Protivbrodske rakete u naoružanju JRM

[kamenski]

Švedska je kupila ronilice R2. DUT JNA je preuzeo švedsku koncepciju podzemne baze Željava kao i potkopa za brodove po ugledu na Musko bazu. Isto se odnosi i na mrežu podzemnih skloništa za morske mine i torpeda. Ekonomski jake neutralne Europske države kao: Švedska, Finska, Švicarska, Austrija i Irska nisu bile zainteresirane za pokret nesvrstanih.
Nabavljani su i neki švedski obalni radari montirani na TAM-150.

[Prvačić]

Kojih godina je to bilo?

Jesu li Šveđani učestovali i u konstruisanju raketne topovnjače?

[bristova]

nisu

[Boro Prodanic]

Kojih godina je to bilo?

Jesu li Šveđani učestovali i u konstruisanju raketne topovnjače?

RTOP tip 401 "Rade Končar" projektovao je Brodarski institut Zagreb.

[kumbor]

Janesovi godišnjaci su godinama pisali da je projekat naše RTOP "po ugledu i slična švedskoj Spica 1. i 2. serije". Gledajući godinama, a naročito u Škorpiku dok sam bio tamo u remontu sa PČ, nikakve naročite sličnosti nisam mogao naći. RTOP 401 je duža, šira, ima drugačiju konfiguraciju pogona, dva SAK-57, drugačiju, mada sličnu elektroniku, itd. Unutrašnji raspored prostorija je takođe drugačiji. Oblik nadgrađa sličan je onom na malezijskim RTOP i nema veze sa švedskom Spicom. Sem toga, Spica su bile prvenstveno TČ, a raketama su preoružane tek posle 1985.

[Prvačić]

Možda zbog aluminijumskog nadgrađa?

PS

Lupam, u brodove se slabo razumijem, pa mi nemojte zamjeriti.

[Boro Prodanic]

Možda zbog aluminijumskog nadgrađa?

PS

Lupam, u brodove se slabo razumijem, pa mi nemojte zamjeriti.

Ruski raketni i torpedni čamci isto su imali aluminijumsko nadgrađe, mislim i većina manjih ratnih brodova u to vreme u svetu.