PALUBA
March 29, 2024, 06:36:13 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Oklop brodova  (Read 40600 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« on: December 22, 2011, 07:16:53 pm »

Mislim, da bi to mogla biti interesantna tema. Koristio sam Pomorsku enciklopediju (JLZ)

Oklop ratnih brodova


Oklop je pojačani dio vanjske oplate na određenom dijelu broda, opločenja palube i pregrada, predviđen da izdrži udare topovskih granata i spriječi probijanje oplate, razorno djelovanje  u unutrašnjosti broda i prodor  vode  u koliko je vanjska  oplata probijena  u području ili u blizini vodene linije.
Zadatak brodskog oklopa  je da u borbi sačuva vitalne dijelove broda kao što su: pogonski kompleks,uređaji za upravljenje brodom, artiljerijska oruđa i uređaji za upravljanje vatrom, municijske komore i sredstva veze. Razumije se, da je tako posada zaštićena  u tim prostorima.
Potpuna zaštita oklopom ne može se postići iz ovih razloga: neki brodski dijelovi, kao što su kormila i propeleri, ne mogu dobit oklopnu zaštitu; i najdeblji oklop tehnički izvediv može biti probijen i na velikoj udaljenosti udarom granate (velike mase i brzine) pod povoljnim kutom; kako je težina oklopa važna stavka brodske istisnine koja nepovoljno utiče na značajke broda, kao što su korisna nosivost, brzina i daljina plovljenja, postoje ograničenja istisnine koja otpadaju na oklop. Stoga su mišljenja o izvedbi oklopa u pogledu  rasprostiranja i debljine raznolika i promjenljiva što je posljedica razvoja  tipova brodova u pojedinim mornaricama.


* oklopbrodova120001.jpg (88.28 KB, 639x431 - viewed 168 times.)

* oklopbrodova130001.jpg (89.57 KB, 639x433 - viewed 177 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #1 on: December 22, 2011, 07:23:48 pm »

Raspored oklopa

Bočni oklop

Pod bočnim oklopom razumijeva se cijelokupni oklop vanjske oplate, koji se u bojnih brodova i krstaša dijeli na pojasni oklop, smješten u području vodene linije, na citadelni oklop koji se prostire u nastavku pojasnog oklopa prema gore, te na kazematni oklop u koliko je srednja artiljerija smještena u kazematima. Osim toga, i oklop vanjske oplate na pramcu i krmi neki nazivaju pramčani i krmeni oklop.  U pravilu duljina pojasnog oklopa obuhvača čitavu duljinu citadele (citadel je dio broda u kojem su smješteni strojevi, kotlovi, pomoćni strojevi, municija i ponožja topova). Pri određivanju visine pojasa ima se na umu potreba da vodena linija bude u svakom slučaju zaštićena bočnim oklopom kako bi se spriječio prodor vode usljed pogodaka. Pri tom se računa s vjerojatnim gazom broda za vrijeme bitke koji se nalazi između najvećeg  uranjanja i izaranjanja broda, te te s mogućim nagibom broda zbog uzburkanog mora. Pored toga pojasni oklop treba da bude izdignut iznad palube radi njezine zaštite od neposrednih pogodaka i toliko pod vodom da se suprotstavi učinku povodnih pogodaka.

Slike:

Oklopni sistemi bojnih brodova

A)Britanski bojni brod Royal Sovereign iz 1915. godine od 29.150t

B)Američki bojni brod Tennessee iz 1919. godine od 32.000t


* oklopbrodova30001.jpg (19.66 KB, 633x87 - viewed 182 times.)

* oklopbrodova40001.jpg (20.33 KB, 640x99 - viewed 176 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #2 on: December 22, 2011, 07:28:05 pm »

Odlična tema, Duje, šteta što je vremena malo za opširno i stručno komentiranje koje zahteva ova tema. Za početak, daću presek na glavnom rebru mog omiljenog kapitalnog broda, gde se lepo vidi  konstrukcija  glavnog pojasa i podvodne zaštite.


* richmiddle.png (208.89 KB, 1035x1398 - viewed 254 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #3 on: December 22, 2011, 07:29:25 pm »

Kazematni oklop

Kazematni oklop se predviđa za zaštitu topova smještenih u kazematima. On je nastavak citadelnog oklopa i štiti ne samo topove i njihove posade nego i vanjsku oplatu i unutrašnjost broda, kao i citadelni oklop. Veličina kazematnog oklopa ovisi, u prvom redu, o broju i načinu postavljanja topova.

Pramčani i krmeni oklopi

Pramčani i krmeni oklopi su oklopi koji se pružaju u nastavku pojasnog oklopa, služe za zaštitu pramca (da se izbjegne pad brzine zbog  povećanja otpora uslijed rasparane vanjske oplate), odnosno za zaštitu kormilarskog uređaja na krmi.

Oklopna zaštita topova

U teške artiljerije, gdje su topovi postavljeni na tornjevskim lafetima, zaštita je tako izvedena da  je gornji dio u visini okretljive ploče potpuno obložen oklopm, tj. okretljivim tornjem koji je učvršćen na okreljivu ploču, tako da njegovu težinu prenosi na postolje lafeta s kojim se zajedno okreče. Drugi dio lafeta s dizalicama (za municiju) i postoljem s podnožjem tornja oklopljen je okolpnom barbetom koja je čvrsto spojena s trupom broda; prema dolje doseže do oklopne palube. Oklop tornja sastoji se prednjih, stražnjih I bočnih ploča te od ploča poda i krova.
Topovi srednje artiljerije , ukoliko su postavljeni na tornjevske lafete, zaštićuju se oklopnim tornjevima kao u teške artiljerije.

Komandni tornjevi

Radi zaštite komande broda, osoblja koja upravlja vatrom artiljerije i torpednim oružjem u borbi, obično je predviđen oklopljeni komandni toranj. Na večim brodovima predviđa se i rezervni komandni toranj na kojemu je adekvatna oklopna zaštita. Po visini toranj je podeljen  palubom protiv krhotina.

Slike:

-barbeta i potporni cilindar
-komandni toranj


* oklopbrodova10001.jpg (46.01 KB, 396x639 - viewed 167 times.)

* oklopbrodova20001.jpg (73.01 KB, 526x639 - viewed 186 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #4 on: December 22, 2011, 07:31:41 pm »

Oklopne palube i pregrade (unutrašnja zaštita)

Radi zaštite od granata koje nakon proboja bočnog oklopa razaraju unutrašnjost broda (krhotine, tlak od eksplozije), te radi zaštite unutrašnjosti broda od pogodaka na palubi predviđene su oklopne palube I oklopne pregrade.
Oklopna paluba tvori završetak strojarskih, kotlovnih i municijaskih prostora, pramčanog podvodnog dijela i kormilarskog prostora.  Pored toga, oklopljeni su i oni dijelovi gornje palube do kojih seže bočni oklop na području citadele. Oklopne palube su dosta velike horizontalne površine oklopa pa se uglavnom predviđaju dvije oklopne palube. Gornja paluba štiti unutrašnjost od izravnih artiljerijskih pogodaka i od avijonskih bombi, dok je donja paluba predviđena da štiti unutrašnjost broda od razornog djelovanja granata i bombi. Za visinu na koju će se ugraditi ta oklopna  paluba mjerodavno je stanovište da ta paluba mora biti zaštićena pojasnim oklopom od neposrednih pogodaka tako da eksplozije granata budu što dalje od nje.
Poprečne oklopne pregrade zatvaraju bočni oklop u področju citadele i njihov je zadatak da štite citadele od zrna  koja padaju u uzdužnom smjeru Iiod razornog djelovanja granata i avio-bombi  koje su eksplodirale ispred citadele ili iza nje.
Oklapaju se također uzdužne Iipoprečne pregrade kazemata  i  uzdužne pregrade iznad oklopne palube. Te pregrade služe za zaštitu od djelovanja krhotina  pa jih se zato smješta  dalje od bočnog oklopa radi prostora za ekspanziju i pad tlaka plinova pri eksploziji granata.

Podvodna zaštita (blister)

Najprikladnijom zaštitom od podvodnih eksplozija (torpednog i minskog oružja)pokazale su oklopljene uzdužne pregrade (tzv.torpedne pregrade), jer je poznato da pri podvodnim eksplozijama tlak naglo opada već na maloj udaljenosti od centra tih eksplozija. Otprnost tih pregrada ovisi o njihovoj udaljenosti od vanjske oplate I njihovoj debljini. Udaljenost nesmije biti manja od 4 do 4,5m a debljina oklopljene uzdužne pregrade kreće se od 25 do 50mm.

Zaštita od krhotina
 
Veći otvori na oklopnim palubama koje se u borbi ne mogu potpuno zatvoriti (otvori za dimnjak i ventilaciju) dobivaju radi zaštite od prsnutih zrna i drugih krhotina oklopne rešetke.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #5 on: December 22, 2011, 07:36:10 pm »


Oklop bojnih brodova

Stariji bojni brodovi nisu imali oklopnu palubu. To se jako osvetilo engleskoj mornarici u bitki kod Jyllanda, gdje je izgubila nekoliko svojih najvećih i najnovijih brodova koji su imali samo pojasni oklop. Artiljerijska bodba na moru vodi se danas na većim daljinama (10 do 20km). Na tako velikim daljinama topovi izbacuju granate pod velikim kutom elevacije da bi dostigli što veći domet. Stoga ne samo da izljeću pod strmim kutom nego i padaju dosta strmo (koso odozgo) pa, ako nema oklopne palube, zrna prodiru u unutrašnjos broda i razaraju je. To je dovelo do oklopljenih paluba koje su poslije još više došle do izražaja s pojavom avijacije i djelovanjem avio-bombi.
Iz tabele se vidi da je povećana debljina  u razdabčju između dva svjetska rata i u toku drugog svjetskog rata, što očiti govari kolika je važnost  poklonjena oklopu bojnih brodova. Posebno je znatno povećana debljina oklopa palube što je i logično s obzirom na pojavu avijacije.
Težina oklopa bojnih brodova čiji velik udio u istisnini bojnog broda i u postotku iznosi 25 do 30% istisnine, a u nekih brodova  doseže i do 40% pa I više.
Pored toga, da bi se smanjila vjerojatnost probijanja brodskog bloka, oklopne ploče bile su postavljene pod nagibom (nagibni kut 20°), zbog udara neprijateljskih granata pod nepovoljnim kutom i time se povećala neprobojnost oklopa.


* oklopbrodova50001.jpg (78.66 KB, 639x303 - viewed 184 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #6 on: December 22, 2011, 07:37:36 pm »


Oklop nosača aviona

   
S obzirom na veliku brzinu i veliku visinu bokova, nosačima aviona nije moguće dati jaču oklopnu zaštitu. Vodna linija obično ima oklop debeo 76 do 102mm a iznimno 120mm. Oklop zapovjedničkog mosta  i elemenata glavne artiljerije isto je tako malene debljine. Da bi se ipak postigla što bolja žilavost, odnosno nepotopivost broda, nosači aviona imaju sličnu zaštitu poprečnim i bočnim uzdužnim pregradama te dogradnjama na bokovima ispod vodene linije kao I bojni brodovi.
Žilavost za tu klasu brodova važna je ne samo zbog njihove visoke cijene nego i zbog sprečavanja prevelikih nagiba od prodora vode, jer bi time u velikoj mjeri bilo otežano i čak onemogučeno slijetanje aviona na povratku s akcije.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #7 on: December 22, 2011, 07:39:13 pm »

Oklop krstarica

Krstarice su zaštićene oklopom koji koji je slabiji od oklopa bojnih brodova, a predviđen je za zaštitu od topova sa krstarica i drugih lakših jedinica. Debljina oklopa u području vodene linije kreće se od 50 do 152mm, a u teških američkih krstarica i do 203mm. Osim vodene linije oklopom se zaštićuju i topovske kule, komandne i promatračke stanice palube. Oklopna paluba nalazi se u visini vodene linije, a njezina  debljina se kreče od 25 do 120mm. Ispod oklopne palube smješteni su svi dijelovi od životne važnosti za brod, koji ne moraju biti iznad gornje palube. Gdje visina broda nije dovoljna da se ispod vodene linije smjesti strojarski uređaj, a to je u krstarica često  zbog velikog i jakog pogovskog uređaja, mora se zaštita provesti i nešto više pa se na krstaricama povećava visina bočnog oklopa nad vodnom linijom. To je osobito izraženo  u engleskih krstarica  gdje se velika pažnja poklanja oklopnoj zaštiti strojeva.



* oklopbrodova60001.jpg (85.68 KB, 350x640 - viewed 167 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #8 on: December 22, 2011, 07:45:28 pm »

Slabo mesto Yamata - spoj donje ivice glavnog pojasa i donjeg pojasa - protivtorpedne pregrade. ovaj spoj je izmenama projekta ojačavan, međutim, do kraja je ostao slabo mesto, zbog prevelike krutosti konstrukcije, koja je trebalo da se deformiše, a ne puca, međutim upravo je pucala, što je dovelo do prodora vode u vitalne delove broda jer "filtracioni prostor" iza donjeg pojasa / tj. glavne PTP nije bio potpuno hermetičan. Uopšte, Yamato, bez obzira na svoje ogromne dimenzije nije imao optimalnu podelu vodonepropusnih odseka. Tu je naizgled arhaična filozofija nemačkih konstruktora bila mnogo efikasnija, jer je "Bismarck" pošao na dno dok su mu se pogonske osovine i dalje okretale, mada je strogo govoreći takav prilaz slabio zaštitu nekih drugih osnovnih sistema i komunikacija, što je pretvorilo brod u goreću olupinu bez mogućnosti da se efikasno brani možda pre nego što se to moglo očekivati.


* yam.png (277.96 KB, 1057x642 - viewed 189 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #9 on: December 22, 2011, 07:54:08 pm »

Konstrukcija brodskog oklopljenja

Pod konstrukcijom brodslog oklopljenja razumijevaju se ne samo oklopne ploče nego i različite konstrukcije trupa koje služe  oklopu, razni oblici spojeva pklopnih ploča međusobno te njihovo pričvršćenje na trup
Konstrukcija brodskog oklopljenja određuje se prema opterećenju koje nastaje uslijed: izravnog udara granate (pod kutom od 90°); kosog udara granate (pod oštrim kutem); pritiska nastalog detonacijom što se zbog kratkog trajanja može promatrati kao djelovanje odgovarajućeg impulsa.

Navedena djelovanja manifestiranju se na dva načina: neposredno djelovanje kome je podvrgnut oklop; posredno djelovanje kome je podvrgnuta konstrukcija trupa  iza oklopa (potporna konstrukcija iza oklopa).
Prema tome oklopna ploča trba da izdrži neposredni pogodak, da se ne rasprsne, odnosno da ne bude probijena ali u isto vrijeme i da zaštiti  konstrukciju trupa da od udara ne popuca i ne razleti se te oštetri unutrašnjost broda. Drugim riječima, oklopna ploča treba  ne da se odupre udaru granate nego da apsorbira veći dio energije udara.

Međutim, kada je oklopna ploča spojena na brodski trup  i poduprta kostruktivnim elementima konstrukcije trupa, dinamičko opterećenje jednim dijelom prenosi  se na nju. Sila koja djeluje na oklopnu ploču  kad u nju udari granata tako je velika da,  ako se i neznatni dio prenese  na potpornu konstrukciju koja ima obične dimenzije, dolazi do razaranja potporne konstrukcije. Da ne dođee do toga, nije dovoljno da  potporna konstrukcija bude   čvrsta i kruta, nego, imajući na umu dinamički karakter opterećenja  koje djeluje, da ima i dovoljnu masu. Taj zahtjev najlakše se može  ispuniti ako se kod potpornji upotrebljavaju  i susjedne oklopne ploče.  Međusobno podupiranje oklopnih ploča riješeno je umetanjem  okomitih klinova  Pored toga kao osnovni potpornji bočnom oklopu  u cjelini služe oklopne pregrade i palube.


* oklopbrodova70001.jpg (109.48 KB, 640x592 - viewed 152 times.)

* oklopbrodova80001.jpg (178.49 KB, 639x583 - viewed 153 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #10 on: December 22, 2011, 07:55:55 pm »


Pregib ploče koji nastaje pri udaru granate praćen je odgovarajućom deformacijom potporne konstrukcije. Pri tome, ako je krutost i čvrstoća potpornih elemenata (sl.7a) ploče veća, opterećenja će se prenjeti na cijelu konstrukciju te će deformacija imati opći karakter i štetno se odraziti na susjedne konstrukcije trupa i na uređaje i opremu njima pričvršćene. Prema tome,  da ne dođe do općih deformacija potporne konstrukcije trupa, primjenjuju se elementi  slabije lokalne krutosti  u području doticanja sa oklopnom pločom (sl.7b). To je Iirazumljivo jer će se takav element  konstrukcije deformirati i amortizirati dinamičko djelovanje te zaštititi ostale  elemente potporne konstrukcije trupa. Time se sprečava vjerojatnost sekundarnih oštećenja čije posljedice mogu anulirati zaštitnu namjenu oklopa.


* oklopbrodova90001-1.jpg (47.19 KB, 639x485 - viewed 182 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #11 on: December 22, 2011, 07:59:38 pm »


Materijaj za oklop i izvedba

S obzirom na opterećenja kojima su izvrgnute oklopne ploče, postavljaju se posebni zahtjevi u pogledu materijala i izvedbe.

Za oklopljenje broda primjenjuju se:

a)
ploče od Siemens-Martinovih čelika legiranog niklom, kromom i manganom, jednostrano cementirane i kaljene (vanjska strana ploče) irađene po Kruppovu postupku, nazvane K.C. ploče(Kruppove cementirane ploče). Tvrdoća i čvrstoča vanjske strane ploče postiže se cementiranjem i naknadnim kaljenjem čime se povečava sadržaj ugljika u čeliku. S večim postotkom ugljika  u čeliku pada žilavost te material postane krhak zbog čega trena biti legiran. Nikal znatno povećava žilavost i olakšava kaljenje. Krom povećava tvrdoču a pri tome ne smanjuje žilavost čelika, dok mangan povisuje čvrstoću i žilavost ploče. Pošro su K.C. ploče izvaljane, cementiraju se rasvjetnim plinom pri čemu se ugljik oslobađa iz plina i prodire u površinu ploče. Zatim se ploče podvrgavaju  posebnom postupku kaljenja hlađenjem u ulju I vodi. Tako se dobivaju ploče koje sun a vanjskoj, cementiranoj strani tvrde poput stakla do dubine od oko 20mm, da bi dalje tvrdoća postepeno opadala prema unutrašnjosti ploče. Kalčjeni sloj dopier  na 30-40% debljine ploče dok poleđina, u iznosu oda 60-70% debljine ploče, ostaje  mekana i žilava.  Obrada kaljene površine, bušenje rupa za svornjake, pravljenje izrezaka može se izvoditi samo nakon mjestimičnog omekšavanja materijala po naročitom postupku. Poleđina ploče ostaje, naprotiv, uvijek mekana i sposobna za obradu. Ovako izrađene oklopne ploče primjenjuju se za pojasni oklop, oklopne poprečne pregrade, barbete, topovske i komandne tornjeve debljine od 80mm, jer se proizvodnja ploča manje debčljine ne može kontrolirati. Kaljeni necementirani Kruppov čelik upotrebljava se za  oklopne ploče manje debljine (ali ne tanje od 80mm) za okomito i horizontalno položen oklop i za savijene ploče.


sutra dalje Wink
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #12 on: December 22, 2011, 08:06:38 pm »

Tipičan primer pozne koncepcije oklopne zaštite ruskog tipa drednota vidi se na preseku bojnog broda od 35.000 tona, projekta 1915. godine. Naravno, gradnja nije ni započeta. Začuđuje otkaz jedne uopšte napredne i progresivne brodograđevne škole da shvati važnost podvodne zaštite za nepotopljivost kapitalnog ratnog broda. Tu prosta podela na nepropusne prostore i trostruko dno nije mogla biti rešenje bez kombinacije konstruktivne zaštite od pregrada iz čelika povećane žilavosti, u kombinaciji sa prostorom dovoljne zapremine i širine da bi se omogućilo 1. širenje gasova nastalih eksplozijom; 2. rasipanje energije mehaničkim dejstvom na elemente konstruktivne zaštite, ali sa što je moguće manjim formiranjem šrapnela veće mase i energije; 3. filtracija manjih količina tečnosti i što manje rušenje u prostoru iza glavne PTP.


* 35.png (45.04 KB, 1104x935 - viewed 168 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #13 on: December 23, 2011, 05:56:05 pm »

Nastavak od juče,

Materijal za oklop

b)nekaljene ploče niklenog čelika. Ploče se nakon valjanja a onda se oblikuju i obrađuju. Te ploče primjenjuju se za okomito ili horizontalno položeni oklope (vojevi na vodnoj liniji krstarica), svodove tornjeva te laki unutarnji oklop (protutorpedne pregrade, pregrade protiv krhotina), deblje manje od 80mm, i za veće debljine ako je riječ o pločama složenog oblika.

c)palubne oklopne ploče od niklenog čelika ili specijalne vrste čelika visoke čvrstoće. Ploče se nakon vljanja općenito žare prema sastavu materijala. Upotrebljivost oklopnog materijala ispituje se pokusnim gađanjima.

Veličine ploča ograničene su proizvodnim tehničkim mogućnostima, te mogućnostima transporta. Najveća je duljina kaljenih ploča oko 8m, a najveća širina oko 3,5m. Da bi se postiglo jednolično kaljenje, površina cementiranih i kaljenih ploča nesmije preći 18,5m². Najveća je dužina nekaljenih ploča 8,5m a najveća širina 4,2m. Najmanji radijus zakrivljenja  pri oblikovanju kaljenih i nekaljenih ploča koje se krive na čitavoj dužini ili širini, iznosi 7 debljina ploče. Najveća vršna visina savijenih ploča, uključujući debljinu ploče, iznosi 1100mm, u ploča predviđenih za kazemate iznosi do 1200mm.  




* Oklop10001.jpg (36.35 KB, 639x236 - viewed 150 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #14 on: December 23, 2011, 09:11:35 pm »

Kazematni oklop

Kazematni oklop se predviđa za zaštitu topova smještenih u kazematima. On je nastavak citadelnog oklopa i štiti ne samo topove i njihove posade nego i vanjsku oplatu i unutrašnjost broda, kao i citadelni oklop. Veličina kazematnog oklopa ovisi, u prvom redu, o broju i načinu postavljanja topova.

Pramčani i krmeni oklopi

Pramčani i krmeni oklopi su oklopi koji se pružaju u nastavku pojasnog oklopa, služe za zaštitu pramca (da se izbjegne pad brzine zbog  povećanja otpora uslijed rasparane vanjske oplate), odnosno za zaštitu kormilarskog uređaja na krmi.

Oklopna zaštita topova

U teške artiljerije, gdje su topovi postavljeni na tornjevskim lafetima, zaštita je tako izvedena da  je gornji dio u visini okretljive ploče potpuno obložen oklopm, tj. okretljivim tornjem koji je učvršćen na okreljivu ploču, tako da njegovu težinu prenosi na postolje lafeta s kojim se zajedno okreče. Drugi dio lafeta s dizalicama (za municiju) i postoljem s podnožjem tornja oklopljen je okolpnom barbetom koja je čvrsto spojena s trupom broda; prema dolje doseže do oklopne palube. Oklop tornja sastoji se prednjih, stražnjih I bočnih ploča te od ploča poda i krova.
Topovi srednje artiljerije , ukoliko su postavljeni na tornjevske lafete, zaštićuju se oklopnim tornjevima kao u teške artiljerije.

Komandni tornjevi

Radi zaštite komande broda, osoblja koja upravlja vatrom artiljerije i torpednim oružjem u borbi, obično je predviđen oklopljeni komandni toranj. Na večim brodovima predviđa se i rezervni komandni toranj na kojemu je adekvatna oklopna zaštita. Po visini toranj je podeljen  palubom protiv krhotina.

Slike:

-barbeta i potporni cilindar
-komandni toranj

Pokazani borbeni komandni toranj je tipično nemačke konstrukcije. Ovakve stranice, sa naklonom prema unutra pojačavale su efektivnu debljinu oklopa već i na razantnom dometu, koja se povećavala sa povećanjem dometa, zbog većeg udarnog ugla projektila, nezavisno od kursnog ugla pod kojim projektil doleće.
Logged
Pages:  [1] 2 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.