Torpedo podvodno oružje u Mornaricama Svijeta

[duje]

Torpedo MK50

-težina  340kg
-dužina  2,84m
-kalibar  320mm
-domet 15km
-max. dubina  580m
-brzina više od  40čv
navođenje  aktivno/pasivno (akustično)

[duje]

Torpedo MK 54

-težina 340kg
-dužina 2,71m
-brzina 40 čv
-kalibar 324mm
-bojeva glava  45kg eksploziva
-navođenje  aktivno/pasivno (akustično)

[ORIĆAREB]

MK-44 protupodmorničko lako torpedo

Tokom 1950 u US Mornarici počelo se ozbiljno razmišljati o novom torpedu i nakon mnogo natezanja i razrade 1956 god. usvojeno
je isto pod oznakom MK-44.
Međutim uskoro se zaključilo da, s pojavom Sovjetskih podmornica novijih generacija, dotično torpedo nemože ispuniti sve zahteve.
Počelo se tragati za naprednijim tipom i tako se već 1960 god MK-44 torpedo nadomjestilo novim MK-46.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
MK-44 izvorno se proizvodilo u USA, kao i po licenci u Canadi, Italiji, Francuskoj, Japanu, te Engleskoj. Samo u USA proizvedeno je
preko 10.000 komada. Tokom svog života doživjelo je nekoliko usavršavanja, dobijajući oznaku počevši od MK-44 mod 0  pa sve
do  MK-44 mod 4.
 
Definitivno ga je iz upotrebe US Mornarica izbacila 1978 god.

Samo MK-44 torpedo je modularne izvedbe, sastojeći se od četiri glavna dijela.

[ORIĆAREB]

Prvi nosni deo vrlo tupe izvedbe sadrži na svom samom početku aktivni Sonar – tragač iza koga je smještena bojeva glava
sa 34,19 kg tzv. HBX-3 high explosive.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Sledi drugi deo u kojem su smješteni svi dijelovi za vođenje torpeda skupa sa pripadajućim žiroskopima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Naredni treći deo predstavlja izvor napajanja snage 24 Kw. To je ustvari baterijski deo sa srebro-klorid i magnezij elektrodama,
te morskom vodom kao elektrolitom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

I na kraju četvrti zadnji koji prestavlja pogonski deo, u kojom je smješten elektromotor na koji se nadovezuju dva međusobno kontrarotirajuća propelera. Sa spoljašnje strane na njemu su i četiri kormila, za upravljanje torpedom, dva po pravcu i dva po dubini.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

Sistem za vođenje baziran na Vakumskoj cijevi* koji se koristi u ovom torpedu pokazao se puno učinkovitiji i softiciraniji nego oni
koji su korišteni u prethodnim generacijama torpeda. Sa istim je omogućeno, prije lansiranja , pohranjivanje podataka unapred
željenog pretraživanja cilja na dubinama od 15,45,76,137,198 ili 274 metra, kao i obratno u odnosu na površinu mora na 45,76,137,
198 i 274 metra. Ovo je ostvarljivo s mogućnošću urona/izrona  sa kutom od 4.5, 6 ili 7 stupnjeva. Ulaskom u vodu, torpedo će ili
nakon 914 metara nestati ili uruniti pod uglom od 30 stepeni na postavljenu dubinu traženja. Odradom i dolaskom na dubinu traženja torpedo će započeti spiralno traženje ili prema gore ili prema dolje u odnosu na početnu dobinu. Dosegom definisanog praga u bilo koju stranu nastaviće sa spiralnim traženjem u obrnutom smjeru. Stime će nastaviti sve dok ne otkrije cilj za koga će se ''zakačiti'' ili
dok mu ne ponestane energije za napajanje, a to je otprilike oko 6 minuta.

Otkrivanjem cilja aktivnim sonarom, te na osnovu podataka iz istog, sistem za vođenje torpeda usmjeriće i upravljati torpedom
ka cilju. Na tom putu sistem vođenja omogućuje kretanje torpeda sa manjom ili većom brzino shodno preciznoj udaljenosti do cilja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Verzija ovog torpeda za lansiranje iz vazduha opremljna je padobranom koji omogućuje lagano spuštanje u vodu i nataj način svodi
udarac pri zaronu na podnošljivu mjeru za opremu torpeda. Također nosni deo je zaštićen odgovarajućim ''pokrovom'' koji se odbacuje ulaskom u vodu. Stime je zaštićena i glava torpeda u kojoj su vrlo osetljivi elementi aktivnog sonara. Nosioc torpeda u momentu
lansiranja morao se kretati na visini oko 30 m i ne brže od 20 čv.

[ORIĆAREB]

TT podaci:

Dužina	2,49 m
Kalibar	324 mm
Težina	195,95 kg
Domet	3,4 Nm
Brzina	30 čv
Dubina traženja	45 – 914 m
Daljina otkrivanja cilja	914 m
Bojeva glava	34,19 kg HBX-3 high explosive

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zemlje koje su ga koristile unutar svojih Mornrica.
Australia, Brazil, Canada, Chile, Colombia, Germany, Greece, Indonesia, Iran, Italy, Japan, South Korea, Netherlands, New Zealand, Norway, Pakistan, the Philippines, Portugal, South Africa, Spain, Thailand, Tunisia, Turkey, United States, Uruguay, and Venezuela.

[lovac]

Ćiro, vidim da su slike, koje si postavio (presek torpeda MK 44) novijeg datuma - iz 2009 godine.

Jesu li sa interneta ili iz neke tajne lične kolekcije?

[ORIĆAREB]

Ćiro, vidim da su slike, koje si postavio (presek torpeda MK 44) novijeg datuma - iz 2009 godine.

Jesu li sa interneta ili iz neke tajne lične kolekcije?

Ma magarca iz tajne kolekcije. Ko će nam dati u ovoj zabiti takvu mogućnost.
Natrapo sam na linku, ali sad da ti kažem, nebi se sjetio da me ubiješ.
Ja ti to pokupim, kao spremim, pa poslije nekog vremena kad hoću šta da ponovim
ubi se tražeći.

Postavio sam ga prvenstveno iz razloga što smo tamo razglabali kako smo ga trebali usvojiti
u JRM početkom 90-tih. A ono ga Ameri izbacili iz svoje Mornarice još 1978 god.
Pih, Ccccc, .......obični lampaš, ali dobar ipak.

[duje]

Britanski teški torpedo Spearfish

Tvrtka BAE Systems Underwater Systems (Waterlooville u južnoj Engleskoj) predala je zadnji teški torpedo Spearfish britanskom ministarstvu obrane u studenom 2003. Nakon što su i zadnji teški torpedi Mk 24 Mod 2 Tigerfish povućeni iz operativne uporabe u veljači 2004. Spearfish je postao standardni teški torpedo vođeno žicom nuklearnih podmornica (i jurišnih i balističkih) britanske ratne mornarice.

Teški torpedo Spearfish originalno je projektiran da bi se suprotstavio haldnoratovnskim prijetnjama, prije svega najsuvremenijim sovjetskim nuklearnim podmornicama koje su mogle ploviti vrlo velikim brzinama na vrlo velikim dubinama. Prva isporuka torpeda Spearfish obavljena je još 1988. Pokretani plinskom turbinom Sundstrand 21TP01 (koja rabi gorivo HAP-Otto) i kanaliziranom vodomlaznom propulziom, teški torpedi Spearfish imaju visoku maksimalnu brzinu (neka su tijekom vježbi dosegnula i brzine veće i od 65 čvorova), mogućnost djelovanja na velikim dubinama i veliki domet.

Spearfishov sustav za navođenje sadrži oko 200 000 linija operativnog koda i sposoban je i za izvedbu napada pomoću podataka dobivenih iz podmornice, preko kabela za vođenje i za potpuno samostalno navođenje na cilj. Spearfish britanskim podmornicama omogućava napade i na podmornice i na površinske brodove (ASW/ASuW sposobnosti).

Iako učinkovitost Spearfisha dosad nije potvrđena u ratnim uvjetima, više je puta testiran u vojnim vježbama. Tako je tijekom američko-britanske vježbe High Seas Firing u Atlantskom oceanu u lipnju 2002. teški torpedo Spearfish, ispaljen iz nuklearne podmornice HMS Tireless, pogodio otpisanu američku krstaricu Wainwright koja je plutala (nije proizvodila ni zvuk ni vibracije).

Britansko ministarstvo obrane trenutačno razmatra mogućnosti za zamjenu Spearfish teških torpeda. Taj je projekt nazvan Submarine Launched Underwater Weapon (SLUW), a oružje koje će se razviti unutar njega trebalo bi u operativnu uporabu na britanskim podmornicama ući sredinom idućeg desetljeća. U skladu s time BAE Systems Uderwater Systems je već pokrenuo razvoj konceptnih studija pod oznakom Advanced Spearfish Programme (ASP). Cilj je ispitati sve mogućnosti poboljšanja Spearfisha te postaviti osnove za ispunjenje SLUW programa.

Osnovna namjena studije Advanced Spearfish Programme je otkriti kako na prihvatljiv način poboljšati mogućnosti oružja protiv tihih ciljeva u okruženju plitkih voda, ili drugim riječima, kako učinkovito napadati podmornice s klasičnim pogonom u priobalnim vodama.

TT podaci (Wikipedija):

-dužina  7m
-težina  1850kg
-kalibar  533mm
-max domet  54/23km
-brzina max  80čv
-bojeva glava  300kg exploziva
-pogon  plinska turbina

[ORIĆAREB]

Morao bi ipak dati jedno dodatno pojašnjenje. Naime na ovom postu pojavljuje se ovaj tekst: '" Sistem za vođenje baziran na Vakumskoj cijevi* ".
Sa takvim nečim barata kompletna literatura. Radi se samo o pukom prepisivanju.
Da nebi dovodili ljude od struke u zabunu, pa da misle da se tadi o nekom posebnom tehnološkom rešenju, jednostavno rečeno po naški, kompletna elektronika unutar torpeda, pa i sklopa za vođenje izvedena je ba bazi eletronski cijevi kao preteča tranzistorske tehnologije. I to je sve…

[ORIĆAREB]

Svaka čast "stranče". 
Ovaj tvoj je stvarno težak kad uporedim ovog mog "žgolju", MK-44 sa ovim tvojim teškašem. 

[duje]

Svaka čast "stranče". 
Ovaj tvoj je stvarno težak kad uporedim ovog mog "žgolju", MK-44 sa ovim tvojim teškašem. 

Trudim se!