PALUBA
March 29, 2024, 12:27:07 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Operacija Katapult  (Read 8018 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« on: January 14, 2012, 11:38:19 am »

Kapitulacijom francuske i potpisivanjem drugog nemačko-francuskog primirja, 22.06.1940 godine, britanija je ostala sama da se bori protiv nemačke. Uzastopni porazi koje je britanija pretrpela na kopnu i u vazduhu, jasno su svima stavili do znanja da je jedino njena flota sila koja stoji na putu nemaca do ostrva. Ono što je britance najviše zabrinjavalo u vezi francuske kapitulacije je bila njena flota, odnosno njen status. Britanci su se razalogom bojali da bi njenim zarobljavanjem i udruživanjem sa nemačkom flotom dobili isuviše jakog protivnika u domaćim vodama. Ono što nisu mogli, ili želeli, da shvate, je bilo to da francuzima nije padalo na pamet da svoje brodove predaju nemcima tek tako. Osim toga dobar deo francuskih brodova se nalazio u britanskim lukama i u francuskim kolonijalnim bazama u severnoj Africi, tako da nisu nikako mogli neprimećeno da se „predaju“ nemcima. Bez obzira na sve ovo britanci počinju da planiraju akciju zauzimanja i neutralisanja francuskih brodova. Uskoro ova operacija dobija i šifrovano ime Katapult, a trebala je da se izvrši što pre.

3. jula 1940 godine, u britanskim lukama su se nalazili sledeći francuski brodovi:
Portsmut: bojni brod Courbet, razarači Léopard, L`Incomprise, La Cordelière, Branlebas i Bouclier, avizo brodovi Brassa, Amiens, Arras, Epinal, Diligence i minopolagač Polux
Plimut: bojni brod Paris, razarači Triomphant, Mistral i Ouragan, avizo brodovi Belfort, Cheverei, Cuisie i Kommndant Duboque i podmornice Surcouf, Junon i Minerve
Falmut: brod meta Ènpassible, avizo brodovi Kommandant Domine, Moquesse i Suippe i podmornice Orion i Ondine
Dandi: podmornica Rubis

Osim toga u britanskim lukama se nalazilo još oko 200 francuskih pomoćnih i trgovačkih brodova. Prve instrukcije vezane za zauzimanje brodova, britanski oficiri dobijaju 27 juna, a dva dana kasnije se održava sastanak u komandi RN-a gde su do detalja isplanirane akcije. Tada je, osim plana za zauzimanje brodova u britanskim lukama, odlučeno da se pokuša sa zarobljavanjem francuskih brodova koji su se nalazili u Mers el Kébiru, Oranu, i Aleksandriji. Za akciju u Mers el Kebiru i Oranu je bila zadužena eskadra H iz Gibraltara, dok je u Aleksandriji za to bila zadužena britanska Sredozemna flota.

Britanske luke

U Portsmutu je britanski admiraj Džejms predložio francuskom admiralu de Vilenu da svoje brodove, koji su bili raspoređeni ispred Spitheda, uvede u luku, jer je shvatao da ih neće moći osvojiti dok su bili spoljnejm sidrištu. Uveče, 2. jula u Plimutu, britanski admiral Nesmit je pozvao na večeru francuskog admirala Kejola, koja je protekla u veseloj atmosferi. Istovremeno su u luku ušli vojnici zaduženi za ukrcavanje na brodove. Sama akcija je započela u 03:45, pregovorima sa komandantima brodova, da bi se kasnije britanski vojnici i mornari ukrcali na iste i preuzeli kontorlu nad njima. Cela akcija je protekla mirno, osim prilikom zauzimanja podmornice Surcouf i razarača Mistral, gde je došlo do puškaranja u kojem su poginula dva britanska oficira, kk Sprejg i pf Grifits, i po jedan britanski, desetar Veb, i francuski mornar. Posade su posle toga sprovedene sa brodova, a englezima je ostalo sledeće pitanje. Šta raditi sa zarobljenim brodovima?

Aleksandrija

Od 21. juna 1940 godine u ovoj luci se nalazila francuska eskadra X, pod komandom viceadmirala Rene Emila Godfroa, a koja se sastojala od bojnog broda Lorraine, teških krstarica Duquesne, Tourville i Suffren, lake krstarice Duguay-Trouin, razarača Basque, Forbin i Fortune i podmornice Protee.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

23. juna Godfroa dobija naređenje da otplovi u Bizertu, čim primirje između nemaca i francuza bude potpsano, a zatim komandant pomorske oblasti Jug, admiral Esteva, menja naređenje i nalaže da se otplovi za Bejrut. Sledećeg dana Godfroa o ovome obaveštava komandanta britanske Sredozemne flote admirala Kaningema i saopštava mu da će isploviti u 06:00 25.juna. U 03:00, tog dana, Kaningem ga obaveštava da je dobio naređenje iz admiraliteta da eskadra X ostane u Aleksandriji. Godfroa se našao u klopci i samo jedno pitanje se motalo po njegovoj glavi. Šta sad? Istog dana Kaningem šalje svom francuskom kolegi privatno pismo u kojem ga obaveštava da želi da pronađe najbolje rešenje za njihov zajednički problem. U pismu je takođe naveo i tri stvari, prema naređenju iz admiraliteta, koje nije mogao da dopusti francuzima, a to su: odlazak za Bejrut, odlazak u neku od francuskih luka i samopotapanje brodova. Takođe mu je ostavio dve solucije, a to su da brodovi budu predati britancima ili da se eskadra popuni dobrovoljcima i nastavi borbu protiv nemaca zajedno sa britancima. Godfroa mu je odgovorio kratkim pismom, u kojem je napisao sledeće:

„Zapravo ja ne mogu da vam predam svoje brodove, čak ni ako mi to naredi moja vlada. A što se tiče dobrovoljaca, zar zaista mislite da ih ima dovoljno?“

Svi su već znali da je potpisano primirje i da se rezervisti polako vraćaju kući, a samo naređenje o demobilizaciji se očekivalo svakog trenutka. Stoga je Godfroa ponudio Kaningemu soluciju, u kojoj bi sa francuskih brodova bilo iskrcano svo gorivo, a za uzvrat brodovi ne bi bili zauzeti silom. Godfroa je bio častan čovek i nije hteo da dozvoli da se brodovi razoružaju pod paskom britanaca, dojučerašnjih saveznika. Kaningem o ovome obaveštava admiralitet, a njemu iz Londona stiže vest da je odlučeno da se izvede akcija Katapult. Kako ipak nije mogao da deluje na svoju ruku, on šalje admiralitetu telegram sledeće sadržine:

„Mi ne želimo da francuski brodovi iz Aleksandrije padnu neprijatelju u ruke. Mi bismo ih radije videli u našem stroju sa britanskim posadama na njima, ali ako to nije moguće sledi im potapanje van luke. Zar mislite da Godfroa neće potopiti svoje brodove na sidrištu ukoliko budemo pokušali da ih zauzmemo silom?“

Kaningem se našao u procepu između naređenja iz admiraliteta i svoje želje da ovo reši mirnim putem. Stoga on, 27. juna, šalje sledeće pismo Godfrou u kojem navodi da mu ni na pamet nije palo da zauzme francuske brodove silom. Godfroa mu odgovara:

„Držim vas za reč. Osim toga dajem vam moju reč da nećemo napustiti sidrište i da moji komandanti neće isploviti bez mog direktnog naređenja.“

Kaningem se opet obraća admiralitetu i šalje im sledeći telegram:

„Izgleda da se Godfoa nada, uprkos svemu, da će doći do nekakvog obrta koji će omogućiti da se njegova eskadra pridruži nama, ali ne znam na osnovu čega on to misli. Francuski oficir za vezu mi je saopštio da je došlo do kontakta između njega i admirala Žansula, i da mu je on saopštio da mu ne pada na pamet da svoju eskadru vratu i francusku metropolu. Pokušaću da dobijem potvrdu ovih vesti. Takođe ću pokušati da održim iskren i srdačan odnos ovde, a smatram da i vi treba da učinite sve da se do rešenja dođe prijateljskim dogovorom, a ne pod pretnjom upotrebe sile.“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Admiral Kaningem je bio savršen džentlmen i u skladu s time se i ponašao prema ovim događajima. 28. juna, Godfroa dobija telegram od admirala Darlana:

„Moje namere su da nikada ne odem u internaciju, na koju ste se vi izgleda odlučili...“

Admiral Godfroa mu, u besu, odgovara:

„Ne sudite unapred o mojim osećanjima i motivacijama za moje postupke...“

Moral francuskih posada na brodovima u Aleksandriji je bio na niskom nivou. Vest o primirju je dovela do konfuzije posada, a rezervisti koji su bili raspoređeni po kućama u okolini baze su tražili od admirala da ih primi nazad na brodove. Sve vreme britanci su sa interesovanjem posmatrali razvoj situacije.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Najzad, 29. juna, admiralitet obaveštava Kaningema da je donesena odluka da se zauzmu svi francuski brodovi i Aleksandriji, Mers El Kebiru i britanskim lukama, a da je početak akcije određen za 3. juli. Samom Kaningemu je ova ideja bila, blago rečeno, odvratna, jer su francuski mornari bili prijatelji i sa njima su održavani srdačni odnosi. Osim toga Godfroa je bio čovek čijoj se reči moglo verovati, a tu je postojao i problem sa civilima francuske nacionalnosti koji su se nalazili u egiptu, jer je postojala mogućnost njihove pobune u slučaju nasilnog zauzimanja brodova. 1. jula, Kaningem dobija nova naređenja iz admiraliteta, u kojima mu je saopšteno da pokuša sa zauzimanjem brodova bez krvoprolića. Uveče, 2. jula, kaningem je pozvao Godfroa da mu se sledećeg dana u 09:00 pridruži na njegovom brodu Warspite. Bio je to razgovor između dva velika čoveka, od kojih je svaki znao šta mu je činiti. Kaningem je zahtevao da mu se predaju brodovi sa posadama sastavljenim od ljudi koji žele da nastave borbu, a Godfroa mu je odgovorio:

„Ti brodovi bi onda plovili pod lažnom zastavom, a posada bi bila sastavljena od dezertera. S druge strane nemci onda imaju pravo da traže od moje vlade istu tonažu brodova koju sam ja vama predao. I šta sada? Hoćete li nas razoružati? Ali i za to mi je potrebna dozvola moje vlade.“

U ovim okolnostima, jedina preostala solucija je bila potopiti brodove. Istovremeno je dogovorio sa britancima uslove za njihovo ne mešanje. U 11:30 na palubi teške krstarice Duquesne, Godfroa obaveštava Kaningemovog načelnika štaba, kontraadmirala Vilisa, da mu je za pripremu potapanja potrebno 48 sati. Istovremeno je poslao i poruku admiralu Darlanu, u kojoj mu je naveo sledeće:

„Prvo rešenje nije u skaldu sa mojom čašću, za drugo mi je potrebno vaše dopuštenje, ali ga ja ne tražim. Ostaje samo jedna solucija, a to je da potopimo svoje brodove.“

Osim Darlanu, on je ovo saopštenje preneo i francuskom konzulu u egiptu, sa namerom da ga konzul prenese dalje francuskom admiralitetu, što francuski konzul nije učinio.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U 15:00 Kningem mu ogorčeno odgovara da se slaže sa njegovim traženjem dodatnog vremena, ali i dalje pokušava da ga odgovori od ovog čina. Tada mu je saopštio da bi Godfroa mogao da mu preda svo gorivo sa brodova i bojeve glave torpeda, kako bi on mogao da izvesti britanski admiralitet da su francuski brodovi onesposobljeni za bilo kakvu akciju. Kako ne bi dalje ometao pregovore, Godfroa je zatražio odgodu na još 24 časa i dobio je.

U 16:30 Godfroa dobija naređenje iz francuskog admiraliteta da odmah isplovi, a ako je neophodno i da upotrebi silu. Godfroa odgovara da je nešto takvo potpuno nemoguće i da se sprema da potopi svoje brodove. Za to vreme on nije obraćao pažnju na najnovije vesti, ali oko 19:00 saznaje za tragediju u Mers el Kabiru. Stoga odlazi kod Kaningema na Warspite i saopštava mu da je u svetlu novih događaja odlučio da odbaci sve ranije dogovore. Kaningem ga je pogledao i rekao mu sledeće:

„Razumem, ali ja imam naređenje da vas potopim ukoliko se ne povinujete. Šta nam je činiti? Da ne napravimo nešto što ne možemo da izmenimo. Da li je problem da sačekate do sutra ujutru?“

Istovremeno su obojici admirala iz njihovih admiraliteta stizala naređenja. Jednom da se probije iz luke silom, a drugom da potopi dojučerašnjeg saveznika. Prava slika nepoznavanja stanja u Aleksandriji. Kaningem je ignorisao ovo naređenje amiraliteta i sakrio ga u svom džepu.

Sledećeg dana, 4. jula, oko 08:00 italijanski avioni su napali brodove u luci, a britanskoj brodskoj PVO se pridružila i posada francuske lake krstarice Duguay-Trouin, koja je otvorila vatru. Ovo je Kaningemu pružilo kakvu-takvu nadu za dalje pregovore. Istovremeno Godfroa izdaje naređenje svojim oficirima da se pripreme za potapanje brodova:

„Biti u punoj borbenoj gotovosti. Otpor pružiti bez posebnog naređenja, u slučaju bilo kakvog britanskog pokušaja zauzimanja brodova. Obavestiti posade o borbi francuske Atlantske i britanske flote u Mers el Kebiru.“

Sat vremena kasnije on daje ciljeve svojim artiljercima. Bojni brod Lorraine je trebao da gađa britanski bojni brod Ramillies, krstarica Duquesne bojni brod Warspite, krstarica Suffren bojni brod Malaya, krstarica Tourville nosač aviona Eagle, krstarica Duguay-Trouin po britanskim lakim krstaricama, u čemu su trebali da joj se pridruže i ostali brodovi. Istovremeno su brodovi počeli da dižu paru potrebnu za rad elektro uređaja.

Užasna bitka se spremala da počne. Kaningem je svojim bojnim brodovima izdao naređenje da budu spremni za dejstvo svakoga časa, a razaračima i podmornicama da se spreme za torpedni napad. Britanski admiral se dalje razmišljao. Ukoliko otpočne pucnjava sa obe strane, to neće biti bitka nego masakar. Zar zbog nerazumevanja da napuni luku podrtinama brodova i leševima njihovih posada? Ipak se odlučuje da opet uspostavi kontakt sa francuskim admiralom i nastavi pregovore. Stoga odlazi, sa svojim načelnikom štaba, kod  admirala Godfroa na krstaricu Duquesne. Po njegovom dolaski admiral Godfroa mu postavlja pitanje:

„Zašto ne pucate prvi? Oruđa vaših brodova su upravljena u moje brodove, dok se oruđa mojih brodova nalaze u osnovnom položaju.“

Kaningem na ovu opasku izdaje novo naređenje, tako da su i britanski brodovi svoje topove postavili u osnovni položaj. Istovremeno je na francuskim brodovima ukinuta borbena uzbuna. Situacija je polako počela da se popravlja. Oko 11:00 francuskim posadama je dato voljno, kako bi mogle da se urede i operu, a Kaningem blinkerom signalizira Godfou sledeće:

„Ja ne želim da potopim vaše brodove. Čemu besmisleno žrtvovanje brodova i ljudi u borbi protiv nadmoćnijeg protivnika? Mi ne tražimo ništa više od toga da vaši brodovi budu razoružani u luci i da ne mogu da isplove, jer tako mogu da dospeju u ruke neprijatelja. Brodovi koji će vas i vaše posade prebaciti u francusku će uskoro biti spremni, a mi ćemo nastaviti borbu do konačne pobede nad nemačkom i oslobođenja francuske. Da se borimo jedan protiv drugog, to je čista glupost.“

Sa francuske krstarice Duquesne mu stiže sledeći odgovor:

„Ja u potpunosti razumem vaša osećanja, koja inače i sam delim, ali morate shvatiti da ne mogu ostaviti svoje brodove bez posada.“

U 11:30 Godfroa šalje svog oficira za vezu kod Kaningema, koji je po povratku saopštio da britanski admiral ima na umu demilitarizaciju francuskih brodova pod kontrolom francuskog admirala. U 13:30 na palubi krstarice Duquesne su se skupili svi komandanti francuskih brodova, koji su obavestili admirala o ločem moralu posada i tražili od njega da o tome obavesti admiralitet, što je on i učinio. Posle toga obaveštava Kaningema da će esakadra X ostati demilitariziovana u Aleksandriji pod sledećeim uslovima:

   1.Gorvo sa brodova će biti iskrcano.
   2.Paljbeni mehanizmi sa fransuskih topova će biti uklonjeni i odneti sa brodova u sef francuskog konzulata, a njih niko, sem admirala Godfroa lično, neće moći da uzme odatle.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kaningem se složio sa ovim zahtevima Godfroa i time je kriza bila okončana. Sledećeg dana su oba admirala potpisala završni dokument. U dokumentu je takođe navedeno da će francuski brodovi biti normalno održavani i da neće biti bilo kakvih pokušaja britanca da ih zauzmu. Takođe je i određen broj posada koje su mogle da ostanu na brodovima radi njihovog održavanja i tim posadama je dozvoljeno da ih napuštaju i silaze na obalu. Oba admirala su kasnije dobila poruke od svojih pretpostavljenih koji su im četitali na načinu razrešenja krize.


* godfroa.jpg (19.33 KB, 332x287 - viewed 680 times.)

* lorraine.jpg (53.12 KB, 600x192 - viewed 255 times.)

* Dugay-Trouin-1.jpg (75 KB, 655x428 - viewed 238 times.)

* Warspite.jpg (72.74 KB, 800x619 - viewed 291 times.)

* cunningham.jpg (21.76 KB, 366x380 - viewed 276 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1 on: January 14, 2012, 11:57:36 am »

Mers el Kebir

23. juna, britanski admiral ser Dadli Nort, komandant pomorske baze Gibraltar, dobio je naređenje da se susretne sa francuskim admiralom Marselom Brunom Žansulom, komandantom francuske Atlantske flote, stacionirane i Mers el Kebiru. Cilj ovog susreta je bio da se odgonetne kakvo je stanje u francuskoj floti po potpisivanju primirja. Dva admirala su se susrela 24. juna, ujutru, na francuskom bojnom brodu Dunkerque. Tada je Žansul preneo Nortu da će se francuski mornari dosledno držati naređenja svog komandanta, u ovom slučaju maršala Petena. Žansul je takođe naveo i da je dobio naređenje od admirala Darlana, i pokazao mu njegov telegram, u kojem je stajalo:

„Ni pod kakvim uslovima ne treba dozvoliti da i jedan francuski brod padne u ruke neprijatelja.“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tom prilikom je Žansul odbio predlog da se francuska flota stavi pod britansku komandu. Britanski admiral se zatim vratio u Gibraltar.

26. juna Nort dobija sledeći telegram iz britanskog admiraliteta:

„Dali mislite da bi se francuska flota u Oranu, povinovala našim zahtevima, ukoliko bi se naši ratni brodovi pojavili ispred luke sa predlogom?“

On odgovara sledće:

„Iz mog razgovora sa Žansulom, zaključio sam da se on ne bi povinovao našem zahtevu.“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Istog dana Portsmut napušta admiral ser Džejms Samervil, koji u Gibraltar stiže 30. juna, da preuzme komandu nad britanskom eskadrom H. Sa njim su bila i tri oficira, koja su pre toga bila zadužena za održavanje veze sa francuzima, kf Holand i kk Dejvis i Spirmen. Odmah po dolasku on podiže svoju zastavu na bojnom krstašu Hood i saziva sastanak sa komandantima brodova u eskadri. Kada im je on saopštio pretstojeći zadatak, komandanti brodova su, svi do jednog, izjavili da se protive upotrebi sile jer će na silu francuzi odgovoriti silom. Zbog toga je odlučeno da se pošlje kf Holand kao pregovarač koji bi admiralu Žansulu detaljo objasnio o čemu se radi. 1. jula, u 01:08, Samervil dobija obaveštenje da je izvođenje operacije predviđeno za 3. juli, a takođe i tekst saopštenja, koje je trebalo da uruči Žansulu:

„Vlada Njegovog veličanstva me je poslala da Vas obavestim o sledćem:

Ona je pristala na to da francuska vlada otpočne pregovore sa nemačkom vladom samo pod uslovom da se francuska flota, pre zaključenja primirja, uputi u britanske luke kako bi se sprečilo da padnu u ruke neprijatelju. Ministarski savet je 18. juna izjavio da će se francuska flota, pre nego što dođe do kapitulacije na kopnu, pridružiti britanskoj mornarici, ili da će se sama potopiti.

Dok sadašnja francuska vlada, možda, smatra da se uslovi njenih ugovora o primirju sa Nemačkom i Italijom mogu uskladiti sa tim obećanjima, Vlada Nj.V., na osnovu naših ranijih iskustava, nalazi da je nemogućno verovati da Nemačka i Italija neće, unekom za njih pogodnom trenutku, zapleniti francuske ratne brodove i upotrebiti ih protiv Britanije i njenih saveznika. Ugovor o primirju sa Italijom propisuje da se francuski brodovi imaju vratiti u luke francuske metropole, a od Francuske se ugovorom o primirju zahteva da ustupi jedinice za obalsku odbranu i čišćenje mina.

Mi, vaši dosadašnji drugovi, ne možemo dozvoliti da vaši izvrsni brodovi dospeju pod neprijateljsku vlast Nemaca ili Italijana. Rešeni smo da nastavimo borbu do kraja, i ako pobedimo, a verujemo da hoćemo, mi nikada nećemo zaboraviti da je Francuska bila naš saveznik, da su naši interesi istovetni sa njenim i da je Nemačka naš zajednički neprijatelj. Budemo li pobedili, svečano izjavljujemo da ćemo ponovo uspostaviti veličinu i teritoriju Francuske. U tu svrhu moramo se obezbediti da zajednički neprijatelj, ne upotrebi protiv nas najbolje brodove francuske mornarice. U ovakvim oklonostima, Vlada Njegovog veličanstva mi je dala instrukcije da zatražim da francuska flota, koja se sada nalazi u Mers el Kebiru i Oranu, postupi u skaldu sa jednom od sledećih alternativa:

a)   da zaplovi sa nama i nastavi borbu za pobedu protiv nemaca i italijana;
b)   da sa smanjanom posadom, pod našom kontrolom, zaplovi u britansku luku; smanjene posade biće u najskorije vreme repatrirane

Ako prihvatite bilo koji od ovih postupaka, mi ćemo po završetku rata vratiti brodove u Francusku ili ćemo platiti punu naknadu ukoliko u međuvremenu budu oštećeni.

   c) Alternativno, ako se osećate obaveznim da postavite kao uslov da Vaši brodovi ne budu upotrebljeni protiv Nemaca ili Italijana, ukoliko ovi ne prekrše primirje, zaplovite sa nama sa smanjenim posadama do neke francuske luke u Zapadnoj Indiji – do Martinika, na primer – gde se vaši brodovi mogu demilitarisati, i time bismo bili zadovoljni, ili možda poveriti Sjedinjenim Američkim Državama i sačuvati do kraja rata, dok bi posade bile repatrirane.

Ako odbijete ove časne predloge, moraću, sa dubokim žaljenjem, zatažiti da u roku od šest časova potopite Vaše brodove.

Najzad, ako gornje izostane, imam naređenja Vlade Njegovog veličanstvada primenim svu potrebnu silu kako bih sprečio da Vaši brodovipadnu u ruke Nemaca i Italijana.“


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Admiral Samervil je bio častan oficir koji je pred rat penzionisan, da bi se po njegovom početku ponovo aktivirao i dobio u zadatak da izvrši ovo grozno delo. Prema svojim francuskim kolegama nije imao nikakve mržnje i smatrao je da je ovakva surovost totalno neprimerena i nedopustiva. On je shvatao da je francuski poraz i kapitulacija veoma složena stvar i smatrao je da ne treba još više ljutiti francuze ovakvim postupkom. Osim toga smatrao je da bi ovako nešto moglo samo da odmogne borbi protiv zajedničkog neprijatelja i natera francuze da pređu na njegovu stranu. Stoga je, tih par dana pred akciju, sa admiralitetom razmenjivao dugačke telegrame u kojima je navodi da bi upotrebu sile trebalo izbeći po svaku cenu. Međutim svaki njegov predlog je bio odbijen i on, najzad, isplovljava iz Gibraltara u 16:00, 2. jula. Njegova eskadra se sastojala od bojnih brodova Resolution i Valiant, bojnog krstaša Hood, nosača aviona Ark Royal, lakih krstarica Arethusa i Enterprise te razarača Faulknor, Foxhound, Fearless, Forester, Foresight, Escort, Keppel, Active, Wrestler, Vidette i Vortigern. Svoje podmornice je ranije poslao na izviđanje ispred Orana i Mers el Kebira.

U toku vožnje prema svom cilju, 2. jula, u 22:55, Samervil dobija sledeći telegram od Čerčila:

„Vama je stavljen u dužnost jedan od najneprijatnijih i najtežih zadataka sa kojim se britanski admiral ikad suočio, ali mi imamo u Vas potpuno poverenje, i sa sigurnošću računamo da čete ga, bez ikakvog popuštanja, izvršiti.“

Francuska Atlantska flota je smatrana za udarnu eskadru i nalazila se raspoređena u severnoj Afici, gde je očekivala dejstva protiv Italije. Potpisivanjem primirja ovi planovi padaju u vodu, a jedno naređenje koje flota dobija od admiraliteta je bia zabrana prolaska brodovima kroz Gibraltarski moreuz u Atlantik. Sama flota je pretstavljala 1/5 tonaže cele francuske flote i stoga se čini jasnim zbog čega su britanci želeli da je eliminišu. Osim toga u sastavu ove flote su bila i dva najbolja francuska bojna broda, Dankerque i Strasbourg, koji su u neprijateljskim rukama mogli da nanesu veliku štetu britancima. Sama flota je bila raspoređena na sledećim lokacijama:

Alžir: 3. ( La Galissonnière, Jean de Vienne i Marseillaise) i 4. ( Gloire i Georges Leygues) divizija krstarica, 8. ( Malin i Indomptable) i 10. ( Fantasque i Audacieux) divizija razarača.

Mers el Kebir: 1. ( Dunkeque i Strasbourg) i 2. ( Provence i Bretagne) divizija bojnih brodova, 4. ( Kersaint, Lynx i Tigre) i 6. ( Mogador, Volta i Terrible) divizija razarača, nosač hidroaviona Commandant Teste, avizo brodovi AD-275, VP-77 i VP-84.

Oran: razarači Casque, Corsaire, Bordelais, Boulonnais , Brestois, Tornade, Tramontane, Trombe, Typhon et La Poursuivante, podmornice Ariane, Danae, Diane i Euridyce, avizo brod Rigault de Genouilly, minolovac Chamois, patrolni brodovi Sétoise, Toulonnaise i Terre Neuve i remorkeri Armen i Estérel.

Mornarička avijacija se sastojala od eskadrila E2 i 1S1 ( hidroavioni Loire 130), dok je vazduhoplovstvo imalo još oko 50 ispravnih lovaca M.S.406 i Hawk-75 i još oko 50 neispravnih aviona na aerodromima. Obalna artiljerija se na ovom potezu sastojalao od ukupno 19 oruđa, kalibra od 75 do 240 mm.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Glavnina flote u Mers el Kebiru je, po potpisivanju primirja, počela polako sa pripremama za demobilizaciju, ali se ovo odvijalo veoma sporo. Nijedan od prisutnih brodova nije bio razoružan, a nisu sprovedene ni posebne mere za zaštitu od iznenadnog napada. Jednostavno, obaveštajna služba se raspala i nikakve informacije o mogućem napadu nisu bile dostupne. Osim toga ni stanje sa mornaričkim letelicama nije bilo baš najbolje, tako da ni one nisu bile poslane u izviđanje. Ni vesti nisu stizale, nacionalni radio nije emitovao ništa, ali se na radio stanicama neutralnih zemalja moglo čuti da je 2/3 francuske teritorije bilo okupirano. Bez obzira na sve posade su bile spremne da se bore, dok su njihovi brodovi bili pod francuskom zastavom i imali su dovoljno poverenja u svoje oficire da njih i brodove neće predati nemcima i italijanima.

Luka Mers el Kebir je pretstavljala prirodni zaliv, koji se nalazio 3 mile zapadno od Orana. Za bazu je odabran 1929 godine, kada su počeli radovi na njegovom utvrđivanju i izgradnja lukobrana dužine 2.500 metara. Zbog svetske ekonomske krize i nedostatka sredstava radovi su bili usporeni, tako da je 1940 godine dovršeno samo 900 metara lukobrana. Ipak se smatralo da su kapitalni brodovi sigurni na sidrištu, jer su trebale da ih pokrivaju lake snage iz Alžira i Orana.

U jutro, 3. jula, kapitani brodovi su se nalazili vezani okomito na lukobran. Gledano od istoka prema zapadu, prvi je bio nosač hidroaviona Commandant Teste, zatim bojni brodovi Bretagne, Strasbourg, Provence i Dunkerque. Svi ovi brodovi su bili okrenuti krmom prema moru, tako da Dunkerque i Strabourg nisu mogli da dejstvuju glavnom artiljerijom. U dubini luke su se nalazili razarači, okrenuti pramcima prema izlazu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U 02:00 razarač Foxhound se odvojo od glavnine i zaplovio prema Mers el Kebiru. Tamo stiže u 04:45 i u 05:15 blinkerom šalje sledeći signal:

„H69 Foxhound admiralu Žansulu. Britanski admiralitet šalje kapetana Holanda da pregovara sa vama. Molimo Vas da nam dozvolite ulazak.“

Kapetan Holand je bio brilijantan oficir, koji je pre rata bio mornarički ataše u Parizu, a po početku rata je bio poslat kao oficir za vezu u štab admirala Darlana. Tokom svog službavanja, stekao je veliko broj prijatelja među francuskim oficirima, što je Samervil smatrao ključnim za uspešne pregovore. Tek u 06:45 Žansul šalje obaveštenje da će na razarač doći njegov oficir, kf Dijuf. U 07:05, komandantu britanskog razarača je dojadilo čekanje i jalovi razgovor, tako da naređuje da se blinkerom prosledi sledeće obaveštenje:

„Admiralu Žansulu. Britanski admiralitet je poslao kapetana Holanda da pregovara sa vama. Flota njegovog veličanstva se nada da će se francuska flota pridružiti nama. U slučaju da se odlučite na to, brodovi će ostati u vašim rukama i nećete morati da brinete za njihovu sudbinu. Britanska flota se nalazi na moru ispred Orana i očekuje vas.“


* marcelbrunogensoul.jpeg (32.84 KB, 392x500 - viewed 263 times.)

* Admiral_Somerville.jpg (89.25 KB, 796x600 - viewed 157 times.)

* Hood.jpg (50.94 KB, 800x510 - viewed 184 times.)

* merselkebirplan.jpg (46.38 KB, 752x600 - viewed 153 times.)

* 00merselkebiravantlattaur2.jpg (68.89 KB, 886x641 - viewed 158 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #2 on: January 14, 2012, 12:06:43 pm »

Kada je ova poruka stigla do Žansula, kf Dijuf je bio već na putu prema britanskom brodu. Iako je prvi susret Holanda i Dijufa bio srdačan, bili su prijatelji od pre rata, Dijuf mu je morao saopštiti da je admiral Žansul naredio da britanski brod ne može da se popuni zalihama, posada ne može na kopno i da ne može da održava radio vezu dok je u luci, sve u skladu sa tačkama primirja. Takođe mu je saopštio da ne sme da preuzme bilo kakva dokumenta od njega, a ako želi da razgovara sa admiralom, on će mu poslati svog načelnika štaba. Holand je i dalje insistirao da se sretne sa admiralom, ali mu Dijuf odgovara da mu je rekao sve što je imao da kaže. Ovo je Holanda veoma pogodilo, jer je imao važna dokumenta za admirala i takođe se nadao da će uspeti da ga nagovori da francuzi pođu sa britancima.

U 07:25 Dijuf napušta Foxhound i u 07:45 dolazi na palubu admiralskog broda Dunkerque i raportira admiralu o svom susretu. Admiral Žansul je bio veoma ljut zbog poruke koja mu je poslata u 07:05, tako da odbija da primi Holanda, i izdaje naređenje da se Foxhound uddalji iz luke.

Ko je bio admiral Žansul? To je bio čovek u 60-im godinama života, odličan pomorac i odličan oficir, veliki patriota spreman na velike žrtve zarad svoje domovine. Čovek istančanih manira, velikog znanja. Prijatelj admirala Darlana, čovek koji strogo verovao u vojnu hijerarhiju. Poraz francuske mu je teško pao, a što je najgore bilo nije imao nikakve informacije kojima bi mogao da barata, a britanci ni su želeli da ih pruže. Sav teret trenutka je pao na njegova pleća, ali se on nije snašao u tom sudbonosnom trenutku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pre prijema Žansulovog naređenja, Holand se dogovara sa komandantom broda da mu da jedan čamac, i on u pratni dva mornara odlazi prema francuskom admiralskom brodu. Po prijemu Žansulove poruke, komandant britasnkog razarača odlučuje da se udalji iz luke, jer nije bilo potrebe dalje komplikovati ionako neprijatnu situaciju. Na 200 metara od admiralskog broda on staje i čeka Dijufa da mu se približi u drugom čamcu. Tada mu predaje dokumenta za admirala i saopštava mu da će na istom mestu sačekati odgovor. Dijuf predaje dokumenta admiralu u 08:45. U 09:00 Dijuf se opet sreće sa Holandom i prenosi mu jasan i nedvosmislen odgovor Žansula.

„Ja admiral Žansul, već sam objasnio admiralu Nortu da moji brodovi nikada neće pasti neoštećeni neprijatelju u ruke. To i Vama opet ponavljam. Ali na ovaj ultimatum, moram da Vas obavestim da će francusko brodovi na silu odgovoriti silom.“

Holand je još jednom Dijufu pokušao da objasni situaciju s britanske strane gledišta, kada to nije uspeo, predaje mu, već pomenuti, tekst ultimatuma. Dijuf se, u 09:25, vraća na admiralski brod, a u 10:00 Holand dobija ovaj odgovr:

„1. Admiral Žansul potvrđuje raniji odgovor koji je preneo kf Dijuf.
 2. Admiral Žansul je odlučio da se brani svim raspoloživim sredstvima.
 3. Admiral Žansul skreće pažnju admiralu Somervilu, da prvi hitac ispaljen protiv nas znači momentalno postavljanje francuske flote protiv V.Britanije, što znači rezultat suprotno dijametralan onome što želi Vlada V.Britanije.“


Kada je pročitao admiralov odgovor, Holand je duboko uzdahnuo i Dijufu rekao sledeće:

„Dozvolite da primetim, kao oficir oficiru, na Vašem mestu i moj bi odgovor bio isti.“

Za svo vreme pregovora, admiral Somervil je bio veoma nestrpliv. U 08:10 signalizira sa svog komandnog broda:

„Admiralu Žansulu od admirala Somervila. Nadamo se da ćete prihvatiti naše predloge i biti na našoj strani.“

U međuvremenu mu Holand javlja o totalnoj propasti pregovora, a on, preko Foxhounda, u 10:50 javlja Žansulu:

„Sa žaljenjem Vas obaveštavam da, u skladu sa naređenjima koje imam od Vlade Njegovog veličanstva, ne mogu da vam dopustim da napustite luku ukoliko niste prihvatili naše predloge.“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tada naređuje da Foxhound položi mine na ulazu u luku i javlja Holandu da ima nameru da otvori vatru u 12:00. Međuti njegovi izviđački avioni mu javljaju da francuski brodovi nisu spremni za isplovljenje, tako da on menja svoju odluku i saopštava Holandu da će vatru otvoriti u 14:00. U 13:10, opet šalje Žansulu poruku:

„Ukoliko ste prihvatili naše predloge, na jarbolu komandnog broda podignite zastavicu N, inače u 14:00 otvaram vatru.“

Po prijemu ove poruke Žansul objavljuje borbenu uzbunu. On je želeo da dobije na vremenu i nekako sačeka noć. Istovremeno je spremao brodove da napuste sidrište, kao i obale baterije za borbu. Osim toga tražio je da i vazduhoplovstvo bude u pripravnosti ukoliko dođe do okršaja. U 13:15 on šalje sledeću poruku na Foxhound:

„Ja ne nameravam da isplovim na more. Poslao sam vaše zahteve svojoj vladi i čekam njen odgovor. Ne dopustimo da se desi nešto što ne možemo popraviti posle.“

U 13:30 ponovo šalje poruku na Foxhound:

„Spreman sam da lično primim vašeg pretstavnika zbog nastavka pregovora.“

Samervil je opet odložio otvaranje vatre. Holand se i dalje nadao da će se sve svršiti mirno, te je, sa kf Dejvisom, čamcem otišao da se nađe sa Dijufom. Kada su se našli na palubi francuskog admiralskog broda, bilo je tačno 14:12. U isto vreme su tri britanska aviona položili magnetene mine ispred Orana. Pregovori su trajali sledećih sat i 15 minuta, ali obe strane nisu uspele nikako da se usaglase šta i kako dalje. Žansul je na kraju sumirao svoju poziciju, navodeći sledeče:

„1.Francuska flota ne može da se ne povinuje uslovima primirja i zanemari francusku Vladu.
2.Flota je dobila naređenje od komande mornarice, da svi brodovi koji se nalaze u situaciji da ih neprijatelj zarobi, moraju otploviti za SAD ili moraju biti potopljeni.

3.Sva naređenja će biti izvršena.

4.Na brodovima stacioniranim u Alžiru i Oranu je već počela demobilizacija posada.“


Holand se odmah javlja Samervilu:

„Admiral Žansul je potvrdio da je počela demobilizacija posada. U slučaju napada neprijatelja, brodovi će otploviti za Martinik ili SAD. To nije ono što smo mi tražili, ali je to najviše što možemo dobiti.“

Admiral Samervil prima ovu poruku u 16:20, ali istovremeno saznaje da je na francuskim brodovima u Alžiru i Oranu data borbena uzbuna. On stoga ne čeka završetak pregovora, već šalje sledeću poruku:

„Ukoliko britanski predlozi ne budu prihvaćeni do 17:30, ponavljam 17:30, potopiću vaše brodove.“

Za to vreme ni Žansul nije sedeo skrštenih ruku. Već u 07:58 on određuje borbeni raspored, a u 09:00 naređuje podizanje pare na brodovima. U isto vreme saopštava svojim komandantima da su britanci došli da predaju ultimatum koji francuzi ne mogu da prihvate, i naglasio im da budu spremni da na silu odgovore silom. U 13:00 objavljuje borbenu uzbunu i naređuje razaračima da podignu sidra i premeste se na bolji položaj. Lovački avioni na aerodromima Saint-Denis-du-Sigue i Realisanne su dobili naređenje da budu u pripravnosti, ali da ne poleću bez admiralovog naređenja. U 16:45 naređuje poletanje tri izviđačka aviona.

Prva Žansulova poruka stiže u francusku u 07:56, u ruke admirala Le Luka:

„Britanska flota, od tri bojna broda, nosača aviona, krstarica i razarača, se nalazi ispred Orana i predala nam je ultimatum da potopimo svoje brodove u roku od 6 časova ili će oni to učiniti silom. Odgovor britancima je da ćemo na silu odgovoriti silom.“

Le Luk odmah naređuje da 3. eskadra u Tulonu počne sa dizanjem pare i prenosi telefonom poruku Darlanu. Daralan dalje naređuje svim brodovima u Mediteranu da na silu odgovore silom. U 12:05 Le Luk naređuje brodovima da podignu sidra, a u 12:10 da se krene put Orana. U 13:00 Darlan saznaje i za treći predlog britanaca, da brodovi otplove za Antile, što je donekle bilo u skladu sa direktivom francuskog admiraliteta od 24. juna, kada je naređeno da brodovi otplove za SAD, ukoliko bude postojala opasnost da ih neprijatelj zarobi. S druge strane britanci su insistirali na ovome, iako nije bilo nikakve neposredne opasnosti da brodovi padnu u neprijateljske ruke, te je stoga celokupna zbrka samo još više pojačana. Osim toga, odlazak brodova na Antile bi mogao biti shvaćen kao kršenje primirja, što bi dovelo francusku u još teži položaj.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U 13:05 Le Luk šalje Žansulu poruku:

„Vama je poznato da je glavnokomandujući naredio svim brodovima na Sredozemlju da vam krenu u pomoć. Na silu odgovorite silom. Ukoliko je neophodno, upotrebite avijaciju i podmornice. Komisija za primenu primirja je upoznata. Potpis Le Luk Moris Atanas.“


Ovo je značilo samo jedno...borbu.

Prvi put, 135 godina od bitke kod Vaterloa, britanci su se spremali da otvore vatru na francuze. U 16:56, britanska eskadra je plovila u kursu 70, kada je otvorila vatru. Prvi plotuni padaju u severo-zapadnom delu zaliva u blizini mola. Britanski artiljerci su imali dovoljno vremena da zazmu sebi dobru poziciju i da gađaju kao na vežbi. U istom trenutku sa jarbola na francuskim brodovima je skinut zastavni signal „odgovaraj“ i podignut je signal „otvori vatru“. Prema Žansulovom naređenju svi brodovi su krenuli da podižu sidra, a iz luke su trebali da isplove po sledećem redosledu, Strasbourg, Dankerque, Provence i Bretagne.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Strasbourg je uspešno izveo ovaj manevar i krenuo sa sidrišta u 17:09, brzinom od 15 čvorova. Uskoro prolazi kraj jedne od zaprečnih mreža i izlazi na otvoreno more. Tada razvija brzinu od 28 čvorova i upućuje se u Tulon.U 16:57 vatru otvaraju i razarači Terrible i Volta, gađajući dva britanska razarača koji su vršili korekciju vatre. Četvrtim plotunom uspevaju da pogode jedan od britanskih brodova, koji uskoro polažu dimnu zavesu i skrivaju se u njoj. Istovremeno se more penilo od britanskih plotuna oko njih. Dunkerque je počeo da otpušta krmeni vez i sa levog boka mu prilazi jedan od remorkera kako bi mu pomogao u manevru.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* darlan.jpg (85.7 KB, 602x800 - viewed 138 times.)

* merselkebirizaviona.jpg (93.43 KB, 744x447 - viewed 110 times.)

* darlan odlikuje leluka.jpg (86.29 KB, 444x1000 - viewed 188 times.)

* bombardovanje 01.jpg (92.24 KB, 909x600 - viewed 133 times.)

* bombardovanje 02.jpg (52.21 KB, 744x566 - viewed 115 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #3 on: January 14, 2012, 12:20:01 pm »

Tada britanci opet pogađaju mol, a on otvara vatru u 17:00 i ispaljuje oko 40 zrna kalibra 330 mm na Hood. Iako su posade daljinomera davale sve od sebe, dim od eksplozija i dimna zavesa su im smetali. Povrh svega dolazi do kvara na elektro uređajima, tako da je ovaj brod bio prisiljen da obustavi vatru u 17:10. Oko njega su pljuštala britanska zrna kalibra 381 mm i on uskoro biva pogođen u katapult na krmi. Zatim ga pogađaju još dva teška zrna, koja probijaju donju oklopnu palubu i nanose teška oštećenja pogonskim osovinama. Isovremeno Žansul naređuje njegovom komandantu da baci sidro ispred tvrđavice Santon.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kako je brod bio ozbiljno oštećen, a nije mogao da uzvrati na vatru, Žansul naređuje da se nasuče i da ga posada napusti. U 17:04 i Provence pokušava da isplovi, kada ga jedna britanska granata pogađa u krmu. Brod zatim odgovara na britansku vatru, ali gađa neprecizno jer je daljina data njegovim atiljercima bila 65 kablova, dok je Hood gađao sa daljine od 85. Sve u svemu, ovaj brod je ispalio 10 plotuna sa ukupno 23 zrna bez rezultata. Uskoro je i ovaj brod nasukan, kako ne bi potonuo. Najnesretniji je bio bojni brod Bretgne, koji je, u 16:59, bio pogođen trećim britanskim plotunom. Ogroman vatreni stub se digao sa njegove krme i celokupna artiljerija mu je bila u trenutku onesposobljena.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Videći ovakvo stanje, njegov komandant je pokušao da ga nasuče, ali on ponovo biva pogođen plotunom, u 17:09. Uskoro počinje da eskplodira municija na brodu, a more ulazi u njega korz otvore na trupu. Zatim komandant izdaje naređenje da se brod napusti, ali pre nego što je to naređenje moglo da se uzvrši, on dobija još jedan pogodak kod glavnog jarbola. U tom trenutku brod potresa jaka eksplozija i on se, obavijen plamenom i dimom, polako prevrće i tone sa gotovo celokupnom posadom.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za to vreme, nosač hidroaviona Commandant Teste je bio okružen velikim brojem bliskih promašaja, ali nije imao težih oštećenja. Između 16:56 i 17:10, luku napuštaju Strasbourg i razarači Volta, Terrible, Kersaint, Lynx i Tigre, i zajedno kreću put Tulona. Jedino im se nije pridružio razarač Mogador, koji je, u 16:56, primio pogodak jedne granate kalibra 381 mm u krmu. Ova granata nekim čudom nije eksplodirala, ali je aktivirala 16 dubinskih bombi koje su se nalazila na klizačima na krmi, tako da je brod onesposobljen za dalju borbu i vožnju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/fX7JD9-Gk2Q?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

U 17:12 Samervil je naredio prekid vatre, posle 36-og plotuna iz oruđa glavnog kalibra. Iako je vatra sa francuskih brodova bila neprecizna, obalske baterije su počele sve preciznije da gađaju i polak, ali sigurno da približavaju svoje plotune njegovom brodovima. Osim toga gust dim je otežavao nišanjenje, a i sam je mogao da primeti da su tri kapitalna broda onesposobljena.

U 17:15, Žansul mu šalje poruku:

„Molim vas da prekinete sa vatrom.“

Na šta mu Samervil odgovara:

„Ponovo ću otvoriti vatru, ukoliko ne budem video da su Vaši brodovi potopljeni.“

Osim toga Samervil se brinuo jer mu je jedan brod klase Dunkerque umakao, tako da je naredio da odmah polete bombarderi sa nosača Ark Royal i presretnu ga, osim njih u lov su krenula i oba bojna broda i bojni krstaš.

U 20:30 Žansul svom protivniku šalje sledeću poruku:

„Bojni brodovi u Mers el Kebiru su van stroja. Upravo vršimo evakuaciju njihovih posada.“

U 20:53 komanda francuske mornarice šalje Žansulu poruku da prekine pregovore sa neprijateljem.

Za to vreme su britanski avioni napali Strasbourg, ali on uspeva da odbije njihove napade, tom prilikom oborivši dve letelice. On i razarači iz njegove pratnje uplovljavaju u Tulon 4. jula oko 20:10.

Po neuspešnom napadu na ovaj brod, britanska eskadra polako okreće i odlazi za Gibraltar, gde stiže 4.jula oko 18:00.

Po dolasku u svoju bazu, admiral Samervil obaveštava britanski admiralitet o svojem „brilijantnom uspehu“. Kako izviđaka avijacija nije mogla da potvrdi stanje u kojem se nalazio Dunkerque, iz admiraliteta mu šalju poruku da mora da ponovi napad i neutrališe i ovaj brod. Britanski admiralitet je doneo ovakvu odluku na osnovu presretnutog, slobodno se može reći glupog, naređenja admirala Esteve da se sva oštećenja nanesena brodovima prikažu težim nego što ustvari jesu. Zbog toga je nova operacija protiv ostataka flote u Mers el Kebiru, zakazana za 6. jul. Samervilu je već dosadilo da izigrava egzekutora, tako da u trenutku napuštanja Gibraltara, u 19:00, 5 jula, šalje admiralitetu poruku u kojoj se protivi novom bombardovanj s mora, jer je zbog položaja francuskog bojnog broda nemoguće izbeći civilne žrtve i štetu na civilnim objektima u luci, a to će samo produbiti ionako veliki jaz stvoren prvim napadom. Na osnovu ove poruke, admiralitet mu odgovara da je bombardovanje s mora moguće zameniti napadom avijacije.

U juto 6. jula Dunkeque se nalazio ispred stare tvrđavice Saint-André, oko 200 m do malog mola. Na brodu se nalazilo još oko 300 mornara koji su se trudili da izvrše neophodne popravke kako bi brod ostao na površini. Uz njegov bok se nalazio patrolni brod Terre Neuve, koji je pomagao u spasavanju. Prvi talas britanskih bombardera, 6 aviona Fairey Sworfish, napada u 05:30 i uspeva da pogodi Terre Neuve. Po pogotku torpeda na njemu eksplodiraju i dubinske bombe, koje nanose dalja oštećenja francuskom bojnom brodu. Istovremeno i francuzi otvaraju vatru na britanske avione. Sledeći talas napada u 05:40 i sastojao se od 6 torpednih aviona i 5 lovaca. Njih presreću francuski lovci i ispevaju da obore jedan britanski avion. Treći talas dolazi u 08:04 i uspeva da potopi remorker Èsterel. Nova oštećenja naneta francuskom bojnom brodu su bila teška, tako da je on ipak seo na dno.

Osim teških gubitaka u brodovima, francuzi su imali i teške gubitke u ljudstvu, to jest ono što je njima i najteže palo:

OficiriPodoficiriMornariUkupno
Bretagne36151810997
Dunkerque937179225
Provence1348
Strasbourg/235
Mogador/33740
Terre Neuve1269
Armen/235
Esterel15/6
Ukupno481991 0501 297

Britanski gubitci su bili simbolični, 4 aviona, od toga 2 lovca i 2 torpedna, te 2 mrtva pomorska avijatičara.


* bombardovanje 04.jpg (82.85 KB, 800x432 - viewed 197 times.)

* bombardovanje 03.jpg (44.28 KB, 744x554 - viewed 190 times.)

* bretanjprevrtanje.jpg (94.01 KB, 702x600 - viewed 211 times.)

* Mogador.jpg (96.33 KB, 800x504 - viewed 105 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #4 on: January 14, 2012, 12:26:23 pm »

Dakar

Poslednja faza operacije Katapult je bio pokušaj onesposobljavanja francuskog bojnog broda Richelieu, koji se nalazio luci Dakar. Ovaj brod je, nedovršen, stigao iz Bresta 23. juna 1940 godine i francuzi su smatrali da će tu biti siguran od neprijatelja.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kako bi se dočepali ovog broda ili ga potopili, britanci šalju flotni odred koji se sastojao od nosača aviona Hermes, teških krstarica Australia i Dorsetshire i slupa Milford. Ovi brodovi stižu ispred Dakara 7. jula, a u luku ulazi slup Milford koji francuzima predaje britanski ultimatum. Admiral Marzen ga, uvređeno, odbija i izjavljuje da će na silu odgovoriti silom. Kako britanci nisu znali kakvo je stanje artiljerije ovog bojnog broda ( a na njemu je bilo 250 granata kalibra 381 mm i samo 48 barutnih punjenja), oni se udaljuju od luke i čekaju noć.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U 02:10 luci se neprimetno približava jedan britanski avion, koji u neposrednoj blizini broda izbacuje dve dubinske bombe, u nadi da će ga one dovoljno oštetiti. Kako je dubina mora bila mala, svega 15 metara, one se ne aktiviraju. Kako je ova akcija bila neuspešna, britanci se odlučju na torpedni napad i opremaju svoje avione torpedima sa magnetnim upaljačima. Kako se pretpostavljalo da je gaz bojnog broda 10,5 metara, dubina ronjenja torpeda je podešena na 11,5. U 05:10, 6 britanskih torpednih aviona nanosi udar po bojnom brodu i od 6 izbačenih torpeda jedno prolazi ispod njega i aktivira se. Istovremeno sa torpedom, eksplodiraju i dubinske bombe, bačene tri časa ranije, tako da brodu nanose teška oštećenja. Kobilica je bila izvijena u dužini od 25 metara, oplata probijena i deformisana, deformisani i probijeni tankovi goriva i ulja, prodor vode na 3 mesta, generatori struje van upotrebe, dve pogonske osovine iskrivljene, turbine van ležišta, deformacije na kupolama topova kalibra 152 mm, lom radio antene, listovi kormila i njihovi pogonski uređaji oštećeni.

Britanci se zatim udaljavaju, a britanski admiral Ričard Onslou šalje admiralu Marzenu sledeću poruku:

„Ja se iskreno nadam da je operacija, izvedena sa mojim velikim žaljenjem, prošla bez mrtvih i ranjenih među vašim oficirima i mornarima."

Operacija Katapult je bila jedno od najmračnijih poglavlja savremenih francusko-britanskih odnosa. Operacija koju su britanski oficiri nevoljno izveli, dovela je do velike bure u francuskoj i samo povećala netrpeljivost francuza prema britancima. Britanski admiral Somervil je posle akcije pisao:

„...najveća politička greška modernog doba, koja će podići ceo svet protiv nas...mi se svi osećamo kompletno osramoćeni...“

I general de Gol je kasnije napisao u svojim memoarima:

„Naša nadanja su doživela veliki udarac. Priliv dobrovoljaca se drastično smanjio posle ovog događaja, i mnogi koji su želeli da se bore protiv nemaca, kako vojna lica tako i građani, su odustajali od svoje namere.“

Kao potvrda ovih njegovih reči se može navesti i to da je od  jula do decembra 1940. godine, snagama slobodnih francuza pristupilo svega 199 pripadnika mornarice, 11 oficira i 188 podoficira i mornara.


* Richelieu-3.jpg (42.64 KB, 474x350 - viewed 122 times.)

* HMS_Hermes_June_1940.jpg (67.41 KB, 450x341 - viewed 139 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #5 on: January 22, 2012, 06:11:02 pm »

Još malo fotografija iz Mers el Kebira.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* eksplozija terre neueve.jpg (103.57 KB, 910x600 - viewed 134 times.)

* dankerk posle avio napada.jpg (48.34 KB, 504x600 - viewed 110 times.)

* Sortie_sous_le_feu_Mers-el-Kébir_03-07-1940_jpg.jpg (170.48 KB, 1539x969 - viewed 120 times.)

* Croiseur_de_bataille_Strasbourg_03-07-1940.jpg (66.05 KB, 714x704 - viewed 204 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #6 on: January 22, 2012, 06:12:29 pm »

I dve slike.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* dunkerque_by_michel_guyot_2.jpg (114.15 KB, 744x591 - viewed 148 times.)

* final_moments_michel_guyot.JPG (78.18 KB, 744x556 - viewed 232 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #7 on: March 26, 2012, 11:00:41 am »

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/cA08YU9DkoA?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/sOlT5lr39Qk?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/hz5R3uBHJ4c?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>

<iframe width="720" height="420" src="//www.youtube.com/embed/fPeAjrYdYkQ?fs=1&start=" frameborder="0" allowfullscreen="true"></iframe>
Logged
ViribusUnitis
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 389


« Reply #8 on: July 06, 2014, 04:38:03 pm »

Slučaj Mers-el-Kebir nije kontroverzan kao što se čini. Britanski admiral Somerville ponudio je Francuzima u svojem ultimatumu vrlo prihvatljive i časne uvjete. Nudio je internaciju flote na Martiniqueu. Jasno, nije dolazilo u obzir da francuski brodovi ostanu u dotadašnjem statusu jer da su kojim slučajem - a ta mogućnost nije bila nerealna - prešli na stranu Osovine, Saveznici bi u Sredozemlju bili u velikim nevoljama. Također, vlada u Vichyju je ideološki bila vrlo bliska i sve bliža Osovini i na njene garancije se nije moglo računati. Kada su Francuzi odbili ultimatum, Royal Navy nije imala izbora. Ishod je bio tragičan za francuske mornare, ali mislim da za to treba kriviti francusku komandu.
Logged
Mika.Mitrovic
mornar
*
Offline Offline

Posts: 30



« Reply #9 on: July 06, 2014, 05:08:48 pm »

Ovo bi trebao biti bojni brod Denkerk, nakon napada.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Trup bojnog broda Bretanja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Le_Dunkerque_échoué.JPG (820.83 KB, 3009x1802 - viewed 179 times.)

* Coque_du_bretagne_001_(2)mers el kebir nakon bitke.jpg (79.7 KB, 830x488 - viewed 128 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #10 on: June 07, 2015, 05:54:52 am »

Vir: "Večernji list" - Vojna povijest
http://www.vecernji.hr/

Propast francuske flote u Drugome svjetskom ratu

Britanski premijer Churchill donio je odluku da treba na sve načine spriječiti da francuska flota dođe u njemačke ruke

Autor:
dr. sc. Vojislav Maksimović

U rujnu 1939. francuska ratna mornarica (Marine Nationale) zauzimala je četvrto mjesto na svijetu.  Tijekom prvog razdoblja Drugoga svjetskog rata poznatoga kao «čudni rat» ona je sudjelovala skupa s Royal Navy u lovu na njemački džepni bojni brod „Admiral Graf von Spee“, a zatim u kombiniranoj operaciji u Norveškoj. Tijekom bitke za Francusku imala je aktivnu ulogu u borbama kod Boulogne sur Mer, Dunkerquea i prigodom evakuacije savezničkih postrojbi iz atlantskih luka u operacijama «Dynamo», «Cycle», i «Ariel». Može se reći da je francuska mornarica ispunila sve postavljene zadatke uz minimalne gubitke u materijalu i ljudstvu. Na Mediteranu Marine Nationale izvela je prije potpisivanja primirja samo jednu veću akciju sa skromnim rezultatima (operacija «Vado»). Moderna i kvalitetna francuska flota ostala je netaknuta nakon bitke za Francusku i kao takva sačuvala svu svoju ubojnu moć.

Nakon potpisivanja primirja s Njemačkom 22. lipnja 1940. prema točki VIII sporazuma o primirju, veliki dio francuske flote, uključujući i najsnažniju eskadru « Force de Raid», trebao je biti razoružan i stavljen pod njemačku kontrolu u francuskim ratnim lukama na atlantskoj obali. Pitanje francuske flote postaje u tom trenutku noćna mora za predsjednika britanske vlade Winstona Churchilla. Royal Navy bila je izrazito snažnija od Kriegsemarine ali u slučaju da se Njemačka domogne najmodernijih brodova francuske flote, strategijska situacija na atlantskoj bojišnici postala bi u najmanju ruku veoma delikatna za Veliku Britaniju. Britanski premijer Churchill zato je bez oklijevanja donio odluku da treba na sve načine spriječiti da francuska flota dođe u njemačke ruke. Početkom srpnja 1940. razra- đen je plan «Catapult», operacija čiji je cilj bio «silom ili milom» onesposobiti francusku flotu. Akcija je izve dena od 3. do 8. srpnja 1940. u četiri pomorske baze gdje su se sklonile francuske eskadre neposredno prije potpisivanja primirja. Dijelovi francuske flote koji su bili u britanskim lukama Plymouth i Portsmouth, jednostavno su bili zaplijenjeni. Oni su kasnije postali jezgra mornarice Slobodne Francuske (Forces Navales Françaises Libres) na čijem čelu je bio general Charles de Gaulle. Francuska mediteranska eskadra X ostala je od 4. srpnja 1940. imobilizirana u Aleksandriji nakon «gentlemenskog sporazuma» britanskog i francuskog zapovjednika.


* 7ca1ab6164ed20a2c054c0be18318311.jpg (88.54 KB, 780x505 - viewed 100 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #11 on: March 14, 2017, 08:44:22 pm »

Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #12 on: January 04, 2018, 08:07:53 am »

Beg Strasbura.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 11-2b1733e41379440d962aac34bc7a9205.jpg (282.82 KB, 1156x841 - viewed 63 times.)
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.046 seconds with 23 queries.