Pomoćni brodovi i plovna sredstva HRM

[leut]

Pomoćni brodovi i plovna sredstva HRM


Od pomoćnih brodova i plovih sredstava (ne računajući brodove tipa DBM, DJB, SB, LR, barkase i motorne jahte koji se na službenim web stranicama OSRH vode kao pomoćni, a koji će na Palubi biti zasebno obrađeni) u Hrvatskoj ratnoj mornarici, od njenog osnutka, korištena su slijedeća četiri:

PT-71	pomoćni teretni - vodonosac
PDS-713	pomoćna desantna splav
DSM-110	desantna splav - minopolagač
DTM-219	desantni tenkonosac - minopolagač

Sva četiri su bivši brodovi JRM koji su se u rujnu 1991. zatekli u Šibeniku te tako došli u posjed HRM. Brodovi su i u HRM zadržali iste oznake odnosno flotne brojeve koje su nosili i u JRM, s tim da se kod PT-71, barem službeno, nije koristilo ime "Meduza" koje je nosio u JRM.

Prva dva broda su i dalje aktivna u HRM, PT-71 u Obalnoj straži RH, a PDS-713 u Flotili HRM, dok su DSM-110 i DTM-219 povučeni te su detaljnije obrađeni u temi Bivši brodovi HRM pa će ovdje biti samo ukratko prezentirani.

Vrijedno je spomenuti da je u Šibeniku u hrvatske ruke palo još nekoliko pomoćnih brodova i plovnih sredstava nekadašnje JRM koji međutim nisu uvršteni u sastav HRM. Tako su u MTRZ "Velimir Škorpik" i na Kulinama zatečeni naftonosac PN-25, desantni tenkonosci - minopolagači DTM-213, DTM-215 i DTM-217 (potonji je potopljen kao meta protubrodskom raketom RBS-15 na vježbi Posejdon '94) te lučka klapeta - bager LKB-1.

[leut]

DTM-219

Desantni tenkonosac - minopolagač DTM-219 izgrađen je 1955. u brodogradilištu "3. Maj" u Rijeci. Dužine 49,8 i širine 9,02 metra imao je punu istisninu od 458 tona. Pokretan sa tri dizelska motora, snage 191 kW svaki, postizao je maksimalnih 10 čvorova. Do 1991. bio je u službi u JRM, a od rujna 1991. u HRM gdje je bio jedan od prvih brodova koji je pod hrvatskom zastavom obavio ratnu zadaću. Povučen 2002., a 2006. darovan hrvatskoj salezijanskoj provinciji. Trenutno se preuređuje u ploveću/plutajuću crkvu. Više u temi Bivši brodovi HRM.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] DTM-219 snimljen početkom rata

[leut]

DSM-110

Desantna splav - minopolagač DSM-110 izgrađena je 1956. u brodogradilištu "Uljanik" u Puli. Dužine 25,84 i širine 14,05 metara imala je punu istisninu 167 tona. Pokretana sa dva dizelska motora, snage 221 kW svaki, razvijala je maksimalnu brzinu od 9,2 čvora. Do 1991. godine služila je u JRM, a od rujna 1991. godine u HRM. Povučena 2009. godine i prema nekim izvorima prodana brodogradilištu "Punat" na otoku Krku gdje je preuređena u radnu teglenicu. Više u temi Bivši brodovi HRM.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] DSM-110 na vezu (Wikipedia)

[leut]

PT-71


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PT-71 (pomoćni teretni brod - vodonosac)

Klasa i vrsta:	Pomoćni transportni brod - vodonosac
Gradnja:	"Jozo Lozovina Mosor", Trogir, 1956.
Služba:	JRM 1956. - 1991. kao PT-71 "Meduza"
	HRM 1991. - danas kao PT-71

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PT-71 na vezu u Lori s oznakama Obalne straže RH (2011.)

Pomoćni teretni brod - vodonosac PT-71 izgrađen je 1956. godine u trogirskom brodogradilištu "Jozo Lozovina Mosor" kao pomoćni transportni brod za prijevoz rasutih tereta PT-71 "Meduza". Građen je od čelika kao prvi u seriji od dva istovjetna broda, oznaka PT-71 "Meduza" i PT-72 "Jastog", a 1958. godine su oba preuređena u vodonosce. Sve do 1991. PT-71 je korišten za dostavu pitke vode, prvenstveno na udaljenije i nepristupačnije otoke. Često je plovio za Šoltu, Žirje, Drvenik, Lastovo, Korčulu, Mljet, Dugi otok, Premudu, Molat, Silbu, Susak, Unije... zatim u Boku, a po potrebi je opskrbljivao i svjetioničare na zapadnoj obali Istre. Bio je u sastavu 8. Odreda pomoćnih brodova 8. Vojno-pomorskog sektora sa sjedištem u Šibeniku. Brod je bio naoružan sa jednim topom 40/60 mm Bofors i jednim topom 20 mm M-71, a ratni bojevi komplet činila su 784 metka 40 mm i 2880 metaka 20 mm te 64 komada PDRB. Od brodskih sustava i uređaja bio je opremljen radarom "Decca" RM-1226A, radio-prijamnicima RD-1 i "Siemens" 309a, radio-primopredajnikom RUP-12M, radio-telefonom UKT-FM 66/17 i zapovjednim razglasom IK-10. S 21 članom posade uz brodske zalihe od 11 tona vode i 18,5 tona goriva imao je autonomiju od 15 dana, a ploveći ekonomičnom brzinom od 8,5 čv imao je doplov od 4660 nm uz utrošak goriva 75kg/h. Više o njegovoj službi u JRM (1956. - 1991.) u temama Vodonosci JRM i Transportni brodovi JRM.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PT-71 "Meduza" u službi JRM

[leut]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] U plovidbi 12.08.2007. (S. Aljinović, www.shipspotting.com)


U rujnu 1991. PT-71 se zatekao u Šibeniku, u MTRZ "Velimir Škorpik", te je pao u hrvatske ruke. U HRM brod je najčešće korišten za dostavu vode žednim hrvatskim, ponajviše dalmatinskim, otocima. Brod je dobio i novu navigacijsku i komunikacijsku opremu (uključujući i radar). Čest je sudionik vježbi HRM, odnosne Obalne straže RH gdje najčešće igra ulogu sumnjivog, odnosno proganjanog plovila ili pak ima ulogu havariranog plovila (požar na brodu i/ili izlijevanja nafte u more). Plovi u sastavu 1. divizijuna Obalne straže RH. Uz PDS-713, vodonosac PT-71 najstariji je brod Hrvatske ratne mornarice (oba izgrađena 1956.).


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Na zadatku - dostava pitke vode žednome Pagu (Cropix)

Istisnina:	710 tona (puna)
Dužina:	43,75  m
Širina:	8,2 m
Gaz:	3,1 m (pramac)
	3,5 m (krma)
Pogon:	dizelski motor "Burmeister i Wein" 684 kW
Brzina:	10 čv (maksimalna)
Doplov:	4660 nm pri ekonomičnoj brzini 8,5 čv
Autonomnost:	15 dana
Posada:	15 članova
Mogućnost krcanja:	350 tona vode (kao vodonosac)
	450 tona tereta (kao teretni brod)
Vrijeme prenamjene:	24 sata

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Istjecanje nafte u more - PT-71 na vježbi "Jadran '11"

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Požar na brodu - PT-71 na vježbi "Jadran '12"

[leut]

PDS-713


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PDS-713 (pomoćna desantna splav)

Klasa i vrsta:	Pomoćna desantna splav
Gradnja:	"Uljanik", Pula, 1956.
Služba:	JRM 1956. - 1991. kao PDS-713
	HRM 1991. - danas kao PDS-713

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PDS-713 snimljen u Fažanskom kanalu 14.10.2010. (Plavnik)

Pomoćna desantna splav PDS-713 izgrađena je 1956. godine u brodogradilištu "Uljanik" u Puli. Prema Pregledu ratnih brodova i plovnih sredstava JRM iz 1988. godine, PDS-713 je zajedno sa PDS-705 preuređen u plovni bager 1975. godine u MTRZ "Sava Kovačević" u Tivtu. Građen je od čelika, a opsluživalo ga je 14 članova posade. Bio je naoružan sa dva topa 20 mm M-71. Ratni bojevi komplet činilo je 2000 metaka 20 mm i 32 komada PDRB. Od brodskih sredstava i uređaja imao je radar "Decca" 110, dubinomjer "Atlas" 460, radio-predajnik RD-1, radio-prijamnik RP-1 te radio-primopredajnike R-609 i RUP-12M. Brodske zalihe činile su 2,5 tona vode i 3,5 tona goriva.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Ilustracija izgleda PDS-713 JRM sa bagerom (na slici PDS-705 ili PDS-713)

[leut]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PDS-713 prevozi publiku Kazališta Ulysses


U rujnu 1991. godine PDS-713 se nalazio u Šibeniku te je tako došao u hrvatske ruke. Uklonjen mu je bager te je korišten za transport ljudstva, tvariva i tehnike. Danas plovi u sastavu Flotile HRM, a bazira u pulskoj vojnoj luci Vargerola te se ponajviše koristi za opskrbu i ostale potrebe rezidencijalnih objekata na Brijunima. U ljetnim mjesecima prevozi i publiku na predstave Kazališta Ulysses, Rade Šerbedžije, čije se predstave odigravaju na Brijunima. Iako je prijevoz uračunat u cijenu ulaznice, nije mi poznato da li taj novac ide HRM-u za pokriće troškova prijevoza.

Osobno mi nije poznata niti jedna slika PDS-713 u HRM sa bagerom pa se nameće zaključak da je PDS-713 u HRM još jednom prošao rekonstrukciju kojom prilikom mu je uklonjen bager i ugrađena ukrcajno-iskrcajna rampa na pramcu (Postoji li mogućnost da je podatak u Pregledu pogrešan odnosno da PDS-713 nije rekonstruiran u bager? Također, kao što je na početku teme spomenuto, u hrvatske ruke je u Šibeniku pao još jedan bager - LKB-1.). PDS-713 je u HRM dobio i novi navigacijski radar te ostalu navigacijsku i komunikacijsku opremu.

Zanimljivo je spomenuti da u Registru brodova trgovačke mornarice Crne Gore izdatom 31.12.2009, među ostalim podacima, za trajekt "Kamenari" u rubrici "Prvo (izvorno) ime" stoji PDS-713 što je po svemu sudeći pogrešno jer PDS-713 i dalje plovi u sastavu HRM. Trajekt "Kamenari" je najvjerojatnije bivši PDS-710. Više o tome u temi DSM/PDS brodovi.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] PDS-713 plovi u suton

Istisnina:	159 tona (puna)
Dužina:	25,84 m
Širina:	14.05 m
Gaz:	0,74 m (pramac)
	1,09 m (krma)
Pogon:	2x dizelski motor 221 kW (ukupno 442 kW)
Brzina:	9,6 čv (maksimalna)
Doplov:	360 nm pri ekonomskoj brzini 7,6 čv
Autonomnost:	2-3 dana

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Pristajanje PDS-713

[leut]

Promakla mi je jedna od, kako brodarski kaže, prvih fotografija...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zna li tko je li PDS-713 plovi u sastavu Divizijuna za potporu ili Odreda rezidencijalnih brodova Flotile HRM (s obzirom da se koristi za potrebe rezidencijalnih objekata)?

[leut]

I tek što je obrađen na Palubi, evo ga u akciji...
(slika neme veze sa člankom, al eto...)


02.08.2012.

GAŠENJE ŽEĐI

Vodonosac HRM od jutros prevozi vodu zadarskim otocima


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vodonosac Hrvatske ratne mornarice u četvrtak je oko deset sati isplovio iz Zadra prevozeći do otoka Iža oko 320 kubika vode, dok je „Zrmanja“ vodu dostavila Silbi i to zahvaljujući sredstvima Zadarske županije od 80.000 kuna.

Do danas, zadarski su otoci „potrošili“ svih predviđenih 31.000 kubika vode po subvencioniranoj cijeni, ali su zadarske gradske vlasti objavile da su u dogovoru s Ministarstvom regionalnog razvoja i Hrvatskom ratnom mornaricom riješili pitanje prijevoza vode na otoke.

- U kontaktu s ljudima iz Ministarstva regionalnog razvoja sam informiran da će proračunska sredstva namijenjena prijevozu vode na otoke biti povećana, pa će koncesionar u izvjesnoj mjeri nastaviti s prijevozom vode. Vodonosac HRM-a će nam biti na raspolaganju najmanje dva naredna mjeseca i iskoristio bih priliku zahvaliti se posadi vojnog vodonosca, admiralu Anti Urliću i ministru obrane Anti Kotromanoviću koji je odobrio angažman vojnog vodonosca radi pomoći našim otočanima i njihovim gostima, izjavio je zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić vjerujući da će problem s opskrbom otoka za ovu godinu time biti riješen i nadajući se da ubuduće neće biti ovako sušnih godina.
Na zadarske otoke lani je preveženo 51.000 kubika vode, a otprilike toliko će trebati i za ovu godinu, procjenjuje Ivica Katić, gradski pročelnik za otoke.

- Lani je u ovo vrijeme na zadarske otoke dostavljena ista količina vode, a u kolovozu bismo im trebali prevesti još oko 11.000 kubika, ali još ćemo vidjeti hoće li se i kada popraviti hidrološka situacija i što će se događati u rujnu. Za ugovoreni ovogodišnji iznos od milijun i 850 tisuća kuna preveženo je 31.000 kubika, a za prijevoz potrebnih i očekivanih 51.000 kubika treba nam još oko milijun i 200 tisuća kuna. Naravno, angažiranje vojnog vodonosca će bitno smanjiti te troškove, kaže Katić.

Po njegovim je riječima iz Ministarstva regionalnog razvoja najavljeno osiguranje sredstava za subvencionirani prijevoz vode do kraja godine, ali još nije poznato o kolikom se iznosu radi. Do kraja sezone, vojni će se vodonosac na gatu zadarske Rive puniti svake noći i preko dana voziti vodu na otoke.

Predrag Opačić, Slobodna Dalmacija

[leut]

06.08.2012.

Obalna straža već šesti dan opskrbljuje vodom zadarske otoke

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vodonosac PT-71 Obalne straže RH, od srijede 1. kolovoza 2012. angažiran je na zadaći dostave pitke vode stanovništvu najugroženijih otoka u području zadarskog otočkog arhipelaga.

Posada vodonosca PT-71 Obalne straže RH počela je sa dostavom pitke vode na otoku Veli Iž, jednom od 18 naseljenih otoka zadarskog ar­hipelaga.

Tako je u četvrtak 2. kolovoza dostavljeno 320 tona pitke vode na Veli Iž, u subotu 4. kolovoza 323 tone pitke vode na otok Mali Iž, a danas, 6. kolovoza nastavljeno je sa opskrbom te je na otok Veli Iž dostavljeno još 320 tona pitke vode.

Vodonosac Obalne straže RH PT-71 bit će angažiran na zadaći dostave pitke vode dok za to bude postojala potreba.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
morh.hr

[Minolovac]

Neka samo plovi, lijepo ga je vidjeti.

[foxbat]

13.08.2012.

Otoci su žedni trajnog rješenja
   
Vojni vodonosac zapravo otočanima pruža prvu pomoć, jer u jednoj turi može dopremiti svega 300-320 tona vode, a vodonosac Zrmanja, koji zbog neplaćenih računa miruje na vezu, u jednoj turi dopremi 950 tona

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Vojni vodonosac i njegovih 12 mornara do daljnjega su na usluzi otočanima
Foto: Siniša KLARICA

Tjedan dana žedne otoke Grada Zadra napaja vodonosac Obalne straže PT-71. Stariji Zadrani sigurno se sjećaju drevnog vodonosca Bokanjac, koji je prije mnogo godina dopremao vodu na suncem isprane zadarske otoke. PT je njegova replika izgrađena davne 1956. u Trogiru za potrebe opskrbe udaljenih postaja ratne mornarice na otocima tzv. prve linije obrane mora. Tu zadaću vremešni vodonosac i danas obavlja, a ovih dana znači spas stanovnicima udaljenih otoka zadarskog arhipelaga.

Zapovjednik Ante Pletikosić i njegovih 12 članova posade već su se navikli na novu zadaću, a koliko ih se željno iščekuje, najbolje se vidjelo na otoku Ravi. No i mornari vojnog vodonosca svjesni su da je to samo prva pomoć stanovništvu koje pati od posljedica neshvatljive ljudske gluposti. Naime, vojni vodonosac u jednoj turi može dopremiti svega 300-320 tona vode, a vodonosac Zrmanja, koji zbog neplaćenih računa miruje na vezu, u jednoj turi dopremi 950 tona vode.

Za opskrbu Rave mora voziti dvaput

S ratnim vodonoscem putuje i koordinator zadarskog Vodovoda, kojeg ćemo za ovu priliku zvati Bibinjac, jer kako kaže, ne želi da mu se pripiše uloga "glasnogovornika" zadarskog komunalnog poduzeća.

- Samo za ilustraciju, za rješavanje potreba otoka Ista, PT-71 bi trebao napraviti čak tri ture. Potrebe 39 domaćinstava u Veloj Ravi, koji su se upisali za dostavu vode, iznose 780 tona, pa za taj relativno mali otok vojni vodonosac mora napraviti dvije ture, kaže on.
Čim se PT-71 krmom vezao za rivu u Veloj Ravi, priskočili su mještani kako bi spojili "manige" kroz mjesto. Korisnici ove usluge plaćaju prosječno 14,68 kune za kubik isporučene vode. To je najskuplja prosječna cijena od svih pet primorskih županija koje imaju potrebu opskrbe vodom svojih otoka. Voda se obično naručuje mjesec dana unaprijed, a neki naruče i po 20 tona (kubika) vode, iako su im kapaciteti gusterni svega 7-8 kubika. Ostatak razdijele sa susjedima i rođacima. Prve litre vode isporučene su domaćinstvu Žarka Božina.

Pripremajte cijevi

- Taman smo bili pri kraju s vodom, svaka čast vojsci što nam je dostavila vodu. Kod nas na otoku vam se voda mjeri u vagonima. Jedan vagon je 10 tona. Mi imamo veliku gusternu čiji je kapacitet 7 vagona ili 70 tona, a do sad je skupljene kišnice u njoj uvijek dostajalo za sezonu. Na sreću ne bavimo se turizmom pa tako nešto vode i ostane za nas. Dodao bih kako pet godina nije bilo ovakve suše i potrebe za dostavom vode, rekao je umirovljeni inženjer Žarko Božin.
Božin plaća kubik vode 79,68 kn/m3, jer nije prijavio Velu Ravu kao stalno prebivalište.

Inače, vodonosac PT-71 ima svega 400 metara vlastitih cijevi, pa ako ih već nemate na otoku, nastaje problem. Tad se voda najčešće izlijeva u stare zajedničke gusterne ili se tamo gdje je to moguće, auto-cisternama razvozi po kućama. Mornari u šali dobacuju da im je bilo "pakleno" na otoku Olibu, a poseban podvig je dopremiti vodu na uzvišenu vodospremu na Istu.

Ravljani i "došopici"

Sve to skupa niti malo ne pridonosi oživljavanju udaljenih zadarskih otoka. Lokalni stanovnici nam kažu da je Rava još 1972. imala plan dostave vode s kopna preko Ugljana, Iža, do predviđene vodospreme na brdu Babićevac. Ako se zna da je Rava od Dugog otoka udaljena svega 800 metara, jasno je da zamisao nije znanstvena fantastika.

- Je, ma oni misle kupiti još neke vodonosce koji će na kraju koštati ki suvo zlato, a nas na škoju niko niš ne pita. A kako će nas i pitati kad nam je najmlađi birač star 73 godine. U Veloj Ravi nas ima 67, a u Maloj Ravi samo 25 stalnih stanovnika. Bitno je da nas na biračkom popisu ima 123. Razliku čine "došopici", koji su se prijavili na otoku zbog besplatne brodske karte i oni koji imaju prebivalište, npr. u San Pedru u Kaliforniji i na Ravi. No sve to ni bitno koliko ono, di su pošli šoldi za našu vodu, govorili su uglas okupljeni Ravljani.

Dok se Zrmanja ne vrati u "stroj" ostaje PT-71 i njegovih 12 mornara koji na zadatku ostaju, kako je rekao ministar Ante Kotromanović, do daljnjeg.


Piše: Siniša Klarica, www.zadarskilist.hr

[foxbat]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[sremac]

Priča o vodonoscima,je identična kao i pre 20-tak godina,za vreme bivše JNA!
Politike se menjaju,al" saradnja bilo koje  vojske i naroda ostaje.

[leut]

PT-71

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]