PALUBA
March 28, 2024, 07:29:24 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3   Go Down
  Print  
Author Topic: Povijesni razvoj nosača aviona-opčenito  (Read 18054 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« on: March 19, 2012, 06:19:50 pm »


NOSAČ AVIONA

Nosač aviona je ratni brod velike brzine i velikog akcijskog radijusa, s prostranom i slobodnom palubom, postrojenjima i uređajima za smještaj, održavanje opskrbu, poljetanje I sletanje raznovrsnih tipova aviona; zaštićen oklopom i naoružan raketama more- zrak i artiljerijom srednjeg i malog kalibra za protuzračnu obranu i sredstvima za protupodmorničku obranu. Nosači aviona osnovna su udarna snaga u sastavu velikih flota, a svojim avionima izvršavaju najraznovrsnije zadatke na moru, u zraku i na kopnu.


Povijesni razvoj nosača aviona



Razdoblje do kraja prvog svjetskog rata

Pojava i razvoj aviona na kopnu ukazali sun a potrebu njihove primjene i na moru, najprije za izviđanje a poslije i za borbene akcije. Prvi je uspješni poletio američki civilni pilot E.Ely 14. novembra 1910, avionom tipa Curtiss, sa privremene drvene platform 24,7x7,3m na usidrenoj lakoj krstarici Birmingham na sidrištu Hampton Roadsu; uspješno je sletio isti pilot 18. januara 1911. na krmenu platform usidrene krstarice Pennsylvania u zaljevu San Francisca. Pri sljetanju avione su zaustavljala  22 tanka, čvrsta i elastična užeta razapeta preko sletne platforme, koja su na krajevima bila opterećena vrećama pijeska od 25kg, pri sljetanju kuka ispod avionskog repa zahvatila bi jedan od konopa, a na prednjem dijelu platforme razapeto platno sprečavalo je da avion udari u brodsko nadgrađe. Prvo eksperimentalno polijetanje aviona s katapulta izvršio je američki poručnik T.G.Ellyson 1912. u Annapolisu.


* EEly14111910.jpg (26.5 KB, 639x245 - viewed 120 times.)

* 18111911-1.jpg (32.05 KB, 640x479 - viewed 111 times.)

* CurtisBirminhamlakakrstarica.jpg (49.63 KB, 639x495 - viewed 120 times.)

* Pennsylvania prvo sljetanje.jpg (38.42 KB, 465x354 - viewed 118 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #1 on: March 19, 2012, 06:25:51 pm »


Potkraj 1911. i početkom 1912. Britanci izvode pokusna uzletanja s bojnih brodova Africa, Hibernia i London. U tim pokusima ustanovljeno je da mala platforma zauzima mnogo prostora, da smeta brodskoj artiljeriji i da zahtijeva veliku sposobnost pilota. Kao rješenje problema admiral M.Kerr predožio je da se izgradi brod s velikom i prostranom poletno-sletnom palubom bez nadgrađa. Međutim, skorašnji početak prvog svjetskog rata i mišljenja da su hidroavioni pogodniji  za pomorske akcije, doveli su do odluke da se počnu graditi nosači hidroaviona. Pregrađeni trgovački brodovi Engadine, Riviera, Ben-Chree i Empress mogli su ponijeti samo nekoliko hidroaviona, a stečena iskustva, prilikom bombardiranja američkih baza za dirižable (1914), u Jyllandskoj bitki, dardanelskoj operaciji i akcijama u Sjevernom moru, pokazala su da je pri valovitome moru otežano spuštanje na  brod i dizanje hidroaviona na brod, a gotovo nemoguće polijetanje i sletanje na more.

Prvi nosač aviona bio je pregrađeni oklopni krstaš Furious s kojeg su uklonjeni prednji jarbol, pramčana topovska kula i baterija topova; poslije je poletno-sletna paluba postavljena i preko krme. Avioni su dizani iz hanagara i spuštani u njih pomoću električne dizalice. Srednja artiljerija bila je raspoređena po bokovima broda ispod poletno-sletne palube; nosio je 10 aviona. Takav konstrukcijski izgled zadržali i kasniji nosači aviona. U sastavu flote sudjelovao je u julu 1918. u akciji za uništenje njemačkih dirižabla. Pri kraju rata, talijanski nedovršeni putnički brod Conte Rosso pregrađen je u nosač aviona Argus na kojemu je poletno-sletna paluba, obilježena po sredini broda bijelom linijom, bila postavljena po cijeloj dužini broda, a komandni most bio postavljen na platform jednog lifta koji se spuštao ispod palube za  vrijeme uzlijetanja i slijetanja aviona; umjesto dimnjaka postavljene su ispod palube dimovodne cijevi  sa otvorima na krmi. Imao je dva električna lifta za avione i nosio je 20 torpednih aviona; polijetalo je s pramca u vjetar pri velikoj brzini broda.


* NA0001.jpg (41.44 KB, 638x225 - viewed 115 times.)

* NA1+1.jpg (101.8 KB, 565x385 - viewed 123 times.)

* NA1+2.jpg (24.9 KB, 451x288 - viewed 99 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #2 on: March 19, 2012, 06:32:47 pm »

Razdoblje do kraja drugog svjetskog rata


Ratna iskustva u upotrebi aviona nisu bila dovoljna da bi pružila potrebne elemente za konstruktivna rješenja (istisnina, zaštita, brzina, naoružanje, broj aviona,način polijetanja i slijetanja i dr.); osim toga, u doktrinama velikih ratnih mornarica smatralo se da je bojni brod glavni flotni brod, a nosač aviona samo specifični brod čiji se avioni upotrebljavaju za daleka izviđanja a izuzetno i za napad. Sve je to dovelo, početkom dvadesetih godina, do pojave različitih tipova nosača aviona. Bitan utjecaj za razvoj nosača aviona do 1930. imao je vašingtonski pomorski ugovor (1922) kojim je bila određena istisnina do 27.000ti kalibar topova do 203mm, ali su zemlje, koje su već započele pregrađivati brodove veće nosače mogle dovršiti.
U Velikoj Britaniji na moderniziranom Eagleu (pregrađeni čileanski bojni brod Almirante Cochrane) prvi put je 1923 primjenjena nadgradnja nazvana “otok” na desnom boku na kojem su bili smješteni komandni most, uređaji za kontrolu leta i dimnjak, pa se time izbjegao opasan prolaz dima kroz dimovodne cijevi na krmi. Da bi se sačunala stabilnost broda, na suprotnom boku smješteni su pomoćni strojevi i tankovi s gorivom koji su se punili morskom vodom čim se potrošilo gorivo. Na prvome projektiranome nosaču aviona Hermes, hangar za avione nije imao pregrade  ni verikalne nosače, ali je radi zaštite od požara bio opremljen razgranatim vatrogasnim sistemom. Modernizirani Furious (1925) Iijapanski Kaga imali su po dvije poletno-sletne palube; gornja, iznad hangar služila je uzlijetanje težih i za slijetanje svih aviona, a donja, kraća, (protezala se od hangar do pramca u dužino 40m) samo za polijetanje lakših aviona (izviđački i lovački). Taj je sistem poslije napušten.Tipovi Courageous i Glorius kao i Furious bili su pregrađeni od bojnih krstaša, na kojima su, umjesto uređaja za usporavnja avina bile postavljanje mreža za zaustavljanje; zbog snažnog udara aviona pri slijetanju one su kasnije zamijenjene sa 8 poprečnih užeta sa hidrauličnim kočenjem.
 U razdoblju od 1924. do 1930. postavljeni su katapulti za izbacivanje aviona i uvedeni su hidraulični liftovi. Broj aviona povećao se ali su i dalje postojale teškoće pri slijetanju. SAD su pregradile dva bojna krstaša Lexington i Saratoga u najveće nosače aviona između dva svjetska rata, kojima je poboljšana konstrukcija: hangar je podijeljen sa 8 protupožarnih pregrada koje su se mogle uvlačiti, a vatrogasni sistem (voda i pjena) imao je priključke u hangaru i na palubi. Da bi se avioni zaštitili od strujanja zraka pri slijetanju, postavljeni su preklopni paravani. Na japanskom nosaču Hosyo prvi put je ugrađen  giroskopski stabilizator da bi se smanjilo valjanje. Slično kao britanski Furious pregrađena su 1928. i 3 japanska bojna broda u nosače aviona (Akagi, Amagi i Kaga). Oni su imali čak po tri sletno-poletne palube, a svaki je posluživao po jedan lift. “Otok” je uklonjen a dimnjaci postavljeni horizontalno na oba boka. Francuska je pregradila bojni brod Normandie  u nosač aviona Béarn, na kojem je “otok” izgrađen kao ispupčenje na desnom boku. SSSR, Njemačka i Italija nisu gradili nosače aviona.


* NA0002.jpg (71.89 KB, 638x188 - viewed 134 times.)

* NA0003.jpg (260.96 KB, 604x640 - viewed 127 times.)

* NA0004.jpg (79.51 KB, 639x472 - viewed 118 times.)

* NA0005.jpg (101.33 KB, 640x465 - viewed 131 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #3 on: March 19, 2012, 06:42:32 pm »


Londonski  pomorski sporazum (1930) zabranio je da se grade nosači manji od 10.000t i da budu naoružani topovima većim od 155mm. Iskustva u do tada izgrađenim nosačima aviona i ona na pomorskim manevrima tridesetih godina, utjecala su na daljnju gradnju nosača aviona. Usporedno se mijenja i doktrina o njihovoj upotrebi u ratu; počelo se smatrati da avijacija s nosača aviona treba da prethodnim udarima omekša protivničke pomorske snage i da poslije s osnovnim flotnim snagama sudjeluje u glavnom udaru, u eksploataciji uspjeha i u gonjenju. Japanci počinju smatrati da je nosač aviona, po svom značenju i snazi ravan bojnim brodovima.
Zbog toga sve ratne mornarice napuštaju pregradnju nedovršenih bojnih brodova i grade nove nosače, ali več tada nastaju razne dileme, alternative i kompromisi. Borbeni avion postaje sve veći, teži i brži, što zahtijeva dužu i jaću poletno-sljetnu palubu i odgovarajuće hangare, liftove, radionice i dr.; vrijeme uzlijetanja jednog aviona, iako smanjeno, iznosilo je 2-3 min, a samostalan let 2-3 sata, što je automatski određivalo i broj aviona na brodu (ne više od 60); zbog toga se ni jedna ratna mornarica nije poslužila dozvoljenom istisninom od 27.000t. Smatralo se također da je u nosač aviona skupocijeni brod, ali nedovoljno zaštićen i osjetljiv na pogodke bombi i torpeda, te te da je probitačnije imati više manjih nosača aviona. Avioni su mogli uzljetati po relativno lijepom vremenu i plovidbom broda u vjetar, što se smatralo taktičkim nedostatkom. Japan gradi (1929) manji nosač aviona tipa Ryuyo, a kasnije veće i brže Soryu i Hiryo. SAD grade (1933) veći tip Ranger, ali zbog male brzine grade  (1934-1936) dva veća tipa Enterprise s oklopnom zaštitom, vrlo jakom protuavionskom artiljerijom i većim brojem aviona  (to je početak smanjenja kalibra topova i svđenje na protuavionsku artiljeriju).
 Istodobno  Velika Britanija gradi dva nosača aviona tipa Eagle s oklopom koji štiti i hangar, a podvodna zaštita ostvarena je sistemom blistera; bočni zaštitni pojas proteže se ispod vodene linije; tri hidraulična lifta i dva katapulta osiguravali su brzo dizanje i uzlijetanje aviona. Poslije Londonske pomorske konferencije (1936) počinje ubrzana izgradnja nosača aviona. Velika Britanija gradi tri teška nosača aviona tipa Illustrious, a malo zatim dva nešto veća  tipa Implacable sa dvostruko većim brojem  malokalibarskih topova i većim brojem aviona.  SAD grade (1939) dva prototipa  Hornet i Wasp bez malokalibarske artiljerije; Japan dva tipa Shokako i dva manja Shoho; Francuska (1938) dva tipa Joffre i Njemačka (1938) dva tipa Graf Zeppelin koji nisu dovršeni. U tom razdoblju, a osobito uoči drugog svjetskog rata, mijenja se i brojčani odnos vrsta aviona: prevladavaju borbeni avioni, povećava se broj lovačkih aparata, a prodire i ideja o upotrebi  avona za protupodmorničku obranu,  čime se javlja i upotreba gradnje eskortnih nosača aviona.


* 600px-Joffre_svg.png (10.74 KB, 600x157 - viewed 123 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #4 on: March 19, 2012, 06:50:22 pm »

Na početku drugog svjetskog rata SAD grade nosače aviona u serijama različitih veličina i namjene i tada počinje njihova podjela i diferencijacija.  Prema zadacima razvrstavaju se u flotne (Fleet Aircraft) i eskortne (Escort Aircraft Carrier); prvi su bili predviđeni da nanesu glavni udar protivničkim pomorskim snagama a dijelili su se na teške, s istisninom većom od 20.000t, brzinom do 34čv i sa oko 80 aviona, uglavnom bombardersko torpednih i lake nosače aviona, s istisninom do 20.000t, brzinom oko 34čv i 50 aviona, pretežno lovaca bombardera koji su se upotrebljavali  i za izviđanje. Eskortni nosači aviona bili su namijenjeni za protuavionsku i protupodmorničku obranu  konvoja trgovačkih brodova; istisnina im je bila do 15.000t, brzina 15-25čv, a imali su oko 20 aviona lovaca i aviona za protupodmorničku borbu. U SAD najbrojniji (24)  bili su teški flotni nosači aviona tipa Essex i nešto manji tipa Boxer; zbog veličine i težine aviona imali su dugu poletno-sletnu palubu;  do 1942. uzlijetali su samo jednomotorni avioni teški  do 5t, a 18. aprila 1942. u napadu na Tokio uzletjeli su prvi dvomotorni avioni tipa B-25.
 Gušća podjela brodskog trupa na vodonepropusne pregrade osigurala je bolju podvodnu zaštitu; podjela pogonskog postrojenja na 4 samostalna turbinska kompleksa osiguravala je veću žilavost i otpornost; poboljšan je system gašenja požara, a artiljerijsko naoružanje u ratu stalno je povećavano i poboljšavano. Iskustva u toku ratnih godina ukazala su potrebu za što većim brojem aviona pa se potkrak 1944. grade tri veća teška flotna nosačaaviona tipa Midway, koji su dovršeni poslije rata. U lake flotne nosače aviona bilo je pregrađeno 9 lakih krstarica  tipa Independence, a izgrađena su dva veća tipa Saipan. Eskortni nosači dobivani su rekonstrukcijom trgovačkih brodova (55) ili serijskom novogradnjom (oko 70); bili su to tipovi: Bogue, Casablanca, Sangamon i Commencement Bay. Imali su kraće poletno-sletne staze bez “otoka” i slabije artiljerijsko naoružanje.
 Velika Britanija gradi četri teška flotna nosača aviona tipa Ark Royal, od kojih su dva završena poslije rata, na njima su ugrađeni parni katapulti, i osam lakih flotnih nosača aviona tipa Centaur, od kojih su neki završeni tek 1953.godine; projektira dva tipa Malta i gradi 12 lakih flotnih nosača aviona tipa Hercules. Eskortnih nosača aviona bilo je oko 40, građeni sun a sličan način kao američki; to su bili tipovi: Attacker, Ameer, Glory i Campania.  
Japan je u početku rata izgradio 11 lakih flotnih nosača aviona pošto je pregradio matične brodove za podmornice i prepravio brze putničke brodove; to si bili tipovi: Zuiho, Chitose, Hajataka i Chuyo. Prepravkom trgovačkih brodova dobio  je 5 eskotrnih nosača aviona; bili su to tipovi Mizuho i Kamoi. U drugoj polovici 1942. dovršava teški flotni nosač aviona Tahio i gradi 14 lakih flotnih nosača aviona tipa Unryu ( do kraja rata dovršeno ih je samo 5). Najveći flotni nosač aviona u drugome svjetskom ratu Shinano dobiven je rekonstrukcijom blizanca bojnog broda Jamato i imao je vrlo jako artiljerijsko naoružanje i zaštitu; bili su oklopljeni i cjevovodi  za ventilaciju i gorivo.
 Na osnovi potreba i iskustva stečenih  u početku rata, Italija se odlučuje 1941. da prepravi dva putnička broda  (od oko 30.000brt) Roma i Augustus u nosače aviona, ali ih zbog brzine kapitulacije ne uspijeva dovršiti. Australija i Kanada imale su po dva eskortna nosača namijenjena za eskortnu službu.


* NA0007.jpg (192.11 KB, 640x517 - viewed 148 times.)

* NA0006-1.jpg (119.36 KB, 639x543 - viewed 131 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #5 on: March 19, 2012, 06:56:16 pm »


Brz tempo izgradnje nosača ogleda se u ovim podacima; početkom 1940. u SAD bilo je u službi samo 6 nosača,  a potkraj 1944. bila su već  122, od kojih 87 eskortnih;  u Velikoj Britaniji bilo je 61 i u Japanu 26.Odnos bojnih brodova i nosača u početku rata u velikim ratnim mornaricama bio je 3:1, a pri kraju obratan 1:3. Avioni sa nosača u početku rata upotrebljavani su za daleka izviđanja i zaštitu flotnim sastavima, ali britanski napad na Taranto (1941.) i japanski na Pearl Harbor pokazali su kako nosači mogu nanjeti  i odlične udare. Otada je bojni brod počeo gubiti primat glavnog broda, a poslije bitaka u Koraljnome moru i kod otoka Midwaya,  vođenih na razmaku od oko 200NM, isključivo avijacijom, nosač aviona postao je glavni brod i osnovna flotna snaga. Bojni brod izgubio je primat ne zbog slabe obrane i zaštite, već zato što nije mogao zadavati odlučne udare na velikim daljinama. Kasnije akcije u pomorskim operacijama u Tihome, Atlantskom i Indijskom oceanu, pa na Arktiku, u Sredozemnome i Sjevernome moru to su i potvrdile. Eskortni nosači također su uspješno sudjelovali u protuavionskoj i protupodmorničkoj obrani trgovačkih brodova i u gonjenju i uništavanju podmornica (bitka za Atlantik). Nosači aviona su uspješno sudjelovali u pripremi i pomoći operativnih pomorskih desanata u Sredozemnome moru, a osbito na Pacifiku i savim pri kraju rata te u akcijama protiv strateških ciljeva duboko u pozadini protivnika (Okinawa, Tokio). Avijacija je sa nosača potopila najviše velikih i mnoštvo ostalih ratnih brodova, ali su gubici  nosača također bili veliki. U toku rata Japan je izgubio najviše nosača (21), od toga ih je bilo 5 eskortnih;  SAD 11 od toga 6 eskortnih i Velika Britanija 10 od toga 3 eskortna; najviše su jih potopile avijacija i podmornice (36). Iako slabo zaštićen veoma osjetljiv na pogotke i lako oštetljiv, nosač je ipak bio najkorisniji veliki ratni brod.


* HMS_Ark_Royal_h85716.jpg (114.2 KB, 640x426 - viewed 145 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #6 on: March 19, 2012, 06:59:57 pm »

Razdoblje poslije drugog svjetskog rata                        
      
Kad je rat završen, veći broj nosača, osobito lakih i eskortnih u SAD I Velikoj Britaniji povućen je iz službe,  raspremljen i stavljen u rezervu.  Započeti u ratu, teški nosači tipa Midway u SAD I Eagle u Velikoj Britaniji dovršeni su u početku pedesetih godina. Sve brži i konstantan razvoj  aviona (avionic su sve veći i teži, s pojavom aviona na mlazni pogon znatno se povećala njihova brzina, povećano je naoružanje, oprema i gorivo) neposredno je utjecao i  na promjene u konstrukciji, osobiti u uređajima i instalacijama za posluživanje aviona. Zbog svega toga prvih dvadesetak godina  poslije rata često se pregrađuju nosači aviona. Zbog povećane brzine i težine aviona bilo je potrebno pojačati i produžiti pletno-sletnu palubu; da bi se povećao manevarski prostor na poletno-sletnoj palubi i omogućilo istovrijemeno uzlijetanje i sljetanje aviona, uvedena je kutna paluba, u početku pod kutom od 5% do 8%, a kasnije i 10,5%, u odnosu na uzdužnicu broda, s koje se katapultiralo i na koju su sljetali avioni, dok je glavna poletno-sletna paluba u uzdužnici broda ostala za pripremu i uzljetanje aviona; električni i hidraulični katapulti zamijenjeni su parnim (30 puta jači od onih prije 20 godina) kojima su se izbacivali teški avionic s punim zalihama goriva i sa borbenim sredstvima,  ne samo kad brod plovi uz vjetar već i kad brod stoji ili mu vjetar puše s krme. Da bi se smanjilo valjanje broda, što posebno otežava slijetanje aviona, uvedeni su veliki giroskopski stabilizatori (1% istisnine broda); nosivost liftova povećana je na 50t, a da bi se smanjila njihova težina grade se od aluminija; najveći nosači imaju 4 lifta (3 na desnom i 1 na lijevom boku); za sigurni slijetanje aviona po noći postavljeni su automatski optički uređaji za navođenje pilota, a kasnije i elektronski uređaji za slijepo slijetanje (Automatic Carrier Landing Sistem). Uvođenjem univerzalnog automatskog artiljerijskog naoružanja velike kadence smanjuje se broj topova, a poslije se uvodi i raketno naoružanje za protuzračnu obranu. Na velikim nosačima zadržana je oklopna zaštita palube iznad glavnih pogonskih postrojenja i municijskih komora a i vertikalnog pojasa koji je proširen do visine oklopne palube, posebna pažnja posvećena je podvodnoj zaštiti (oko 300 nepropusnih prostora) kako bi se osigurala plovnost i horizontalnost poletno-sletne palube. Uvođenjem nuklearnog pogona ostvarena je praktički neograničena autonomija plovidbe (10 do 13 godina bez popune goriva), a zbog smanjenja klasičnoga pogonskoga goriva ušteđeno je na istisnini oko 10.000t. Usavršena je protupožarna zaštita sistemom vatrostalnih zavjesa i uređajima sa pjenom kojima se upravlja sa centralnog mjesta.


* NA0008.jpg (198.76 KB, 639x482 - viewed 133 times.)

* NA0009.jpg (217.54 KB, 640x482 - viewed 118 times.)

* NA0011.jpg (111.34 KB, 639x520 - viewed 140 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #7 on: March 19, 2012, 07:06:11 pm »

SUVREMENI NOSAČI AVIONA

Nova poslijeratna (1958) taktičko-tehnička svojstva nosača aviona I promjene u koncepcijama o njihovoj upotrebi donijele su, umjesto borbe protiv protivničke flote, kao primarni zadatak akcije protiv starteških objekata na kopnu. Nosači aviona u ratnoj mornarici SAD dijele se: na nuklearne nosače aviona za napad (Nuclear-powered Attack A.C.), na nosače aviona za napad (Attack A.C.), protupodmorničke (ASW A.C.) i na školske nosače aviona (Training A.C.). SAD od 1955. do 1965, radi modernizacije brodova, pregrađuju i opremaju nosače aviona tipa Essex za desantne operacije (18); oni su nosili i do 30 jurišnih helikoptera. Druge nosače (18) opremale su za protupodmorničku borbu.
Prvi poslijeratni građeni nosači za napad (1952-59) sa mlaznim avionima bila su 4 tipa Forrestal, kojima je pojačana oklopna zaštita (paluba do 100mm a vertikalni pojas do 155mm); pletno-sletna paluba prostire se preko čitavog brodskog trupa; imaju 4 lifta do 50t i 4 patna katapulta. Uvođenjem raketnog naoružanja (1967) artiljerija je smanjena od 8 na 4x127mm topova;  uveden je sistem atomsko- biokemijske zaštite. SAD poslije (1960-68) grade još 4 slična ali poboljšana nosača tipa Kitty Hawk.  Uvedena je suvremena elektronička oprema, uključivši i tordimenzionalni radar; nose više aviona, nemaju artiljeriju već samo raketno naoružanje za protuavionsku obranu. U toku 1963. moderniziran je nosač tipa Essex uvođenjem suvremene opreme  za protupodmorničku obranu. U međuvremenu (1958-61) gradi se prvi nuklearni nosač tipa Enterprise sa 8 nuklearnih reaktora i 4 parne turbine, predviđen i kao komandni flotni brod. Grade se (1968-81) tri najveća nuklearna nosača aviona tipa Nimitz. Pored lovačko-bombarderske  ima će i protupodmorničke avione. Planira se 8 brodova za kontrolu mora (Sea Control Ship); oni po svojim predviđenim karakteristikama zauzimaju mjesto između nosača, krstarica i fregata s raketnim naoružanjem; namijenjeni su za protupodmorničku obranu. U korejskom i vijetnamskom ratu avioni sa nosača djelovali su protiv različitih objekata na kopnu, ali nisu postigli očekivane rezultate.


* NA0010.jpg (50.99 KB, 640x340 - viewed 117 times.)

* NA0012.jpg (84.73 KB, 640x352 - viewed 107 times.)

* NA0013.jpg (62.56 KB, 638x318 - viewed 119 times.)
« Last Edit: March 19, 2012, 07:12:38 pm by duje » Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #8 on: March 19, 2012, 07:11:58 pm »

SSSR

Kad su se ratni brodovi SSSR-a počeli otiskivati na otvorena mora i ka više nisu mogli biti zaštićeni avijacijom sa kopna, ukazala se potreba za izgradnjom  nosača aviona. Na iskustvima u izgradnji nosača helikoptera tipa Moskva izgrađuju se dva nosača tipa Kuril na kojima se predviđaju avioni  sa vertikalnim uzlijetanjem i helikopteri. Poletno-sletna paluba proteže se preko 2/3 brodske dužine, a pramčani dio predviđen je za smještaj raketnog naoružanja za protuzračnu i protupodmorničku obranu. Namijenjeni su za zaštitu flotnih snaga na dalekim morima, za protupodmorničku borbu i zaštitu iskrcanih trupa.

Francuska

Francuska je poslije rata dobila od SAD 2 i od Velike britanije 1 eskortni nosač aviona (La Fayette, Arommanches,  Dixmude), a sagradila je (1955-63) dva nosača tipa Clemenceau koji imaju dva lifta i dva parna katapulta za izbacivanje aviona teških 11t; oklop pokriva poletno-sletnu palubu, nadgrađe i komandni most, a uveden je i sistem za atomsko-biokemijsku zaštitu.

Velika Britanija

Velika Britanija nije počinjala gradit nosače aviona, ali je promjenom suvremenih tahničkih dostignuća (kutna paluba, parni katapulti, trodimenzionalni radar, veći liftovi, suvremeno naoružanje) neprekidno modernizirali svoje nosače (Eagle, Ark Royal, Illustrions, Implacable, Indomitable i Hermes) i tako ih usposobljava za primanje suvremenih aviona  većih dimanzija, brzine, naoružanja i težine.
    
Poslije drugog svjetskog rata, nosače aviona imale su još:  Australija 2, Kanada 2, Nizozemska 1 i Španjolska 1
 
Iako nosači aviona velikih ratnih mornarica dobivaju sve veće značenje u raznim vojnopolitičkim pritiscima i intervencijama na nesvrstane i druge zemlje širom svijeta, ipak je u toku posljednijih desetak godina (tekst je iz 1981. godine) njihov broj opao, osim u SSSR-u. godine 1963. SAD sui male u službi 55 nosača aviona (15 za napad, 16 za zaštitu, 16 eskortnih i 8 pomoćnotransprtnih); Velika Britanija 5 teških, Francuska 2 teška nosača aviona. Ostale zemlje su dobivale ili kupovale nosače od SAD i Velike Britanije (Australija 2, Kanada, Argentina, Brazil, Indija i Nizozemska po 1). Godine 1975. SAD sui male 21 nosač (2 nuklearna, 11 udarnih i 8 protupodmorničkih), a 1978. broj operativnih nosača SAD smanjilo se na 14 (3 nuklearna tipa Nimitz, 1 nuklearni tipa Enterprise, 8 tipa Forrestal i 2 tipa Midway), Velika Britanija imala je 1, Francuska 2, Australija, Indija, Brazil po 1 i SSSR 3.
(S. Petrović 1981.)        


* NAClemenceauFRA0001.jpg (78.54 KB, 639x439 - viewed 106 times.)

* NA-toranjEnterpriseUSA0001.jpg (183.13 KB, 434x639 - viewed 132 times.)

* NHBulwarkGB0001.jpg (176.16 KB, 639x435 - viewed 106 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #9 on: March 19, 2012, 07:28:56 pm »

Američki nosači aviona


* ALincoln.jpg (70.59 KB, 639x456 - viewed 133 times.)

* CVinson.jpg (56.85 KB, 639x421 - viewed 116 times.)

* DEisenhower.jpg (38.4 KB, 639x326 - viewed 106 times.)

* GBush.jpg (49.74 KB, 639x426 - viewed 109 times.)

* HTruman.jpg (66.1 KB, 639x426 - viewed 112 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #10 on: March 19, 2012, 07:31:37 pm »

Američki nosači aviona [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Nimitz.jpg (90.52 KB, 640x424 - viewed 108 times.)

* RRegan.jpg (46.87 KB, 600x463 - viewed 122 times.)

* Stennis.jpg (48.23 KB, 639x425 - viewed 113 times.)

* TRoosevelt.jpg (52.95 KB, 638x273 - viewed 123 times.)

* Washington.jpg (55.31 KB, 468x311 - viewed 225 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #11 on: March 19, 2012, 08:34:04 pm »

Australski nosači aviona


* Melbourne21.jpg (97.25 KB, 639x378 - viewed 115 times.)

* Sydney17.jpg (44.72 KB, 639x450 - viewed 105 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #12 on: March 19, 2012, 09:50:03 pm »

Argentinski nosač aviona


* Argentina25deMayo.jpg (70.04 KB, 640x443 - viewed 120 times.)

* Argentinskinosa.jpg (58.3 KB, 423x640 - viewed 124 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #13 on: March 19, 2012, 09:52:00 pm »

Nizozemski nosač aviona


* 81.jpg (27.91 KB, 639x396 - viewed 108 times.)

* Nizozemskinosa.jpg (23.96 KB, 638x225 - viewed 102 times.)

* R81.jpg (28.41 KB, 639x242 - viewed 132 times.)
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #14 on: March 19, 2012, 10:04:39 pm »

Nosači aviona iz Kanade


* Bonaventurecanada.jpg (194.92 KB, 585x422 - viewed 106 times.)

* Bonnie canada.jpg (51.54 KB, 640x480 - viewed 120 times.)
Logged
Pages:  [1] 2 3   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.038 seconds with 23 queries.