PALUBA
March 29, 2024, 11:35:14 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik foruma PALUBAinfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16   Go Down
  Print  
Author Topic: Mala škola za Oklop  (Read 104394 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #180 on: March 11, 2013, 09:09:55 pm »

Pošto ja nevolim da se pravim pametan, a zaista neznam pravo značenje pojma "rektifikacija",
(možda negde i ima na Palubi objašnjenje), molio bi nekog od ovih zvezdoznanaca ( angel)
da mi to lijepo ovde objasni.....hvala.  Wink
Logged
Rade
Administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 056


« Reply #181 on: March 11, 2013, 09:19:21 pm »

Uskladjivanje nišana, u najkraćem. Neko od stručnijih će već to malo detaljnije...
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #182 on: March 11, 2013, 09:41:36 pm »

Nije problem.
Rektifikacija.

Uparivanje linije topa, virtuelne linije koja ide sredinom topovske cijevi sa linijom nišanske sprave. Uparuju se tako da linija topa i linija nišanske sprave "udaraju" u istu tačku. Pošto je nišanska sprava pomjerena unazad, gore i lijevo u odnosu na usta topovske cijevi ta linija ne može biti paralelna, jer postoji taj ugao paralakse.
Zato se vrši podešavanje na udaljenu metu, vjerovatnu daljinu cilja, na 1500 metara. Tu je greška u +/- mala u odnosu na cilj koji bi bio na približnim daljinama..
U fabričkoj hali ili u hangaru, radionici u kasarni, postoje rektifikacione mete na kojima se vrši podešavanje na malim daljinama u zatvorenim prostorijama.

Razlog vršenja rektifikacije je razdešavanje paralelnosti ovih linija. Najčešći razlog je krivljenje topa zbog uticaja sunca. Zato na topovskoj cijevi postoje termoizolacioni limovi, ili na Čiftenu ili Merkavi ove platnene navlake na topu.
Top je na našem tenku dugačak van kupole 5,11 metara. Rektifikacija se vrši u hladu, ako se može, ali to nije uvijek moguće. Takođe se vrši nakon nekoliko opaljenja iz topa, nakon što se sama topovska cijev ugrije od gađanja.
Kineska cijev se bukvalno ne krivi na suncu. Naša je dobra, a ruska se krivi toliko da je to vidljivo golim okom po suncu.
Ako nema opreme za rektifikaciju može se izmjeriti krivljenje cijevi po suncu pomoću referentne libele koja se nalazi na kolijevci topa pored nišandžije. Postavi se u nulu, a na usta topa se stavi kvadrant, te se izmjeri položaj topa. Nakon nekih pola sata na suncu izmjeri se ponovo položaj usta topa i vidi se koliko se top iskrivio.

Strana topa koja je izložena suncu se grije u odnosu na stranu topa koja je u hladovini. Tako da se top uvijek krivi na stranu suprotnu od sunca.

Na novijim tenkovima postoji rektifikaciono ogledalo pomoću kojeg se vrši automatska rektifikacija topa. Iz nišanske sprave se pošalje laserski zrak na to ogledalo, te se mjeri gdje je vraćen taj zrak na jedno polje u nišanskoj spravi. To je bilo urađeno i na našem Vihoru.

Na ovom se topu, na vrhu vidi jedno izbočenje koje služi za tu automatsku rektifikaciju.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pozdrav

Vlado



* laserski reflektor na topu 1.jpg (61.03 KB, 621x442 - viewed 311 times.)

* Laserski reflektor na topu.jpg (99.27 KB, 774x584 - viewed 319 times.)
« Last Edit: March 11, 2013, 09:48:30 pm by vladimir_16 » Logged
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 364



« Reply #183 on: March 11, 2013, 09:51:37 pm »

Zahvaljujem na objašnjenju.... Wink
Logged
micha
Stručni saradnik - OMJ
zastavnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 831


« Reply #184 on: March 11, 2013, 11:54:23 pm »



   Znači rektifikacija ili ispravljanje ( nišanske tačke u odnosu na liniju cevi ) a ne ,,elektrifikacija'' što znači nešto sasvim drugo.

Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #185 on: March 12, 2013, 08:50:17 am »

Vlado, dali je to na merkavi "ogledalce" za merenje krivine cevi?

PO poziciji bi moglo biti, ali način fiksiranja je upitan, pošto deluje malo labavo.


LPB
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #186 on: March 12, 2013, 12:11:02 pm »

Nisam tenkist, ali mali prilog u ovoj temi. Moj prilog je podložan ispravkama (Vlado napred!), no mislim da sam dobro preveo prilog o modifikaciji SUV Fotone iz Ljubljane - rješenje mjerenja ukrivljenosti cijevi.


Fotona (Ljubljana) je svoj sistem upravljanja vatrom (SUV) nadogradila sistemom za mjerenje ukrivljenosti cijevi. Razvili su senzor  koje se sastoji iz predajnika i prijemnika (kvadrantna diode) laserskog snopa (montiran na štitu topa) i nosač sa ogledalcem koji je montiran na ustima cijevi. Taj sistem (mjerenja ukrivljenosti cijevi) uključi se prilikom punjenja topa tako, da predajnik šalje zrake u ogledalce na ustima cijevi topa, zrake se odbijaju od ogledalca u prijemnik pod različitim kutevima (ovisi od veličine zakrivljenosti cijevi). Podatak primi kvadrantna dioda, pošalje ga kao informaciju u računar SUV-a, koji odstupanje unosi u balistički izračun za gađanje.  Teoretski je problem jako jednostavan i  lako izvodljiv. Pojavio se problem zaščitenosti i oklopljenosti ogledalca na ustima cijevi (što znači masu oko 10kg) kao i čvrstoče i preciznosti učvrščenja, da se poslije 100 ispaljenih granata ne pomjeri niti za jedan mikron.  Učvrščenje  skolopa sa ogledalcem nije se smjelo vršiti varenjam,  bušenjem cijevi  niti učvrščivati vijcima, jer bi se time narušila kohezija materijala cijevi. Pokusi sa različitim bragama nisu dali dobrih rezultata, jer je prilikom opalenja, sistem doslovno ostao u “zraku” i pao na zemlju. Interesantno, da slovenka vojska nije pokazala zanimanje za taj sistem mjerenja ukrivljenosti cijevi.

-primopredajnik na štitu topa



* 6bbb1b31-b7c2-4f66-b34d-326192dfd435_zps5e5b97ef.jpg (373.79 KB, 670x494 - viewed 135 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #187 on: March 12, 2013, 12:12:19 pm »

-ogledalce na cijevi topa


* ogledalce.jpg (415.69 KB, 670x498 - viewed 144 times.)
Logged
kukador
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 809



« Reply #188 on: March 12, 2013, 03:03:29 pm »

i kako se onda vrši montaža ogledala na vrh cijevi?
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #189 on: March 12, 2013, 03:25:00 pm »

Poznat problem. Ogledalce se pravi u procesu proizvodnje topa. Ogledalce je dio topa i nije spojeno zavrtanjem ili varenjem, nego je napravljeno brušenjem površine u procesu tokarske obrade topa. Na skoro svim topovima ovo ogledalce spada kod opaljenja ako je ogledalce dodano na top. Ali ako je napravljeno u sklopu onda se čvrsto drži.

Ovaj Fotonin sistem je dosta jeftin. Na Vihoru je prijemnik laserskog snpoa bio u nišanskoj spravi. Sad tu nastaju softverski problemi oko računanja korekcije i promjene paralakse topa. Odnosno, na Vihoru je ovo bilo rješeno malo bolje, a sa tim i skuplje.

Podešavanje nišanske sprave se vrši na odnovu položaja topa. Otvor nišanske sprave je pomjeren unazad, gore i lijevo u odnosu na usta topa. A te dvije linije, linija nišanjenja i linija topa moraju biti paralelne, odnosno moraju da se susreću na cilju. Dakle, nisu paralelne. Zato se uvode ove korekcije za taj ugao.

Top se krivi na suprotnu stranu od sunca. Tu su jako bitni termoizolacioni limovi koji se vide na topu. Na nekim tenkovima tu je neko posebno platno.
Top se takođe krivi i kod opaljenja. To se zove temperiranje topovske cijevi. Nakon dva tri opaljenja potrebno je izvršiti korekciju osa. To krivljenje zna biti do pola hiljaditog.

Na Vihoru se je ova korekcija vršila onoliko često koliko je to radio nišandžija. Automatski.

Pozdrav

Vlado
Logged
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 16 530



« Reply #190 on: March 12, 2013, 03:31:23 pm »

Po takvim informacijama, koje se mogu tu pročitati, vidi se (bar po meni) koliko je bio Vihor tehnološki napredniji od M84.

Dali se planiralo modernizirati M84 sa sklopovima Vihora?
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #191 on: March 12, 2013, 04:25:56 pm »

i kako se onda vrši montaža ogledala na vrh cijevi?

Prema podacima koji su mi na raspolaganju. Nije izmišljeno ništa novo. Upotrebljen je sistem pričvršćivanja isti kao i što se učvršćuje pojačivač trzanja (kad se puca sa manevarskom municijom), koji je upotrebljen na PAP M66. E, sad kako je na PAP-ovki to učvršćeno znaju oružari.
Logged
Vladimir Ivanović
Stručni saradnik - OMJ
poručnik fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 4 896


Da sam nomalan, poludio bih.


« Reply #192 on: March 12, 2013, 05:05:22 pm »

Boštjane, šta bi bilo da je bilo teško je reći.

Vihor nije završen. Imao je dobrih rješenja, a neke modifikacije i modernizacije traže pare i vrijeme.

Pozdrav

Vlado
Logged
Kolekcionar 08
vodnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 313



« Reply #193 on: March 13, 2013, 09:43:33 pm »

Evo jedno pitanje od mene (mozda malo glupo), nadam se da nisam promasio temu...
Koliku zastitu pruzaju zastitne gume (improvizovane) koje se postavljaju na oklopna vozila, od kojih kalibara stite i koliko pomazu zastiti od kumulativnog mlaza ? I kako je bolje postaviti uz sami oklop ili odmaknute ?
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #194 on: March 13, 2013, 11:04:19 pm »

Da bi guma, pa makar i improvizovana, bila iole od koristi, mora biti bar armirana čeličnim predivom. Balistički nivo zaštite, montirane čak i u opremljenijoj radionici mislim da je minimalan protiv obične municije. Možda bi nešto više zaštite pružala od starijih modela kumulativnih zrna, i to ako se postavi odmaknuto od osnovnog oklopa. Na taj način može se delimično destabilizovati kumulativni mlaz i umanjiti probojnost. Najbolja udaljenost određuje se empirijski, ko preživi. Negde sam čitao da je to oko pola metra.
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 [13] 14 15 16   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.029 seconds with 22 queries.