PALUBA
March 28, 2024, 03:55:37 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22   Go Down
  Print  
Author Topic: Raketne topovnjače klase "Kralj" HRM  (Read 168507 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #240 on: November 29, 2016, 06:21:27 pm »

Odlične slike. Hvala, Kilezr.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #241 on: March 20, 2017, 10:13:29 pm »

Povodom 25. godišnjice osnutka HRM-a i porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“, NIVES LOKOŠEK, dipl. ing. brod. napisao je i u Slobodnoj Dalmaciji objavio članak – hommage admiralu flote Sveti Letici. Članak je objavljen pod naslovom "Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora" u tiskanom izdanju u subotu, 11.03.2017., i to kao "plaćeni oglas", a u digitalnom izdanju je objavljen u subotu, 18.03.2017.

Cijeli članak dostupan je na linku: Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Autor u članku navodi da je propisano primopredajno ispitivanje konstrukcije broda na tzv. projektnom valnom opterećenju izvršeno tek olujnog zimskog jutra 1993., u akvatoriju između Visa i Palagruže, gdje je olujno jugo razvilo stanje mora 4 do 5.

Iz članka izdvajam i slijedeći pasus o osnivanju raketnih topovnjača klase "Kralj":

Quote
Vrhunski rezultat

Netočno je tvrditi da su raketne topovnjače klase „Kralj“ poboljšane inačice brodova klase „Končar“, izgrađenih na temelju kopiranih zastarjelih projekata stranih mornarica neprilagođenih uvjetima Jadranskog mora. Upravo su nedostaci klase „Končar“ razlog iniciranja razvojnih projekata, tj. osnivanja ratnih brodova na temelju stečenih iskustava i znanstvenih istraživanja. Klasa „Končar“ pripada počecima projektiranja ratnih brodova u Brodarskom institutu, početnoj fazi koja se nužno morala dogoditi.

Brodovi klase „Kralj“, kojoj pripadaju raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“ i „Kralj Dmitar Zvonimir“, vrhunski su rezultat razvojnog projekta brzih površinskih ratnih brodova jer su usvojene nove metode projektiranja procesa i sustava, koje su zatim verificirane i kasnije potvrđene u eksploataciji. Da pojasnim neke elemente projektnog postupka:

1. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u svijetu je do kraja osmišljena univerzalna metoda za inženjersko modeliranje i računalne simulacije, tzv. metoda konačnih elemenata. Ta metoda za analizu i projektiranje složenih nosivih sustava omogućila je da se odmah na početku projekta uzme u obzir velik broj relevantnih ulaznih podataka i sasvim je izmijenila projektni postupak, zahtijevajući novoosmišljenu strukturnu konfiguraciju brodskog trupa. Odbačen je postupni pristup projektu, tzv. metoda projektne spirale, u ratnoj brodogradnji.

2. Veliki pomaci dogodili su se u području definiranja opterećenja vjetrovnog valovlja Jadranskog mora i odziva konstrukcije broda na ta opterećenja. Rezultat te faze razvojnog projekta temeljen je na dugogodišnjem istraživanju Tabainova spektra valova Jadranskog mora. Bio je to početak rješavanja odziva brodske konstrukcije na kratkoročne i dugoročne prognoze valnog opterećenja, kao i na njihove ekstremne vrijednosti.

3. Od mnogih tehnoloških inovacija koje su iznjedrili ti razvojni projekti, mogu se istaknuti npr. zavarivanje tankostijenih limova čelika povišene čvrstoće od kojih je sačinjen trup raketnih topovnjača (pa i današnjeg novog patrolnog broda) ili zavarivanje debelostijenih jako zaobljenih limova i profila podmorničkog programa, nakon čega je naša trgovačka brodogradnja dobila ulaznicu u sferu poslova offshore brodograditeljske industrije.

4. Što se verifikacije projekata tiče, vrlo je slikovit zaključak pokušaja optimizacije elemenata brodske konstrukcije vodećim svjetskim softverskim programima koji je glasio da se „elementima konstrukcije broda ništa ne treba dodati, ali ni oduzeti“.

Navedene su samo neke elementarne natuknice dijelova znanstvenog pristupa projektiranja razvojnih projekata ratne brodogradnje u tadašnjem Brodarskom institutu, zbog čega je i u primisli neprihvatljivo usporediti brodove klase „Končar“ s klasom „Kralj“.

Slobodna Dalmacija


* HRM00.jpg (561.53 KB, 1109x840 - viewed 150 times.)
Logged
Solaris
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 12 357


#vragu i rat#


« Reply #242 on: March 20, 2017, 10:23:49 pm »

Quote
Netočno je tvrditi da su raketne topovnjače klase „Kralj“ poboljšane inačice brodova klase „Končar“, izgrađenih na temelju kopiranih zastarjelih projekata stranih mornarica neprilagođenih uvjetima Jadranskog mora. Upravo su nedostaci klase „Končar“ razlog iniciranja razvojnih projekata, tj. osnivanja ratnih brodova na temelju stečenih iskustava i znanstvenih istraživanja. Klasa „Končar“ pripada počecima projektiranja ratnih brodova u Brodarskom institutu, početnoj fazi koja se nužno morala dogoditi.

Odavno nisam pročita veći proljev, vidio sam članak ali nisam do sad ulazio u detalje. 

poz.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #243 on: March 20, 2017, 10:46:39 pm »


Neovisno od članka u SD, moje je mišljenje da su RTop klase Kralj razvijane od početka 80ih godina. Pošlo se od projekta RTop Končar, sa mnogim izmenama i novim zahtevima. RTop Končar su veoma uspeli brodovi. Dokaz je to da su i u RH i u CG u službi već 40 godina. Za ono vreme su bili veoma savremeni u svakom pogledu, sem možda raketa. Projekat je više puta odlagan iza raznih razloga, verovatno finansijskih. Ne sećam se tačno da li je prvi put u godišnjaku JFS pomenut 1983, ili 1985, pod oznakom "planned" - planirano/projektovano i nazivom "Kobra" class FAC/M, ili missile corvette. Brodovi su 9 metara duži i nešto širi od RTop Končar. Za tako mali brod to su velike razlike. Slični su uslovno govoreći, jer imaju isti Bofors SAK57, uz dodatak AK630CIWS, i sličan SUV. Odustalo se od veće brzine radi boljih maritimnih sposobnosti i većeg slobodnog prostora u trupu. Rakete RBS15 su daleko naprednije od P-21/22. Jedina slabija, ne i loša strana su možda motori Zvezda. Bilo bi dobro provesti remotorizaciju tih brodova u RM RH.
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #244 on: March 20, 2017, 11:44:56 pm »


Neovisno od članka u SD, moje je mišljenje da su RTop klase Kralj razvijane od početka 80ih godina. Pošlo se od projekta RTop Končar, sa mnogim izmenama i novim zahtevima. RTop Končar su veoma uspeli brodovi. Dokaz je to da su i u RH i u CG u službi već 40 godina. Za ono vreme su bili veoma savremeni u svakom pogledu, sem možda raketa. Projekat je više puta odlagan iza raznih razloga, verovatno finansijskih. Ne sećam se tačno da li je prvi put u godišnjaku JFS pomenut 1983, ili 1985, pod oznakom "planned" - planirano/projektovano i nazivom "Kobra" class FAC/M, ili missile corvette. Brodovi su 9 metara duži i nešto širi od RTop Končar. Za tako mali brod to su velike razlike. Slični su uslovno govoreći, jer imaju isti Bofors SAK57, uz dodatak AK630CIWS, i sličan SUV. Odustalo se od veće brzine radi boljih maritimnih sposobnosti i većeg slobodnog prostora u trupu. Rakete RBS15 su daleko naprednije od P-21/22. Jedina slabija, ne i loša strana su možda motori Zvezda. Bilo bi dobro provesti remotorizaciju tih brodova u RM RH.

Upravo tako. Pomorstvenost klase "Kralj" je neusporedivo bolja. Pored veće dužine od cca 9 metara, veći je i deplasman za cca 120 tona (cca 380t prema 260t punog deplasmana) što se na nemirnom moru i te kako osjeti. Remotorizacija ZVEZDA-MTU je kod ove klase tehnički i financijski vrlo zahtjevna, čak i upitna. Motori MTU su za približnu snagu znatno teži i veći. I nije to samo zamjeniti motore. Osim toga, niti jedan diesel motor na svijetu se po gustoći snage ne može mjeriti s M504B-2. Uz međuremontni resurs od 2000 ms, dok se mogu održavati ne treba ih mijenjati drugim.

Klasa "Končar" pak vrlo dobro "tuče" teško more dok ima veliku brzinu, odnosno dok vozi i turbinama. Samo s motorima je puno lošija priča. Iz navedenih razloga HRM je prije deset godina na RTOP-21 uložila znatan napor  vraćanja u ispravno stanje plinskih turbina RR "Marine Proteus". One od tad, redovito održavane, odlično rade. Uz izvrsne glavne motore MTU serije 538, brod u potpunosti koristi sve prednosti svog CODAG pogona i može po propulziji ostati u operativi još puno godina.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #245 on: March 24, 2017, 03:34:24 pm »

22.3.2017.

Dvadeset i peta obljetnica porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV“

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U nazočnosti zapovjednika Hrvatske ratne mornarice kontraadmirala Predraga Stipanovića, zapovjednika Flotile HRM kapetana bojnog broda Damira Dojkića te gostiju, na sidrištu vojarne „Sv. Nikola“ u utorak, 21. ožujka 2017., posada raketne topovnjače RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“, obilježila je dvadeset i petu godišnjicu od porinuća svoga broda.

U vrijeme rata u Hrvatskoj, tada projekt JRM RTOP-410, raketna topovnjača zatekla se na navozu brodogradilišta Kraljevica. Brod je trebao biti porinut u svibnju '91. no, s obzirom na okolnosti, djelatnici brodogradilišta odlučili su odgađati rok isporuke. Novogradnja je predstavljala prototip nove klase raketnih topovnjača sa modernijim motrilačkim sustavima i sustavima upravljanja vatrom te sa novom generacijom protubrodskih raketa u okviru novog protubrodskog raketnog sustava RBS-15. Stalnim odgađanjem završetka radova i isporuke broda, radnici brodogradilišta Kraljevica uspjeli su zadržati brod. Prva posada ustrojena je 28. rujna., te dopunjena 11. listopada 1991. Prvi zapovjednik RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“ bio je Tonči Vidan.

S obzirom da su u listopadu 1991. dijelovi bivše JRM još bili nazočni na otocima Vis i Lastovo prioritet HRM-a bio je što skoriji završetak gradnje broda kako bi se doveo u operativnu i borbenu uporabu. Brod je nakon povlačenja JRM-a dovršen te ulazi u flotni sastav HRM-a predstavljajući znatno pojačanje udarne moći HRM-a.

Tijekom dovršenja gradnje brod nosi ime Ban Jelačić, a nakon porinuća, 21. ožujka 1991., dobiva oznaku RTOP-11 te današnje ime. Kum broda bio je prvi predsjednik Republike Hrvatske dr Franjo Tuđman. Prvu samostalnu plovidbu RTOP-11 obavlja 25. svibnja 1992. u akvatoriju Riječkog zaljeva, nakon čega ulazi u operativnu uporabu.

Uslijedile su dvije godine stalne obuke kako u luci tako u plovidbi kako bi se postigla potrebita obučenost za borbena djelovanja. Prva prava provjera spremnosti broda uslijedila je sudjelovanjem na združenoj vježbi „BANDIRA 94“ u proljeće 1994. u blizini otoka Vira, tijekom koje su se uvježbavala borbena djelovanja.

Tijekom ljeta i početka jeseni uslijedila je priprema i uvježbavanje za konačni ispit borbene spremnosti uporabe protubrodskog raketnog sustava RBS-15 čija je konačna uporaba potvrđena uspješnim lansiranjem raketa na vježbi „POSEJDON 94“.

Uz navedeno, brod je sudjelovao i u posjetima stranim lukama Kopru 1999. i Ankoni 2000. godine, te u nizu domaćih i međunarodnih vojnih vježbi. Svakako vrijedi istaknuti sudjelovanje broda u međunarodnoj vježbi „Croatian Philbex“ 2002. te provjeru spremnosti za ulazak u NATO savez organizacijom i sudjelovanjem u velikoj međunarodnoj vojnoj vježbi „NOBLE MIDAS 2007“, kao i ostalim vojnim vježbama kojima se unaprjeđivalo znanje , obučenost i sposobnost rada po NATO procedurama.

Raketna topovnjača RTOP-11 „Kralj Petar Krešimir IV“ dužine je 53,68 m, širine 8,54 m, gaza 2,94 m. Istisnina broda je 390 t, dok je brzina koju može postići 36 čvorova. Posadu broda broji 33 člana, a zapovjednik broda je pbb Stipe Mornar.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tekst: OS RH/ V. Carev, M. Siriščević, Foto: OS RH/M. Siriščević, osrh.hr


* rtop_pkpIV_25_01.jpg (196.85 KB, 1200x900 - viewed 152 times.)

* rtop_pkpIV_25_02.jpg (372.71 KB, 1200x900 - viewed 203 times.)

* rtop_pkpIV_25_07.jpg (247.24 KB, 1200x900 - viewed 265 times.)

* rtop_pkpIV_25_08.jpg (272.44 KB, 1200x900 - viewed 215 times.)
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #246 on: March 25, 2017, 08:38:05 pm »


Pitanje 2: zasto ovi RTOP-ovi ne mogu duze da plove na manjim brzinama? Kakvi su to motori i pogonski sklopovi u pitanju?

Motori su lenjingradski "Zvezda" M-504b, 56 cilindrični u 7 redova po 8, praktično slični zvezdastim motorima. Ovi motori imaju vrlo veliku specifičnu snagu po jedinici mase i lagani su, na uštrb trajnosti. Vrlo slični motori, ali 42 cilindrični bili su na RČ i TČ. Ovi motori "vole da se obrću", namenjeni su upravo za kratke prepade velikim brzinama, na velikom broju okretaja. Konstruktivna im je mana da se brže kvare kad voze na malom broju okretaja, a postoji li konstruktivna osobenost motora zbog koje je to upravo tako, vrlo bih voleo da saznam.


Probat ću pojednostavljeno prikazati ovu složenu problematiku.

Pri dužoj vožnji na malim brojevima okretaja ne dolazi direktno do nekog kvara zbog konstruktivne mane  motora ali dolazi do intenzivnog stvaranja gareži. To je više-manje svojstveno svim diesel motorima s klasičnim visokotlačnim pumpama ubrizgavanja goriva ("bosh pumpe"). Kod  motora M504B-2 ovo je izraženo zbog relativno male količine goriva i vremenske kratkoće ubrizgavanja po svakom od ukupno 56 cilindara.

Dizel gorivo se inače sastoji od lanaca ugljika i vodika koji se pri paljenju raspadaju i izgaraju. Vodik uvijek lako izgori ali ugljik ne. Kad je izgaranje nepotpuno ugljik se taloži u vidu čađe. Čađa se u cilindru miješa sa uljem, smolama, česticama željeza i silicija te tvori garež.

U radu diesel motora na niskim brojevima okretaja, istovremeno sa smanjenjem količine ubrizganog goriva, smanjuje se i pritisak ubrizgavanja.  Pritisak ubrizgavanja u cilindar se smanjuje jer kroz iste bočne otvore mlaznica ubrizgača prolazi znatno manje goriva.  Kao rezultat toga, pri malim dobavama goriva raspršivanje je toliko loše da gorivo ne uspije potpuno sagoriti, bez obzira na veliki višak zraka za izgaranje. Tada dolazi do intenzivnog stvaranja gareži na mlaznicama ubrizgača, ispušnom ventilu i čelu klipa. U radu na praznom hodu ovog motora nakupine gareži na mlaznicama ubrizgača mogu toliko usporiti mlaz goriva da ono doslovno počne kapati u motor. To onda još više pogoršava uvjete stvaranja radne smješe goriva i zraka, stvarajući pritom još više gareži.

U pokusu provedenom u JRM, motor M503A je nakon cca 8-9 sati rada na praznom hodu na ubrizgačima imao "grozd" gareži a gorivo je tako loše izgaralo da je motor jedva radio, uz brojne druge negativne i opasne posljedice nakupina gareži po motor: otežano odvođenje topline, onemogućeno dobro zaptivanje ventila na sjedištima, zapečeni kompresioni prsteni u kanalima, pregrijavanje i povećanje termičkih naprezanja dijelova motora, moguće pojave prskotina na napregnutim dijelovima, povećano abrazivno habanje cilindarsko-klipne grupe i tako dalje, da sad ne ulazim dublje u problematiku.

Zbog svega navedenog mnogi proizvođači motora propisuju ograničenja minimalne snage ispod koje nije poželjan duži rad motora. Za motor M504B-2 ona iznosi oko pola sata na praznom hodu. Ako se vozi duže motori idu na "propuhivanje", odnosno u vožnju na masimalnoj snazi u cilju izgaranja nakupina gareži. To je standardni postupak brodova s ovim motorima.

P.S.
Novije izvedbe brodskih brzohodnih motora problem rješavaju i primjenom "common rail" sustava visokotlačnog goriva. Tu je visoki tlak goriva konstantan i neovisan o okretajima motora te u svim režimima rada dobro raspršuje gorivo. Broj sati  rada motora na praznom hodu je tako višestruko povećan. Na primjer, CATERPILLAR 3516C na novom OOB-u HRM ima maksimalno dozvoljeno jednokratno vrijeme rada na praznom hodu duže od 24 sata.


Logged
mtu
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 313


« Reply #247 on: September 01, 2017, 10:00:08 pm »

Slabo odabran motor
Ustvari Po kvaliteti ispusnog plina nije mogao biti ni odabran
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #248 on: November 23, 2018, 12:47:18 pm »

Tri slike RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" u teglju, snimljene u četvrtom i jedanaestom mjesecu ove godine. Nažalost, obje RTOP klase "Kralj" imaju problema s pogonom od kraja prošle godine, o čemu je već bilo riječi. Planom nabave MORH-a za 2018. godinu predviđena je nabava zamjenskih motora M504 B2 (osigurano 18,5 milijuna kuna s PDV-om) te bi po ugradnji slijedeće godine obje RTOP trebale biti vraćene u operativnu upotrebu.

Na dvije slike vidimo da nema pramčanog topa pa je ovaj period vjerojatno iskorišten i za remont topa Bofors SAK 57mm. RTOP-11 je po svemu sudeći na proljeće dotegljena u NCP Remontno brodogradilište Šibenik kako bi top bio skinut, a onda ovaj mjesec je ponovno dotegljena na ugradnju topa, kojeg vidimo na poslijednoj fotografiji snimljenoj 19.11.2018. Ne znam je li u međuvremenu izvršena i zamjena motora ili taj rad tek predstoji!?

Prateći članak nisam prenosio jer je pun baljezgarija neupućenog autora koji tegljenje dovodi u kontekst ovogodišnjih vježbi na kojima ove RTOP uopće nisu sudjelovale. Od svega se radi skandal i senzacija iako je sve oko ovih RTOP i problema s pogonom bilo od ranije poznato i javno dostupno. Ugodno me iznenadilo koliko su čitatelji koji su komentirali članak upućeniji u problematiku.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Photo: Dragan Zrnčević, Morski.hr


* Vukljanje-topovnjače-1.jpg (683.4 KB, 950x589 - viewed 128 times.)

* Krka-dovodi-Krešimira.jpg (300.85 KB, 950x608 - viewed 125 times.)

* 19.11-ga-odvode-e1542755195129.jpg (83.36 KB, 950x523 - viewed 132 times.)
« Last Edit: November 23, 2018, 02:42:07 pm by leut » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #249 on: November 23, 2018, 08:10:40 pm »

Ukoliko su ti brodovi i dalje perspektivni za HRM, zašto se ne razmišlja o savremenijim zamenskim motorima? 
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #250 on: November 23, 2018, 10:39:28 pm »

Ukoliko su ti brodovi i dalje perspektivni za HRM, zašto se ne razmišlja o savremenijim zamenskim motorima? 

Valjda zato što su Zvezda motori relativno jeftini, a mogu se kupiti čak i reparirani polovni. Za MTU mislim da HRM prosto nema šoldi, iako su upravo oni bili predviđeni projektom.
Logged
leut
Počasni član foruma
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 721



« Reply #251 on: November 24, 2018, 09:27:20 am »

Prethodni zapovjednik HRM, kontraadmiral Predrag Stipanović, u razgovoru za portal Obris.org polovinom 2017. godine izjavio je kako se od remotorizacije "Kraljeva" odustaje jer bi cijena zamjene motora zapadnima na samo jednoj RTOP bila jednaka cijeni jednog novog OOB-a.

Inače, tijekom 2017. godine na RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" izvršena je ugradnja novog navigacijskog radara u vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Zajedno s radarom rekonstruiran je i dio jarbola. Problemi s pogonom su se pojavili uoči početka mjerenja vibracija jarbola i testiranja novog radara.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 447


« Reply #252 on: November 24, 2018, 10:30:42 am »



Rekao bih čak, pošto je u bivšem Škorpiku bila i radionica za remont motora, da je moguće, od bede sa šoldima, čak staviti neke od preostalih M-503. ukoliko je takvih ostalo negde, a u međuvremenu skupljati novce za pravu zamenu na M-504/M-520, ili slične sa većim resursom. Moguće je da bi zamena na druge, zapadne motore, vukla i zamenu reduktora, što dalje otežava situaciju.
Logged
proxy1969
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 170


« Reply #253 on: November 24, 2018, 10:58:52 am »



Rekao bih čak, pošto je u bivšem Škorpiku bila i radionica za remont motora, da je moguće, od bede sa šoldima, čak staviti neke od preostalih M-503. ukoliko je takvih ostalo negde, a u međuvremenu skupljati novce za pravu zamenu na M-504/M-520, ili slične sa većim resursom. Moguće je da bi zamena na druge, zapadne motore, vukla i zamenu reduktora, što dalje otežava situaciju.

Mislim da ne treba ponavljati koja je taktička zamisao ovih brodova, koncept je postavila JRM, a HRM ga baštini dan danas, jednostavno jer je za dugu i obilno razvedenu obalu kakvu ima RH i više nego zadovoljavajući, a samim tim je i motorizacija bila i projektirana, zašto su korišteni sovjetski/ruski motori pri projektiranju je osim cijene i još ponečega činjenica koja se i danas baštini, klasa Kralj je direktni izvadak iz klase Končar.

Remotorizacija nije ne izvediva, ali je ekonomski ne isplativa jer je obiman zahvat koji ne uključuje samo zamjenu motora (kao kad u Yugo 45 ubaciš mašinu iz Z-101), a s druge strane ti brodovi danas imaju 25 godina, a pri kraju zahvata bili bi blizu 30 što ukazuje na činjenicu prije spomenutu da se za 80 % cijene može izgraditi novi brod, a ovi bi imali cca 30.

Usprkos trenutnoj krizi RH još uvijek ima kapacitete da sama može izgraditi brodove u ovakvom tipu klase, e sad ostaje kao i uvijek pitanje krznenih životinjica... Wink
Logged
bristova
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 322


« Reply #254 on: November 30, 2018, 08:59:17 pm »

Tri slike RTOP-11 "Kralj Petar Krešimir IV" u teglju, snimljene u četvrtom i jedanaestom mjesecu ove godine. Nažalost, obje RTOP klase "Kralj" imaju problema s pogonom od kraja prošle godine, o čemu je već bilo riječi. Planom nabave MORH-a za 2018. godinu predviđena je nabava zamjenskih motora M504 B2 (osigurano 18,5 milijuna kuna s PDV-om) te bi po ugradnji slijedeće godine obje RTOP trebale biti vraćene u operativnu upotrebu.

Na dvije slike vidimo da nema pramčanog topa pa je ovaj period vjerojatno iskorišten i za remont topa Bofors SAK 57mm. RTOP-11 je po svemu sudeći na proljeće dotegljena u NCP Remontno brodogradilište Šibenik kako bi top bio skinut, a onda ovaj mjesec je ponovno dotegljena na ugradnju topa, kojeg vidimo na poslijednoj fotografiji snimljenoj 19.11.2018. Ne znam je li u međuvremenu izvršena i zamjena motora ili taj rad tek predstoji!?

Prateći članak nisam prenosio jer je pun baljezgarija neupućenog autora koji tegljenje dovodi u kontekst ovogodišnjih vježbi na kojima ove RTOP uopće nisu sudjelovale. Od svega se radi skandal i senzacija iako je sve oko ovih RTOP i problema s pogonom bilo od ranije poznato i javno dostupno. Ugodno me iznenadilo koliko su čitatelji koji su komentirali članak upućeniji u


Topovnjače su tegljene samo kroz kanal Sv. Ante. Put od kanala do Splita vozile su na svoj  pogon. Novi motori još nisu nabavljeni.
Logged
Pages:  1 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 [17] 18 19 20 21 22   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 25 queries.