PALUBA
March 28, 2024, 10:43:10 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 [2] 3 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Oklop brodova  (Read 40590 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #15 on: December 25, 2011, 04:58:51 pm »

Ugradnja oklopa

 Pri ugradnji oklopa na konstrukciju trupa treba imati na umu da oklop služi za to da pojača čvrstoću konstrukcije trupa. Naprotiv, konstrukcija trupa treba da izdrži težinu brodskog oklopa i da pruži oklopu dovoljnu potporu da izdrži pogotke koji ga ne probijaju.
Ploče bočnog oklopa postavljaju se  i pričvršćuju oklopnim svornjacima koji se uvrću sa unutarnje strane (gornja slika).
Da oklopne ploče dobro nalegnu  na oplatu broda i da se spriječi stvaranje korozije na njoj, umeće se između oplate i oklopnih ploča podloga od tikovine, debela oko 50mm, pričvršćena vijcima na oplatu  ili na poleđinu oklopnih ploča.(srednja slika)

Ploče oklopnih pregrada, topovskih tornjeva, barbeta, komandnih tornjeva, spajaju se međusobno  obično stičnicama  i oklopnim vijcima. Radi međusobne podrške ploča mogu se primjeniti  spojevi s preklopima, utorima, klinovima i češljasti utori (donja slika).

Pri ugradnji unutrašnjeg oklopa treba imati na umu: da ploče moraju izdržati tlak detonacija kojih se učinak širi na veliku površinu i one treba da posluže da bi pojačale čvrstoću, pa ih prema tome treba na podesan način povezati s elementima uzdužne čvrstoće. Ploče lakog oklopa zakivaju sa ili učvršćuju svornjacima.
Težina bočnog oklopa prenosi se na brodski trup ili posebnom njegovom konstrukcijom,tako da se dio trupa na kojem je pričvršćen oklop uvuče prema unutra da bi donji dio služio kao potporanj ili posebno ugrađenim potporama ispod oklopa. Druga se oklopna paluba spušta katkad koso do donjeg ruba pojasa, pa se na nju opire drugi dio pojasnih ploča. Svojim pramčanim i krmenim dijelom oslanja se oklopna paluba  na donji rub bočnog oklopa, ako ovaj postoji na tom području. Na nekim bojnim brodovima oslanja se oklopna paluba po čitavoj duljini pojasnog oklopa na njegov gornji rub.   


* okop-svornjaci0001.jpg (69.46 KB, 640x373 - viewed 183 times.)

* oklopbrodova110001.jpg (85.26 KB, 640x552 - viewed 193 times.)

* oklopbrodova100001.jpg (89.54 KB, 611x639 - viewed 206 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #16 on: December 25, 2011, 05:01:58 pm »

Kemijski sastav oklopnih ploča
(JLZ)


* Oklop10001.jpg (36.35 KB, 639x236 - viewed 175 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #17 on: December 25, 2011, 05:03:48 pm »

Dvije  oklopnjače


* Oklip20001.jpg (93.35 KB, 639x394 - viewed 180 times.)

* Oklop30001.jpg (91.33 KB, 639x381 - viewed 192 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #18 on: December 28, 2011, 12:27:02 pm »

Ugradnja oklopa

 Pri ugradnji oklopa na konstrukciju trupa treba imati na umu da oklop služi za to da pojača čvrstoću konstrukcije trupa. Naprotiv, konstrukcija trupa treba da izdrži težinu brodskog oklopa i da pruži oklopu dovoljnu potporu da izdrži pogotke koji ga ne probijaju.
Ploče bočnog oklopa postavljaju se  i pričvršćuju oklopnim svornjacima koji se uvrću sa unutarnje strane (gornja slika).
Da oklopne ploče dobro nalegnu  na oplatu broda i da se spriječi stvaranje korozije na njoj, umeće se između oplate i oklopnih ploča podloga od tikovine, debela oko 50mm, pričvršćena vijcima na oplatu  ili na poleđinu oklopnih ploča.(srednja slika)

Ploče oklopnih pregrada, topovskih tornjeva, barbeta, komandnih tornjeva, spajaju se međusobno  obično stičnicama  i oklopnim vijcima. Radi međusobne podrške ploča mogu se primjeniti  spojevi s preklopima, utorima, klinovima i češljasti utori (donja slika).

Pri ugradnji unutrašnjeg oklopa treba imati na umu: da ploče moraju izdržati tlak detonacija kojih se učinak širi na veliku površinu i one treba da posluže da bi pojačale čvrstoću, pa ih prema tome treba na podesan način povezati s elementima uzdužne čvrstoće. Ploče lakog oklopa zakivaju sa ili učvršćuju svornjacima.
Težina bočnog oklopa prenosi se na brodski trup ili posebnom njegovom konstrukcijom,tako da se dio trupa na kojem je pričvršćen oklop uvuče prema unutra da bi donji dio služio kao potporanj ili posebno ugrađenim potporama ispod oklopa. Druga se oklopna paluba spušta katkad koso do donjeg ruba pojasa, pa se na nju opire drugi dio pojasnih ploča. Svojim pramčanim i krmenim dijelom oslanja se oklopna paluba  na donji rub bočnog oklopa, ako ovaj postoji na tom području. Na nekim bojnim brodovima oslanja se oklopna paluba po čitavoj duljini pojasnog oklopa na njegov gornji rub.   


Američki BB su umesto sloja tikovine koristili podlogu od cementa. Rusi su koristili ariš (listvenicu, zbog osobine da je slabo podložna truljenju). Svakako, ispod ove podloge ide nešto deblja čelična oplata, 16-18mm. Takođe, što se tiče sastava oklopnog čelika, zar nije npr. engleski čelik imao i nešto molibdena, Mo, a njega nigde ne vidim.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #19 on: December 28, 2011, 05:41:27 pm »

Ugradnja oklopa

 Pri ugradnji oklopa na konstrukciju trupa treba imati na umu da oklop služi za to da pojača čvrstoću konstrukcije trupa. Naprotiv, konstrukcija trupa treba da izdrži težinu brodskog oklopa i da pruži oklopu dovoljnu potporu da izdrži pogotke koji ga ne probijaju.
Ploče bočnog oklopa postavljaju se  i pričvršćuju oklopnim svornjacima koji se uvrću sa unutarnje strane (gornja slika).
Da oklopne ploče dobro nalegnu  na oplatu broda i da se spriječi stvaranje korozije na njoj, umeće se između oplate i oklopnih ploča podloga od tikovine, debela oko 50mm, pričvršćena vijcima na oplatu  ili na poleđinu oklopnih ploča.(srednja slika)

Ploče oklopnih pregrada, topovskih tornjeva, barbeta, komandnih tornjeva, spajaju se međusobno  obično stičnicama  i oklopnim vijcima. Radi međusobne podrške ploča mogu se primjeniti  spojevi s preklopima, utorima, klinovima i češljasti utori (donja slika).



Pri ugradnji unutrašnjeg oklopa treba imati na umu: da ploče moraju izdržati tlak detonacija kojih se učinak širi na veliku površinu i one treba da posluže da bi pojačale čvrstoću, pa ih prema tome treba na podesan način povezati s elementima uzdužne čvrstoće. Ploče lakog oklopa zakivaju sa ili učvršćuju svornjacima.
Težina bočnog oklopa prenosi se na brodski trup ili posebnom njegovom konstrukcijom,tako da se dio trupa na kojem je pričvršćen oklop uvuče prema unutra da bi donji dio služio kao potporanj ili posebno ugrađenim potporama ispod oklopa. Druga se oklopna paluba spušta katkad koso do donjeg ruba pojasa, pa se na nju opire drugi dio pojasnih ploča. Svojim pramčanim i krmenim dijelom oslanja se oklopna paluba  na donji rub bočnog oklopa, ako ovaj postoji na tom području. Na nekim bojnim brodovima oslanja se oklopna paluba po čitavoj duljini pojasnog oklopa na njegov gornji rub.   


Američki BB su umesto sloja tikovine koristili podlogu od cementa. Rusi su koristili ariš (listvenicu, zbog osobine da je slabo podložna truljenju). Svakako, ispod ove podloge ide nešto deblja čelična oplata, 16-18mm. Takođe, što se tiče sastava oklopnog čelika, zar nije npr. engleski čelik imao i nešto molibdena, Mo, a njega nigde ne vidim.

Može biti i molibden, ja sam našao podatke koje sam objavio. Dobrodošle su sve dopune i nova saznanja!
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #20 on: December 28, 2011, 05:59:33 pm »

Dobro za Mo, ali mislim da je važnije ono što sam pre toga napisao za podlogu pod oklop.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #21 on: December 28, 2011, 07:26:42 pm »

Dobro za Mo, ali mislim da je važnije ono što sam pre toga napisao za podlogu pod oklop.

To o podlozi, je normalno. Vjerovatno tikovina (inače jako skupa) nije bil dostupna svim mornaricama, a i iskustva kod gradnje, upotrebe i ispitivanja oklopa bila su različita. Svakako odlična dopuna postavljenoj temi.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #22 on: December 28, 2011, 10:33:03 pm »

Tikovina je korišćena od strane nemaca.

Oklopna zaštita krstarica klase Hipper.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Oklopna zaštita nosača aviona Victorious.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Oklop klase Hipper sredina.jpg (69.85 KB, 1027x1115 - viewed 310 times.)

* Victorious klasa oklop.jpg (168.28 KB, 1498x2096 - viewed 330 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #23 on: December 29, 2011, 11:55:13 pm »

Najdeblji oklop ikada postavljen na jednom ratnom brodu, imao je debljinu od čitavih 1.058 mm. Kako razvoj oklopa nije mogao da prati razvoj artiljerije, došlo se na ideju da se napravi prvi takozvani sendvič oklop. Oklop bi se sastojao od više oklopnih ploča spojenih jednu na drugu. Britanci zato na svojoj oklopnjači Inflexible, iz 1876 godine, postavljaju oklop koji se sastojao od 3 sloja oklopnih ploča i dva sloja tikovine. Prvi sloj je činila jedna oklopna ploča od tvrdog čelika debljine 305 mm, iza nje se nalazio sloj tikovine debeo 280 mm, a iza ove još jedna oklopna ploča od mekog čelika debljine, takođe, 305 mm. Ideja je bila da se na prvoj oklopnoj ploči razbije probojno zrno, dok bi tikovina upijala silu udarca. Svi delovi raspuklog zrna bi bili "hvatani" od strane druge oklopne ploče. Za amortizovanje daljih udaraca, iza druge oklopne ploče se nalazio još jedan sloj tikovine, debljine 152 mm. Na kraju je postavljena još jedna oklopne ploča debljine 16 mm, koja je služila kao osiguranje i od najvećih komada zrna, koji bi mogli da se probiju do unutrašnjosti broda. Ovaj sistem je smatran kao neprobojan od strane bilo kojeg brodskog artiljerijskog oruđa koje se koristilo na oklopnjačama tog vremena.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

I oklopne kule ovog broda su imale sličan sendvič oklop, doduše tanji, koji se sastojao od oklopnih ploča debljine 228 i 178 mm, kao i od dva sloja tikovine ukupne debljine 457 mm.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* HMS_Inflexible_Diagrams_Brasseys_1888.jpg (176.56 KB, 1356x1044 - viewed 317 times.)

* HMS_Inflexible_1896.jpg (255.88 KB, 1178x1471 - viewed 310 times.)

* RML_16_inch_gun_Clowes_Vol_VII.jpeg (189.66 KB, 1194x606 - viewed 316 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #24 on: June 06, 2012, 08:37:50 pm »

Bojni brod "Conte Di Cavour"

Oklop:
-pojas 245mm
-paluba 87mm
-topovske kule 280mm


* ConteDiCavour0001.jpg (26.57 KB, 639x211 - viewed 179 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #25 on: June 06, 2012, 09:11:32 pm »

Krstarica "Pola"

Oklop:
-pojas 152mm
-paluba 70mm
-topovske kule 152mm


* Pola0001.jpg (38.37 KB, 639x256 - viewed 203 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #26 on: January 10, 2013, 10:18:46 pm »

Najdeblji oklop ikada postavljen na jednom ratnom brodu, imao je debljinu od čitavih 1.058 mm. Kako razvoj oklopa nije mogao da prati razvoj artiljerije, došlo se na ideju da se napravi prvi takozvani sendvič oklop. Oklop bi se sastojao od više oklopnih ploča spojenih jednu na drugu. Britanci zato na svojoj oklopnjači Inflexible, iz 1876 godine, postavljaju oklop koji se sastojao od 3 sloja oklopnih ploča i dva sloja tikovine. Prvi sloj je činila jedna oklopna ploča od tvrdog čelika debljine 305 mm, iza nje se nalazio sloj tikovine debeo 280 mm, a iza ove još jedna oklopna ploča od mekog čelika debljine, takođe, 305 mm. Ideja je bila da se na prvoj oklopnoj ploči razbije probojno zrno, dok bi tikovina upijala silu udarca. Svi delovi raspuklog zrna bi bili "hvatani" od strane druge oklopne ploče. Za amortizovanje daljih udaraca, iza druge oklopne ploče se nalazio još jedan sloj tikovine, debljine 152 mm. Na kraju je postavljena još jedna oklopne ploča debljine 16 mm, koja je služila kao osiguranje i od najvećih komada zrna, koji bi mogli da se probiju do unutrašnjosti broda. Ovaj sistem je smatran kao neprobojan od strane bilo kojeg brodskog artiljerijskog oruđa koje se koristilo na oklopnjačama tog vremena.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

I oklopne kule ovog broda su imale sličan sendvič oklop, doduše tanji, koji se sastojao od oklopnih ploča debljine 228 i 178 mm, kao i od dva sloja tikovine ukupne debljine 457 mm.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

E, to je ono što je neko pominjao ranije u ovoj temi, tzv. "compound" oklop, primenjivan jedno kratko vreme dok nisu otkrili postupke kaljenja tipa "Harvey i " cementacije" na određenu dubinu tipa Krupp.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #27 on: April 13, 2013, 07:20:05 pm »

Zaštita oklopnog krstaša Rjurik iz 1906 godine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zaštita BB Dankerk.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* rjurik 1906 oklopna zastita.jpg (328.19 KB, 2043x2496 - viewed 214 times.)

* dankerk oklopna zastita.jpg (39.77 KB, 728x838 - viewed 200 times.)
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 17 446


« Reply #28 on: April 13, 2013, 09:08:01 pm »

Osobenost konstruktivne zaštite brodova klase Denkerk, pa i kasnijeg Rišelje je korišćenje sintetičkog materijala sunđeraste strukture, tzv. ebonit mousse - ebonitska pena. Naravno, tridesetih godina, upotreba plastičnih materijala bila je tek u povoju, i u domaćinstvu se ograničavala npr. retkim predmetima od bakelita ili upravo ebonita. Ebonitska pena bi po sastavu trebalo da je slična bakelitu, ali ekspandirane penaste strukture. Ovaj materijal imao je specifičnu masu od oko 100kg za kubni metar, nije upijao vodu, nije trulio, bio je slabo zapaljiv i trebalo je da onemogući stvaranje opasnog početnog nagiba pri pogotku torpeda ili protivoklopnog projektila koji bi probio pojasni oklop, inače relativno tanak za moderan kapitalni brod, time što bi sprečio prodor vode. Naravno, ovakav materijal nije mogao sam po sebi doprinositi strukturalnoj čvrstoći. Poznato je da ove dve francuske klase BB nisu imale mehanizam plavljenja odeljaka radi ispravljanja nagiba simetričnim prijemom vode sa boka suprotnog pogođenom boku, već su se uzdali upravo u ebonitsku penu. Podvodna zaštita ovih brodova nije proverena artiljerijskim ili torpednim pogotkom, ali čak i bez uračunavanja efekta ebonitske pene, ova zaštita izgleda veoma adekvatna, pre svega zbog svoje ogromne dubine, gde prostor za razorno dejstvo nije uži nigde od 1,5m, ograničen nosećom pregradom oklopnog pojasa, koja zapravo predstavlja unutrašnju oplatu, drugi i stvarni konstruktivni bok broda, iza koga sledi odeljak širenja gasova, širok preko 3 metra, ograničen tanjom konstruktivnom pregradom iza koje je glavna oklopna pregrada debljine 30mm u sredini broda, a prema krajevima 40,  i najzad 50mm. Iza glavne PT pregrade je filtracioni odeljak, pa tek iza njega se nalaze životno važni prostori broda. Jedina moguća primedba mogla bi eventualno biti u vezi gornjih paluba, koje su imale debljinu od 10mm na palubi kaštela i 20mm na gornjoj palubi. Pitanje je da li bi ova debljina paluba obezbedila odvaljivanje protivoklopnog "čepa" na vrhu probojne bombe ili teškog art. projektila. Međupalubna visina takođe nije bila velika, pa bi se bomba ili granata aktivirale tek pri udaru u glavnu oklopnu palubu. Najzad, određene problme mogao je izazvati sastav oklopnog čelika korišćenog u Francuskoj, koji je često bio veoma tvrd, ali prilično krt, zbog povelikog procenta ugljenika.
Naravno, sve zemlje su vodile računa da ne ide ista marka oklopnog  čelika na oklopni pojas, koji mora biti po tehnologiji cementacije (diferenciranog dubinskog kaljenja) (oklop "A" po američkoj oznaci, ili KC - krupp cemented) odnosno na palubu i podvodnu zaštitu, gde se traži manja tvrdoća, ali veća žilavost (oklop"B" po američkoj oznaci, ili KNC - Krupp non cemented).

Na danoj šemi je takođe prikazano kao da iza glavnog oklopnog pojasa postoji neki debeli sloj "nečega" što bi se moglo shvatiti kao drvo. Debelog sloja drveta nije bilo, osim 50mm tikovine između oklopa i noseće pregrade.
« Last Edit: April 13, 2013, 09:29:52 pm by kumbor » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #29 on: April 13, 2013, 10:27:23 pm »

Ebonit, kao popuna pregrada - kako se postavljao?

Da li su se ugrađivale ebonitne ploče ili se livao, slično kao napr. današnji epoksidni višekomponenti lepkovi ili pur pena?
Logged
Pages:  1 [2] 3 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 23 queries.