greska signala u stacionarnom rezimu, poziciona,brzinska greska,ubrzanja,indeks performansi (ovo sto navodim su neke elementarne stvari).Postoje neke metode ali to moze posluziti za neke jednostavnije stvari,a izuvcava se u okviru teorije linearnih sistema automatskog upravljanja.Ako ne znas funkciju prenosa bilo nekog sistema ili njegovog dela,odnosno nemas matematicki modele ponasanja nekog sistema,on se moze odrediti tako sto pobudis takav sistem nekim poznatim signalom recimo da je to sinusna funkcija i za razne frkevencije pobude dobijes njegovu frekventnu karakteristiku ,koja ustvari predstavlja ekvivalent funkcije prenosa samo je sad u frekventonm domenu.Znaci meris amplitude i faze izlaza,frekvencija izlaza je jednaka ulaznoj i dobijes bodeove krive ili nikvistove koje ti pokazuju ponasanje sistema i njegovu stabilnost preko preteka faza i preteka pojacnja,presecne frekvenicije itd.Predpostavka je da sistem koji pobudjujes je stabilan,a posto trazimo funkciju prenosa sistem mora biti stacionaran,linearan,s koncentrisanim parametrima i svi pocetni uslovi moraju biti nula.
Kada dobijes FP  objekta upravljanja  treba sad projektovati  upravljacki sistem,a kod raketnih sistema gde je brzina odziva na komandu za pomeranjem recimo upravljackog krilaca veoma velika projektovanje takvog sistema je veoma slozeno.Razlog je sto velike brzine rasta pobudnog signala  mogu dovesti do velikih oscilcija i nestabilnosti ukupnog sistema,sto znaci da je sistem ne upotrebljiv jer pored ovih problema u sistemima se uvek javljaju i sumovi najcesce viskofrekventi i malih aplituda,kao i razni drugi poremecaji koji dovode do odstupanja modela objekta upravljanja koji si dobio metodom koju sam prethodno objasnio.Znaci i kad poznajes matematicki modela sistema kojim upravljas,bez efikasnog upravljackog sistema to ti ne znaci nista.Problem kod sinteze je da ne postoji najbolje resenje,vec se najcesce radi o iznalazenju kompromisa posto su zahtevi vrlo cesto kontradiktorni jedni drugima.Ne radi se tu o projektovanju nekog diferencijalnog/integralnog kontrolera,ili observera za upravljanje neke jednostavne masine ili sta ti je znam vec o daleko slozenijim igrackam koje ne mozemo ni da zamislimo.Ova moja prica je cisto razmatranje u teoretskom domenu,cak i kad bi resio sve te probleme treba to na kraju proizvesti,a za to treba odgovarajuca tehnologija i iskustvo,a oni nemaju nista od toga.Dalje,vrlo dobro znamo da vojna elektronika nije na "izvolite" i da su komponente cesto zapakovane tako da ne mozes videti njihov sadrzaj,a da je prethodno ne unistis.Pitanje razvoja raketnog motora,bojeve glave,radara,antena,keramike radoma je posebna prica.
Da ne duzim,mi mozemo ovde do sutra da tupimo sta iranci (ne)mogu,ali cinjenica je da ovde ne govorimo o kopiranju lopate,vec raketnih sistema.


Quote
Kao što sam i očekivao, bez odgovora.


Izvini sto sam te razocarao ali izgleda da imam odogovr,a da li je na tvom nivou proceni sam.Nemoj podcenjivati sagovornike,narocito kad ne znas ko su oni.


@proxy;Da li je neko iz HRZ imao priliku da se provoza u tomketu,je li bilo ponuda od  yenkija.


@FF ,ne znam o kakvom se kursu/nivou radi,ali obicno budu jako skupi i kratki.Osim ako firma ne pokriva troskove,najbolje je da sam izucis problematiku,jeste da treba malo vise vremena,ali imaces to zadovoljsto da si je sam savladao-moj slucaj.Kod mene na fakultetu nije bilo u okviru redovne nastave,i kako to obicno biva negde pred kraj  studija,su uveli kao kurs,i kobojage dobijes neki sertifikat.



____________________



Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #26 on: November 26, 2011, 01:20:02 pm »

Drago mi je sto sam te prosvetlio da je tomcat bio SG ispred konkurencije,sad mozes svim to reci i neces im slagati,reci samo od koga si to cuo i bice dovoljno.

Molio bih te da taksativno navedeš po čemu je to Tomket bio ispred svog vremena. Šta se to po prvi put pojavilo na njemu i bilo nedostižno za konkurenciju. Volio bih znati i ja,a vjerujem i još poneko. Glupo mi da samo kažem "rek'o mi osamdesetesboj".


Izvini sto sam te razocarao ali izgleda da imam odogovr,a da li je na tvom nivou proceni sam.Nemoj podcenjivati sagovornike,narocito kad ne znas ko su oni.

Što se tiče ovoga, većina tvojih postova odiše podcjenjivačkim tonom, tako da o ovome nećemo raspravljati.
Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #27 on: November 26, 2011, 01:24:46 pm »


@proxy;Da li je neko iz HRZ imao priliku da se provoza u tomketu,je li bilo ponuda od  yenkija.



Je, naravno, ali na zadnjem "sicu" i poslije je bila zajebancija u stilu:" Vlado, nahrani psa i ništa ne diraj!"









Logged
Рашо
Stručni saradnik - RV i PVO
kapetan korvete
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 6 879



« Reply #28 on: November 26, 2011, 03:05:27 pm »

Impresija nekog iranskog umjetnika...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* F-14 art.jpg (88.34 KB, 756x480 - viewed 163 times.)
Logged
FF
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 929


« Reply #29 on: November 26, 2011, 05:30:06 pm »

Quote
@FF ,ne znam o kakvom se kursu/nivou radi,ali obicno budu jako skupi i kratki.Osim ako firma ne pokriva troskove,najbolje je da sam izucis problematiku,jeste da treba malo vise vremena,ali imaces to zadovoljsto da si je sam savladao-moj slucaj.Kod mene na fakultetu nije bilo u okviru redovne nastave,i kako to obicno biva negde pred kraj  studija,su uveli kao kurs,i kobojage dobijes neki sertifikat.


Naravno da firma plaća troškove. Firma plaća i licenciran softver i svu ostalu podršku.

Da me nebi krivo shvatio, reći ću ti i da sam ja kao i ti i većina ostalih koji se bave tim stvarima krenuo u samostalno "izučavanje problematike" još u studenstkim danima. To odmah okači mačku o rep i ne zaluđuj se da si se time kvalifikovao za rad u bilo kom parametsrkom CAD programu. Ja sam kao samouk imao 4 godine intenzivnog iskustva u radu sa tim programima i na desetine realizovanih konstrukcija. Tek kada smo ozbiljnije zagazili u tu priču i počeli da radimo projekte koji prevazilaze stand-alone user-e, shvatio sam koliko neznam i koliki neiskorišćen potencijal ima alat koji nam je dat u ruke. Znaj da neznaš ni 10% onoga što taj alat može da pruži. To samouk ne možeš da savladaš  Tongue

Ajd da ne skrećemo temu ...
Logged
Pages:  1 [2] 3 4 5 6 7 8   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.