PALUBA
March 28, 2024, 06:53:13 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16   Go Down
  Print  
Author Topic: Canadair CL-215  (Read 117579 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
topalovicdj
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 395


« Reply #135 on: August 12, 2013, 04:47:17 pm »


 Iz Aprilskog broja Magazina " Defence", skeniran možda interesantan članak.

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
225 otpisan jula 84 zbog udesa kod Zadra
pozdrav Djordje
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #136 on: August 12, 2013, 06:32:02 pm »

Gdje bi ovo moglo biti , servis na licu mjesta Smiley
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* cl-215.jpg (253.29 KB, 1200x783 - viewed 322 times.)
Logged
airbag
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 267


« Reply #137 on: August 12, 2013, 06:59:30 pm »

To je  snimljeno na poziciji 44° 7'37.60"S i  15°12'55.16"I

Inače ispred te pozicije je i jedina tad službena hidroavionska PSS na moru, baš zbog ovakvih kvarova
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #138 on: August 12, 2013, 07:24:55 pm »

To bi trebalo biti u Zadru onda ,na Puntamiki
Logged
airbag
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 267


« Reply #139 on: August 12, 2013, 07:52:57 pm »

Da ne zaboravim napomenuti, Hrvatska je 1994. iznajmila Cl-215 1A10 registracija C-FTUU/(code) 221 (c/n 1011) i C-FTUV/(code) 222 (c/n 1020). Stigli su u Hrvatsku 7.6.94. vratili ih nakon sezone, ali 1995. stižu prvi kupljeni CL-215, 9A-CAB (c/n 1004, ex C-FYWQ) i 9A-CAC (c/n 1012, ex C-FTXE, oba proizvodnje 1971. Što bi značili da su CL-215 prisutni na Zemunikui u Hrvatskoj od 1981.-1991. pauza 92/93. i dalje od 1994. do 1996. kad stiže CL-215 6B11 (CL-415) i tako tradicija se nastavlja sad ima 6 komada CL-415. Hangari i zgrada isti ko 1981. samo se napravila nova stajanka jer eskadrila ima i AT-802AF PP avione.. 5 komada.
Logged
ZuluDelta
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 202


« Reply #140 on: August 12, 2013, 11:05:51 pm »

Da ne zaboravim napomenuti, Hrvatska je 1994. iznajmila Cl-215 1A10 registracija C-FTUU/(code) 221 (c/n 1011) i C-FTUV/(code) 222 (c/n 1020). Stigli su u Hrvatsku 7.6.94. vratili ih nakon sezone, ali 1995. stižu prvi kupljeni CL-215, 9A-CAB (c/n 1004, ex C-FYWQ) i 9A-CAC (c/n 1012, ex C-FTXE, oba proizvodnje 1971. Što bi značili da su CL-215 prisutni na Zemunikui u Hrvatskoj od 1981.-1991. pauza 92/93. i dalje od 1994. do 1996. kad stiže CL-215 6B11 (CL-415) i tako tradicija se nastavlja sad ima 6 komada CL-415. Hangari i zgrada isti ko 1981. samo se napravila nova stajanka jer eskadrila ima i AT-802AF PP avione.. 5 komada.

AB hangar je napravljen čini mi se 96. ti ćeš bolje znati, a prvi CL-215 voila

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Poštovanje ZD


* 9A-CAB.jpg (34.67 KB, 600x384 - viewed 127 times.)

* 9A-CAC.jpg (36.28 KB, 600x393 - viewed 139 times.)
« Last Edit: August 13, 2013, 12:42:09 pm by leut » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #141 on: August 12, 2013, 11:37:26 pm »

Na Zemuniku je napravljen novi Hangar za Kanadere ako se ne varam,vidi se u pozadini...
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* zemunik hangar.jpg (60.22 KB, 1024x682 - viewed 147 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #142 on: August 13, 2013, 08:50:22 am »

Na prethodnim stranicama "Sole" je stavio par slika iznajmljenih Kanadera ,ja mislim da su oni dok su bili kod nas bili stacionirani na Resniku/Divuljama kao i naši prvi nabavljeni primjerci kasnije je to sve prebačeno u Zemunik ,ako netko zna više ...
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* div41.jpg (165.07 KB, 800x600 - viewed 200 times.)

* div15.jpg (10.24 KB, 275x183 - viewed 848 times.)

* div42.jpg (17.42 KB, 569x348 - viewed 119 times.)
Logged
airbag
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 267


« Reply #143 on: August 14, 2013, 01:55:19 pm »

Onda su dati na prodaju, nakon što je u Zmaju napravljen KOMPLETAN remont sva na račun Hr buđeta !!, prepredenom bivšem mužu Bebe Lončar, Josipu Dikanu Radeljaku, koji ih je preprodao jednako prepredenoj firmi u Italiju, SOREMu, koji je mudro nekoliko godina kasnije ponudio Hr da im iznajmi te iste avione .. strava i uzas evo ih s It oznakama iznajmljeni Turcima ...



* S5S6.jpg (404.84 KB, 945x523 - viewed 152 times.)
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #144 on: August 14, 2013, 02:26:09 pm »

Da poznata mi je ta priča o šverc komercu ,evo par slika YU kanadera,


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
(prva slika je s početka devedesetih ako smeta nek nadležni slobodno maknu)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* cl-215 a.jpg (134.64 KB, 903x768 - viewed 181 times.)

* cl-215 b.JPG (234.11 KB, 1250x913 - viewed 165 times.)

* cl-215 c.jpg (233.5 KB, 640x480 - viewed 148 times.)

* cl-215 d.jpg (55.79 KB, 507x382 - viewed 159 times.)

* cl-215 e.jpg (43.44 KB, 628x352 - viewed 89 times.)
« Last Edit: May 27, 2016, 02:21:52 pm by Jester » Logged
airbag
mladji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 267


« Reply #145 on: October 17, 2013, 06:28:51 pm »

Legendarna ekipa na preuzimanju zadnjeg Cl-215 u Kanadi..

rijetka fotografija ..



* 301.jpg (279.14 KB, 823x557 - viewed 192 times.)
Logged
mandalina
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 152

bilo nekad i nevratilo se


« Reply #146 on: October 17, 2013, 06:40:28 pm »

Zna li se možda imena pilota i tehničara koji su bili u toj legendarni ekipi?
Logged
oficir neaktivne rezerve
potporučnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 2 294


" Drino, j.....ti ! "


« Reply #147 on: December 02, 2013, 08:54:20 am »

Večeras u 8:27 na TV kanalu HRT-1 biće emitovana emisija "Let iznad Hrvatske" posvećena čuvenim "Kanaderima" a reportaža će zaviriti i u bazu "Zemunik".
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #148 on: January 29, 2014, 09:33:58 am »

Jedan stariji članak iz HV no ništa manje zanimljiv a usko je vezan za ovu temu ;

Piše puk. Miroslav DŽIDARA dipl.ing.
Osnove tehnologije gašenja požara otvorenih prostora zrakoplovima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ljeto je tu, a s njim i sezona šumskih požara. Kako svake godine šumski požari iza sebe ostave velika spaljena područja nastojat ćemo vas u ovom tekstu upoznati s osnovama te s nekim problemima gašenja požara otvorenih prostora pomoću zrakoplova

Velike štete koje požari ostavljaju iza sebe najbolji su dokaz kako svaka država , a posebno mediteranska mora posvetiti punu pažnju protupožarnoj borbi i preventivi. Velike opožarene površine, koje izgledaju dijabolično, gubici šumskih područja, obradivih polja, raznih poljoprivrednih kultura, raznih objekata pa i ono najgore, ljudskih života samo su neke od brojnih posljedica požara. Zato se stalno pronalaze novi načini suprotstavljanja požarima na otvorenim prostorima. Zbog same prirode takvih požara, zahvaćenog velikog područja, brzog širenja, često slabe pristupačnosti zemaljskoj protupožarnoj tehnici uporaba zrakoplova u gašenju nameće se kao jedna od učinkovitih mogućnosti. Naravno, zrakoplovi (avioni i helikopteri) nisu jedini način protupožarne borbe. A zbog svoje visoke cijene uporabe moraju se rabiti razborito i u suglasnosti s ostalim protupožarnim metodama kako bi se postigli najracionalniji rezultati i požar što prije stavio pod nadzor i na kraju ugasio.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Uloga zrakoplovstva

Zrakoplovstvo se određuje u svom dijelu učinkovitee i namjenske sposobnosti na zadaće izviđanja za što se rabe bespilotne letjelice, ultralaki zrakoplovi i laki zrakoplovi. Zatim na zadaće preventivnog djelovanja gdje se rabe izvidničko-navalni zrakoplovi te konačno, na zadaće gašenja požara uporabom aviona i helikoptera.
Izviđanje iz zraka je učinkovita metoda otkrivanja požara već na samom njegovom početku i njom se u ovom prikazu nećemo odveć baviti.
Zadaće preventivnog djelovanja u sebi već nose elemente gašenja. Rabe se zrakoplovi (oni imaju šire primjene - naročito u poljoprivredi) koji mogu ponijeti određenu količinu vode, te dovoljno dugo ostati u zraku, imajući u vidu i dobre manevarske sposobnosti. Zadaća im se sastoji u tome da u "kriznom" dijelu dana vrše maršrutno letenje, izviđanje, uočavanje početka požara, dojavu VOC-u (Vatrogasnom operativnom centru) podataka o požaru (lokalitet, veličinu, smjer) te inicijalno djelovanje. U tom dijelu, učinivši navedeno, ti avioni su svoju namjensku zadaću obavili, dok se u zamahu požara također rabe i za gašenje, s obzirom na to da imaju karakteristiku kvalitetnog raspršenja vode i vode s dodatkom pjenila i retardanata. Poznati tipovi aviona koji se rabe za preventivno djelovanje su npr. AT (Air Traktor), Dromader, Zlin.
Broj zrakoplova koji bi zadovoljio minimalne izvidničko-navalne zadaće našeg priobalja je 5 do 6 (poštujući zaposlenost tih aviona izvan protupožarne sezone da bi se investicija opravdala). U Hrvatskoj imamo već iskustva s tim avionima:
- dva aviona tipa AT su došla prošle godine i tijekom uvođenja u eksploataciju u srpnju i kolovozu napravili cca 300 sati naleta u protupožarnom djelovanju
- još dva aviona toga tipa stoje neiskorišteni već nekoliko godina na aerodromu Lučko. Osposobljavanjem ta dva aviona (ne treba ih kupovati već samo dovesti u potrebno stanje koje omogućava učinkovitu primjenu u protupožarnim zadaćama) izvidničko-navalni dio za 1 do 2 mjeseca povećao bi nam se s 2 na 4, što je povećanje od 100%.
Prije nego objasnim samo gašenje požara potrebno je pojasniti pojmove koji će se rabiti.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Šuma (slavonska, kanadska...):
I sami odmah predstavljamo sebi velike površine obrasle moćnim drvećem kroz čije krošnje tu i tamo prođe neki trak sunca, a i kiša ne pada do zemlje nego do krošnje drveća, a onda se niz lišće slijeva prema dolje. To je šuma koju možemo vidjeti u Slavoniji ili Kanadi... (požar počinje na zemlji, a "boravi" u krošnjama drveća).
Otvoreni prostor (Mediteran, jadransko priobalje)
Mediteran, zapravo jadransko priobalje, nema tu sliku nego kamenite predjele obrasle makijom, niskim raslinjem i šušnjem, ispresijecane niskim borom, smrekom. To je slika otvorenih prostora. Ovakvo podneblje je pogodno za početak požara i njegovo brzo širenje. Isto tako, ova podneblja uglavnom su siromašna slatkom vodom koja je tijekom turističke sezone potrebna stanovništvu i gostima, što zahtijeva od zrakoplovne tehnike uporabu morske vode za gašenje požara (avioni-amfibije, helikopteri s podvjesnim posudama), osim u izvidničko-navalnom dijelu.
Na Shemi 1 je prikazano djelovanje "vodenih bombi" na visoke šume (slavonske, kanadske) i niske šume (mediteranske, jadranske).
Ova dva osnovna pojma: šuma i otvoreni prostori sigurno se ne gase na isti način i istim sredstvima. Najuspješniji način gašenja i šuma i otvorenih prostora svakako je iz zraka zrakoplovima, vodenim bombama i vodenim tepisima. Te dvije izvedenice ćemo pojasniti svaku za sebe dok u primjeni ne smiju i ne mogu biti razdvojene, pogotovo zato što se nadopunjavaju i čine skupo gašenje požara zrakoplovima puno jeftinijim, bržim i djelotvornijim od svakog posebno.
Vodena bomba
To je "gromada vode" (koeficijent raspršenja 0,4 - 0,5) koja osim gasnog svojstva vode ima i udarno djelovanje (nosi u centru cca 7 l vode/m2) koje se traži kod velikih i visokih šuma čije krošnje sežu do 30 - 40 m visine.
Ulaskom "vodene bombe" u krošnju drveća (gdje "boravi" požar) ona bude krošnjom raspršena te do zemlje stiže uglavnom onoliko koliko je potrebno vode na zemlji (cca 0,5 l/m2). "Vodenim bombama" se djeluje po žarištima požara, frontalnim "jezicima" proboja požara... Ne primjenjuju se u urbanim sredinama zbog udarnog učinka.
Ispod "vodenih bombi" ne mogu na zemlji u isto vrijeme biti gasitelji zbog opasnosti od udarnog djelovanja, odnosno polomljenih dijelova krošnji.
Vodeni tepih
To je "ploha raspršene vode" (koeficijent raspršenja 0,8 - 1) koja koristi gasno svojstvo vode i čija zadaća je pokrivanje što većih površina otvorenog prostora (nosi 1,5 - 2,5 l vode/m2). Ove količine fino raspršene vode kod otvorenih prostora imaju gasni učinak kao "vodene bombe" na visoke šume.
"Vodeni tepisi" primjenjuju se za pravljenje prilaza požaru, prolaza kroz požar te u urbanim sredinama. Ispod "vodenih tepiha" gasitelji mogu djelovati (pozor! opasnost blizine energentskih vodova pod naponom).
U početku primjene zrakoplovstva bilo je osnovno odraditi ulogu mlaza vode - donijeti vodu na mjesto vatre. S obzirom na to da se stroj (letjelica) osposobio za osnovne radnje (uzimanje vode, transport vode), a razvijeno je i vertikalno polijetanje i slijetanje, ostalo je još područje na kojem se počelo raditi, a to je izbacivanje vode (da bi se dosegla veličina Kr=1(*) ili više - dodatkom pjenila).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Gašenje požara

Svojim djelovanjem iz zraka u gašenju požara, zrakoplovstvo je djelotvorno i skupo te je potreban i gospodarski pristup tome problemu. Takav pristup vodi nas u područje tehnološkog pristupa požarištu, odnosno kombinaciji pojedinačnih najkvalitetnijih osobina svakog stroja.
Niti jedno sredstvo za gašenje požara iz zraka nije bolje od drugog (avion, helikopter) pa se u tehnološkoj primjeni nadopunjavaju.
Zadaća zrakoplovstva: u tehnološkom pristupu požarištu iz zraka prva i osnovna zadaća u djelovanju nije gašenje požara (respektirajući u dosta slučajeva i takav pristup zbog konfiguracije terena, nepristupačnosti, miniranosti terena i dr.), nego lokalizacija požara, zaustavljanje širenja požara, smanjenje brzine širenja požara odnosno dovođenje požarišta u takvo stanje, da ga zemaljske snage mogu držati pod kontrolom i u konačnosti ugasiti.
Za gašenje požara u svjetskoj ponudi od zrakoplovne tehnike postoje:
a) Avioni općetransportne namjene prilagodljivi za gašenje požara (dodatnom opremom)
b) Avioni specijalizirani "samo" za tu namjenu (avioni - amfibije)
c) Helikopteri općetransportne namjene prilagodljivi za gašenje požara (dodatnom opremom - vedrima za gašenje požara)
d) Helikopteri specijalizirani "samo" za tu namjenu (helikopteri - amfibije)
Prijašnjom opaskom (korištenje morske vode), osim u izvidničko-navalnom dijelu, napravit ćemo eliminaciju: a) (radi siromašnosti Mediterana slatkom vodom) i b) (helikopteri - amfibije radi rijetkosti izvedbe te zbog nemogućnosti držanja stroja izvan domašaja korozivnog djelovanja morske vode, kod vertikalnog spuštanja i dizanja na moru). Konačno za mediteranski akvatorij, zbog najboljih uvjeta treba se orijentirati na: avione - amfibije za gašenje požara i helikoptere općetransportne namjene, koji, opremljeni vedrima, pri uzimanju morske vode ostaju izvan domašaja štetnosti morske vode (odnosno njezinog korozivnog djelovanja).
Daljnju podjelu možemo napraviti prema nosivosti na:
- lake nosače vode (do 3 t)
- srednje nosače vode (3 - 10 t)
- teške nosače vode (10 t i više)
Taktika gašenja požara otvorenih prostora Mediterana iz zraka uglavnom se svodi na kombinaciju "vodenih" tepiha i bombi, a ovisno o veličini i snazi požara, na uporabu lakih, srednjih i teških nosača vode.
U ponudi zrakoplova za potrebe gašenja požara imamo:
- Izvidničko-navalni avioni - uzimaju vodu priključenjem na hidrant
SAD AT (Air Traktor)   3 t
Poljska Dromader    2,5 t
Češka Zlin    1,5 T
- Avioni - amfibije - uzimaju vodu s vodenih površina u fazi glisiranja po toj površini (i priključenjem na hidrant)
Kanada Canadair CL-215 5 t   - Canadair CL-415 6 t
Japan US-1 (PS-1)    7,3 t
Rusija Beriev Be-200   12 t

- Helikopteri - općetransportne namjene - prilagođeni za nošenje vedara
SAD i ostale zapadne države   -
Bell-212    2,2 t
Bell-412    2,0 t
Bell-430    4,2 t
UH-1    1,0 t
SA-330 PUMA   2,5 t
AS-332 SUP PUMA   4,5 t
SH-3G SEA KING   3,6 t
CH-70A B. HAWK   3,6 t
CH-47 CHINOOK   5,2 - 12,7 t
CH-53E Super Stallion   16,3 t
Kina
- Z-8    5 t
Poljska
- W-3W    2,1 t
- SW-4 0,75 t
Rusija   
- Ka-32    5 t
- Ka-62M 6,7 t
- Mi-8 3 t
- Mi-8 MTV1 3-5 t
- Mi-17 KF 4 - 5 t
- Mi-38 6 t
- Mi-26 20 t

Prošle godine za vrijeme požara na Promini (planina u Dalmatinskoj zagori) djelovali su i avioni Canadair, a o rezultatu i broju letova govore riječi jednog od domaćih: "Kako su jučer kanaderi bubali po Promini, do nas je voda potocima tekla". Požar je ugašen. To je najvažnije. S onim što smo imali na raspolaganju. Nitko dobrohotan ne postavlja pitanje o opravdanju sredstava, a pogotovo ljudskom trudu (letenje u atmosferi koja "kuha" i pentranja po vrletima za ljetne žege).
Pristup tom problemu postavljam budućnosti, problemu koji treba riješiti tehnika koja mora odgovoriti sa što manje "da voda potocima teče" odnosno da zrakoplovstvo dovede požar u takvo stanje kako bi ga mogli "preuzeti" gasitelji na zemlji i u konačnosti ugasiti.
Koliko to ustvari stoji?   
Kalkulacija djelovanja "vodenim bombama" na visoke i niske šume avionima Canadair (CL-215/5 t vode, CL-415/6 t vode) - uzimamo prosječno 5,5 t vode u jednom naletu.
- visoke šume (slavonske, kanadske...) 30 - 40 m visine
- od 5,5 tona vode cca 70% (4t) vode ostaje u krošnji drveća, a cca 30% (1,5 t) vode stiže do zemlje
- niske šume (mediteranske, jadransko priobalje) 10 - 12 m visine
- od 5,5 tona vode cca 30% (1,5 t) vode ostaje u krošnji drveća, a cca 70 % (4 t) vode stiže do zelje, što će nam tolika voda na zemlji ?
- u uvjetima niskog raslinja, makije ... do visine 2 - 3 m
- od 5,5 tona vode cca 20% (1t) vode ostaje u krošnji a cca 80% (4,5 t) vode stiže do zemlje, ne trebaju nam potoci vode na zemlji!
U svim uvjetima potrebna je optimalizacija vode koja stiže do zemlje s obzirom na to da se radi o "najskupljoj vodi na svijetu" a nju trebamo u krošnji drveća i manji dio na zemlji.
Cijena uporabe Canadaira je 5.000 $ / sat (ili 1/2 kg zlata bez izdvajanja za amortizaciju), uz uvjet da se obavi 8 krugova za jedan sat (7,5 minuta/ krug) s jednim avionom:
8 krugova / sat x 5,5 t vode = 44 t vode/ sat
5.000 $/ sat : 44 t vode/ sat = 114$/ t vode
kanadski pokazatelji:
avion 0,33 - 0,55 $/ l vode
helikopter - veliki tepih 0,05 $/ l vode)

Zaključak
Požar boravi u krošnji, a na zemlji počinje
- velike šume (slavonske, kanadske) 30 - 40 m visine
- 3.500 $ ostaje u krošnji
- 1.500 $ stiže do zemlje
- niske šume (mediteranske, jadranske) 10 - 12 m visine
- 1.500 $ ostaje u krošnji
- 3.500$ stiže do zemlje - prokockani novac
- nisko raslinje, makija (Mediteran, jadransko priobalje) cca 2 - 3 m visine
- 1.000 $ ostaje u krošnji
- 4.000 $ stiže do zemlje - bačeni novac
Iz ovoga se jasno vidi da zbog visoke cijene gašenja iz zraka treba maksimalno ekonomizirati kako se taj najskuplji način nebi nepotrebno dodatno poskupljivao. Trebalo bi se ugledati na kanadska iskustva, odnosno da do zemlje stigne 0,5 l vode/m2, (za naše priobalje još nema egzaktnih podataka), a stoga svakako treba naći način koji će to omogućiti. Kao najprimjereniji način nameće se veliki vodeni tepih kao izvrsna dopuna postojećoj metodi koju primjenjujemo. Primjenom velikog vodenog tepiha postiže se potrebna fleksibilnost i učinkovitije djelovanje na požar, naročito u uvjetima jadranskog priobalja.
Veliki vodeni tepih -> 16.000 l vode -> 0,95 ha ->1,7 l/m2
1,7 l/m2 170% u krošnji -> 1,2 l/m2 30% do zemlje 1 0,5 l/m2
Uvođenjem velikog tepiha u tehnologiji gašenja požar (naročito na Mediteranu, jadranskom priobalju), upotpunila bi se najvažnija karika u gašenju požara otvorenih prostora.
Uvođenje velikih tepiha u taktiku gašenja požara otvorenih prostora ne može se riješiti samo od sebe. Problem možemo riješiti na dva načina, tako što ćemo:
1. razviti veliku posudu od 16.000 l što je jeftinije za pokazati i demonstrirati veliki tepih;
2. U daljnjoj komercijalizaciji moguće je razviti jednu posudu od 4000 l koja se ovisno o mogućoj nosivosti helikoptera može konbinirati kao 2x4, 3x4, 4x4.



* HV-73 = vatrogasci = sl1.jpg (70.33 KB, 425x656 - viewed 129 times.)

* HV-73 = vatrogasci = sl2.jpg (23.62 KB, 340x231 - viewed 699 times.)

* HV-73 = vatrogasci = sl3.jpg (44.37 KB, 425x327 - viewed 100 times.)

* HV-73 = vatrogasci = sl4.jpg (51.69 KB, 283x426 - viewed 94 times.)
« Last Edit: January 29, 2014, 09:49:49 am by Jester » Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #149 on: January 29, 2014, 09:45:21 am »

Strana iskustva

Za ilustraciju navedimo iskustva države koja ima velika iskustva sa šumskim požarima, a i iz koje avioni Canadair i potječu.
Kanađani dižu avion Canadair na 1 sat djelovanja - 5.000 $ kada je procjena da će i šteta izgorene šume biti 50.000 $, što iznosi cca 1 ha šume.
(1 m3 drvne mase - jela, smreka, trupca na panju je 20 - 30$/m3. Na 1 ha ima cca 1500 - 1700 m3 trupca x 30 $ = cca 50.000 $. 1 CL-415 radom u trajanju 1 sat pokrije 1 ha)
Kanađani su za sebe razvili te primjenjuju velike tepihe s ruskim helikopterima Mi-26 (tvrtka SEI).
U svijetu radi 80 helikoptera Mi-26 (od toga cca 20 za protupožarne zadaće).
UN u Kambodži i Somaliji imaju stacionirano 6 - 8 helikoptera Mi-26 (od toga su 2 za protupožarne zadaće) koji godišnje naprave cca 6000 sati naleta (za helikoptere te klase "isplative" norme su 150 - 200 sati naleta godišnje).
1 avion Canadair (CL-415) košta cca 22 milijuna $.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Cijena Mi-26 znatno varira u ovisnosti o godinama starosti pa tako na upit 1999. - 2000. godine proizvođač helikoptera Rostvertol (Rostov na Donu) je nudio dva nova helikoptera za 15 milijuna $ ili jedan za 10 milijuna $, 2001. godine nude polovne helikoptere sa I. remonta i 1000 sati resursa po cijeni od 5.5 mlijuna $.
Zaključak Kanađana je gospodarski jasan: tehnološka obrada požarišta helikopterima (veliki tepisi po 0,05$/l vode) te dorada avionima (vodene bombe po 0,33 - 0,55 $/l vode).
Ponovit ćemo nešto s početka:
Niti jedno sredstvo za gašenje požara iz zraka nije bolje od drugog (avion, helikopter). Oni se u tehnološkoj primjeni nadopunjavaju kako bi u konačnici omogućili gasiteljima na zemlji da završe posao. Voditelj požarišta upravlja raspoloživim snagama (pomorskim, kopnenim i zračnim) te najbolje zna za moć pojedinih sredstava i zahvata, odnosno tehnološki pristup požarištu.
U takvim uvjetima tehnološko gašenje (a ne samo bubanje "vodenim bombama") bi izgledalo:
naletom helikoptera (Mi-26/ 16 t vode) "povuče se" tepih veličine cca 1 ha. Na tom tepihu ostaju žarišta na koja sada djeluju avioni Canadairi svojim "vodenim bombama", avioni AT i manji helikopteri s manjim vedrima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na kraju

Nekoliko takvih tehnoloških djelovanja, tepih + "vodene bombe", rezultira brzo završenim poslom za zračno djelovanje (požar pod kontrolom predaje se gasiteljima na zemlji, koji će ga do kraja ugasiti), odnosno helikopteri otkače vedra te preuzimaju drugi dio posla (prebacivanje vatrogasnih grupa, opreme, materijala i dopremu vode potrebne gasiteljima na zemlji).
Imamo snažne gospodarske razloge popuniti nedostatni dio izvidničko-navalnih zadaća avionima AT (koji leže neiskorišteni) i uključiti helikoptere - teške nosače vode - kako bi požare mogli obrađivati i velikim tepisima (uvjetno govorimo o helikopterima Mi-26).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Naše gospodarstvo može izraditi kvalitetne posude za gašenje požara iz zraka (helikopterima) pa i izvoziti ih. Referencu za to imamo: 1997. godine izrađen je prototip posude Flory 2600 za helikopter Mi-8 MTV1, 1998. godine izrađena je 0-serija od 20 komada koja se u uporabi do danas pokazala i dokazala kao proizvod koji se ne smije zanemariti. Po istom načelu izvedbe moguće je izraditi i posudu velike zapremine (cca 16.000 - 17.000 l vode) s koeficijentom raspršivanja od cca 0,9 dok su sve ostale posude na svijetu u području 0,2 - 0,3. Takvih posuda na našoj obali trebalo bi 3 do 4, a snažan gospodarski razlog je u činjenici da se helikopter (Mi-26) ne mora kupiti - može se unajmiti na cca 40 do 50 sati resursa, što je dovoljan nalet za jednu protupožarnu sezonu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Završivši protupožarnu sezonu zrakoplovi idu dalje na svoje zadaće:
- avioni AT: obuka, rad u poljoprivredi i šumarstvu (prihrana i zaštita)
- avioni Canadair: obuka, remont
- helikopteri: obuka, služba traganja i spašavanja, medicinsko prevoženje, sportsko padobranstvo, komercijalno prevoženje, gorska služba spašavanja, te gospodarstvo (cestogradnja, mostogradnja, dalekovodi, telekomunikacijski tornjevi, repetitori, antene, klimatski i energetski uređaji itd.).



* tab1.JPG (33.07 KB, 596x252 - viewed 83 times.)

* tab2.JPG (77.55 KB, 605x678 - viewed 102 times.)

* HV-73 = vatrogasci = sl5.jpg (8.83 KB, 211x363 - viewed 96 times.)

* HV-73 = vatrogasci = sl6.jpg (27.45 KB, 425x214 - viewed 668 times.)
« Last Edit: January 29, 2014, 10:00:06 am by Jester » Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 [10] 11 12 13 14 15 16   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.034 seconds with 23 queries.