PALUBA
March 19, 2024, 10:30:22 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Telegram kanal Paluba.Info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4 5 6   Go Down
  Print  
Author Topic: Petrovaradinska tvrđava  (Read 25282 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 100



« Reply #30 on: March 20, 2019, 06:02:31 pm »

Опис узорне тврђаве Петроварадина – кључа града Будима

У мјесецу реџепу 932. године (13. IV—12. V 1526) идући лично у бој на Мохачко поље, султан Сулејман-хан је рекао:
     — Било би непојмљиво ићи напријед остављајући у позади неосвојен овај град Варадин.
То је било несхватљиво па је за врховног команданта именовао тадашњег свог миљеника, касније убијеног великог везира Ибрахим- пашу. Преваљујући конаке врховни командант је са анадолским везиром Бехрам-пашом, другим везиром Мустафа-пашом, трећим везиром Ајас-пашом и са четрдесет осам ода јањичара, десет ода тобџија, десет ода џебеџија и четири буљука царских спахија стигао у шевaлу 932 (11. VII—8. VIII 1526) године под град Варадски и почео га опсједати. Седам дана и седам ноћи водила се велиика борба. Градски капетан, невјерик по имену Павле Томори (Томони Пал), довео је лађама са супротне стране Дунава у помоћ граду стотину хиљада војника. Водећи непрестано борбу сви су се ђаури смјестили у тврђаву и одмах се припремили за борбу. Осим тога, сви проклетници, злотвори и невјерници који су за вријеме освајања града Сланкамена избјегли мач, затворили су се у овај град Варадин. За седам дана они су седамдесет пута излијетали из града и нападали на ровове (метеризе) муслиманаке војске и заробили и устријелили неколико хиљада муслиманских војника. Више хиљада муслиманских ратника су заробили и везали у ланце; осим тога, они су више хиљада муслиманских ратника сабљама сасјекли. Укратко, у року од три мјесеца погинула су седморица ћехаја јањичарског корпуса, тројица јањичарских ага , тројица везира и више хиљада муслиманских војника. Кад је султан чуо да град није освојен, дошао је брзо и улогорио се под градом Илоком. Затим је кренуо одатле, разапео своје шаторе под градом Варадином и рекао:
     — Зар ни под толиком ватром град није освојен?
У том часу, по божјој вољи, избио је пожар у складишту барута у цитадели, па је неколико хиљада невјерника одлетјело у зрак, а бедеми и зидови града су ту и тамо оштећени. Међутим, због мноштва невјерника и чврстине града, муслиманска војска није успјела да се докопа града. Сулејман-хан је одмах наредио да се попише дванаест хиљада ратника — серденгечтија (добровољаца). Сулејиман-реис је именован за команданта (сердар) осам стотина лађа и фрегата на Дунаву. Прво је освојио три стотине лађа невјерника које су дошле у помоћ граду са супротне стране Дунава и заробио њиховог команданта капетана Баторија. Кад је око десет хиљада невјерника било заробљено, онда су невјерници који су се налазили у тврђави, а то је било седми дан по доласку султана Сулејмана, завикали:
     — Аман! о, султане Сулејмане! И предали су град на вјеру.
Невјеници су пуштени на вјеру да голи и без оружја пређу на супротну страну на територију Сегедина. Невјерници су отишли у каменито сегединско поље. Сулејман је затим наредио да се погинуле јањичарске ћехаје, аге јањичара, везири и сви остали изгинули борци сахране. Затим су предузете најнужиније мјере да се град снабдије најпотребнијом опремом и да се тврдава поправи. Градско подручје постало је хас сремског паше.
Варадин је кадилук у рангу кадилука од сто педесет акчи. Постављени су диздар Доњег града, диздар Горњег града, двије хиљаде мустахфиза, јањичарски сердар, ћехаја локалних спахија, повјереник за царине (емин), тржни надзорник (мухтесиб), баждар и старјешина еснафа (шехер-ћехаја). Тврђава је снабдјевена свом муницијом (џебхана), као што је и раније било. Султан је послао врховног команданта Ибрахим-пашу да освоји град Илок а сам је преузео војску велику као море и кренуо на Мохачко поље.
Град Варадин лежи на обали ријеке Дунава; његова циладела има шестоугаони облик, а налази се на једном високом брду које се диже небу под облаке. То је шеддадовски чврст, неприступачан и уистину стар град. Мађарски историчари су писали да је подигнут још у доба Александра Македонског. Град има седам великих кула; сви бастиони изграђени су складно. Са... стране града налази се једна капија. У тврђави постоји свега двије стотине даском покривених кућа без ограда и башча. Затим Сулејман-ханова џамија, складиште муниције и житни амбари... Градски опкоп, међутим,... На југоисточној страни налазе се само брегови и по њима све сами виногради. Будући да овом граду пријети опасност с оне стране на којој се налазе виногради, то је та страна јако утврђена бедемом дебелим тридесет стопа и великим дубоким опкопом зиданим од камена шкриљца, тако да се с те стране град не може уопће минирати ниити поткопати. Град је простран... корака.

Опис Доње вароши града Варадина. — Та варош се налази на обали ријеке Дунава, а састоји се од ... муслиманских и пет хришћанских махала у којима постоји ... пространих кућа приземних и на спрат; покривене су даском и ту и тамо прошаране малим башчама. У вароши се налази ... џамија које посјећују побожни људи и аскете, затим ... махалских месџида, три медресе тумача Кур'ана. Становништво овог шехера јако поштује учене људе јер их ту нема. Становници се баве већином трговином и бродарством. Ту постоје четири основне школе за малу и дражесну дјецу. Затим ... текија занесених дервиша и ... хамама, који освјежавају душу, те ... трговачких ханова, од којих је најбољи онај хан на самој скели. Затим постоји... дућана у чаршији, али нема безистана. Но, поред свега тога овдје има у бесцјење скупоцјене робе из свих земаља.

Додатак опису живог шехера Варадина. — Прије свега, овај шехер обилује виноградима и башчама. Клима је веома пријатна, а младићи и дјевојке су на гласу... На супротној страни Дунава на територији сегединског санџака лијепо се види град Ковиљ.
Идући из Варадина обалом Дунава на горњу страну прешли смо многа села са бреговима, виноградима и башчама. Пијући воду добру као врело живота и путујући равних шест сати према западу стигли смо у град Гивиз. (Евлија Челеби, Путопис, 518-521)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #31 on: March 22, 2020, 01:23:36 pm »



Fotografija Petrovaradinske tvrdjave, snimljeno tokom okupacije 1942. godine.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 1942. Petrovaradinska tvrdjava (1).jpg (236.51 KB, 1600x1025 - viewed 72 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #32 on: April 10, 2020, 08:09:50 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 01a.jpg (184.4 KB, 1008x653 - viewed 43 times.)

* 01b.jpg (302.67 KB, 1008x653 - viewed 42 times.)

* 01c.jpg (258.89 KB, 1008x653 - viewed 43 times.)

* 01d.jpg (287.79 KB, 1008x653 - viewed 42 times.)

* 01e.jpg (180.04 KB, 1008x653 - viewed 43 times.)

* 01f.jpg (185.75 KB, 1008x653 - viewed 41 times.)

* 01g.jpg (187.4 KB, 1008x653 - viewed 38 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #33 on: April 10, 2020, 08:16:23 am »

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Izvor: www.politika.rs


* 01h.jpg (156.65 KB, 1008x653 - viewed 42 times.)

* 01i.jpg (184.3 KB, 1008x653 - viewed 44 times.)

* 01j.jpg (193.78 KB, 1008x653 - viewed 42 times.)

* 01k.jpg (154.07 KB, 1008x653 - viewed 40 times.)

* 01l.jpg (272.63 KB, 1008x653 - viewed 37 times.)

* 01m.jpg (217.88 KB, 1008x653 - viewed 38 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #34 on: April 10, 2020, 10:58:58 am »

Lipa tvrđava i na zgodnom položaju.


* 46729881285_6f2dba08f9_o.jpg (161.48 KB, 1005x625 - viewed 47 times.)
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 743


« Reply #35 on: April 10, 2020, 11:46:08 am »

Nekoliko stoleća Petrovaradin je bio ključna pozicija odbrane A i AU monarhije od Otomasnkog carstva.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #36 on: May 12, 2020, 02:02:20 pm »



Petrovaradin (Peterwarden) kao detalj mape Sclavonia Croatia Bosnia cum Dalmatiae Parte Per Gerardum Mercatorem, mezi 1580 a 1600.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* petrovaradin.jpg (150.98 KB, 1280x947 - viewed 50 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #37 on: May 12, 2020, 02:30:10 pm »



Petrovaradin (Peterwardein), minijatura kao detalj mape Mappa der zu Carlovitz geschlossenen und hernach durch zwey gevollmächtigte.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]




* petrovaradin.jpg (169.12 KB, 905x1024 - viewed 46 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #38 on: May 12, 2020, 07:21:46 pm »

Interesantne karte: na prvoj je Petrovaradin prikazan sa jedne, a na drugoj sa druge strane Dunava.  marinero

Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #39 on: September 19, 2020, 03:23:52 pm »



Petrovaradinska tvrdjava sa okolinom, detalj mape: Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama)

Authr: Šimek, Maxmilian, 1748-1798.


Quote
Das Koenigreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama) samt den angraenzen den Provinzen von Croatien, Sclavonien, Temesvar, Servien, Albanien, Ragusa, und dem Venetianischen Dalmatien / Nach den militaerischen Handkarten des Prinzen Eugen der Grafen Khevenhüller, Marsigli und Pallavicini geographisch aufgetragen, und nach den zuvelaessigsten Nachrichten, und Reisebeschreibungen berichtiget im Jahre 1788 von Herrn Maximilian Schimek herausgegeben von Herrn F. A. Schraembi ; J. Alberti Sculp. F. Müller Scrip.

Publishing Details: Zu finden in eigenen Verlage in Wien : herausgegeben von Herrn F. A. Schraembl, 1788




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Petrovaradin.jpg (490.37 KB, 1808x1029 - viewed 43 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #40 on: September 19, 2020, 09:17:07 pm »

Interesantno: na prethodnoj slici, preko puta Petrovaradinske tvrđave (preko Dunava) vidi se utvrđenje - tvrđava sa zidinama i 4 kule), na poziciji gde je (otprilike) sadašnji Novi Sad.
Ima li iko dodatno objašnjenje; u današnjim okvirima grada nema ni traga tome.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #41 on: September 20, 2020, 07:22:29 am »

Taj deo tvrđave je srušen razvojem grada Novog Sada. Služilo je da bi se efikasno zatvorio Dunav.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #42 on: November 10, 2020, 09:20:59 am »

уторак, 10.11.2020.
Снежана Ковачевић

Крипта у којој почивају заповедници Петроварадинске тврђаве

НОВИ САД – Веома ретко, једанпут годишње, отвара се крипта старе бароконе Цркве Светог Јурја у подграђу Петроварадинске тврђаве, која је ту почела да се гради пре безмало 320 година (1701‒1714). Отварање буде 2. новембра, на Душни дан или Дан мртвих, када се католички верници сећају својих покојника. Тог дана сремски бискуп држи мису у овој подземној галерији под храмом који чува стотинак гробница.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

То је уска дуга просторија у чијим зидовима су кости овдашњих манастирских језуита и фрањеваца, војних заповедника тврђаве и генерала, међу којима су и један Белгијанац и један Енглез, као и угледни грађани Петроварадина тог доба. О томе сведоче и оригинални записи на зидовима, епитафи углавном на латинском и немачком језику, исписани руком и црним мастилом, или клесани у мермеру.   

Обично на Дан мртвих на миси не буде присутно много света јер, кажу, ни петроварадинских верника данас више нема као што их је некада било. За оне који у то јесење предвечерје дођу, отварају се мала врата с десне стране главног улаза у храм. У крипту се силази низ неколико стрмих степеника које осветљава само усамљена гола сијалица. Под је од старе цигле, а дебели зидови и овални свод окречени су у бело. У дубини просторије, обасјан са нешто више светла, налази се омањи олтар са фигуром распећа, кога красе и две фигуре анђела.

„Нема овде ништа посебно, ето можда ова два барокна анђела у камену, која су лепа”, уверава нас домар Андрија Кадвањ који је после мисе овог новембра учинио изузетак и откључао нам врата крипте док су свеће у њој још трептале. Она иначе није и једина у цркви. Друга је иза главног олтара, где је покопано неколико особа, али се више не отвара, како смо чули, због влаге.

Храм је заједно са тврђавом и подграђем заштићени споменик културе. У њој је као беба крштен хрватски бан Јосип Јелачић 1801, чија родна кућа на пар корака одатле, сада треба да делом постане спомен-дом Јелачића, како су то најавили нови власници, Хрватско национално веће. Питање је хоће ли се и крипта чешће отварати и може ли, заједно са родном кућом бана који је био велики аустријски генерал, постати још један туристички бисер Петроварадина и Новог Сада.

„Ово је црква, не музеј. Богослужбене просторије”, каже Кадвањ који се стара о гробници и обавља друге послове у згради жупног дома, некадашњем језуитском самостану тик уз Цркву Светог Јурја, где је и седиште сремског бискупа Ђура Гашпаровића.

На једном од зидова окачено је неколико папира са текстом о крипти, откуцаним на писаћој машини. Овде има 109 уређених места за покојнике, од којих је остало још 23 празних. Било је то, како пише, место мира за свештенике, службенике жупе Светог Јурја и за неке одличније особе које су биле заслужне за цркву. Први познати случај укопа, како се иза натписа види, био је 1758. године, а задњи 1868. Касније је покоп на овај начин забрањен из хигијенских разлога. 

Помињу се и анђели од мрамора, као фигуре које су уз кип Безгрешног зачећа у цркви на Текијама у Петроварадину, „најстарији споменици црквене уметности концем 18. века у овој околини и према томе велике историјске уметничке вредности“.

У крипти су покопани, осим свештених и цивилних лица, генерали и заповедници града: Кристијан Л. Б. Вулфем који је умро 1769. године, Белгијанац Франсис де Мертнес који је овде дванаест година заповедао, био је неожењен и умро је 1782. у 69. години. Покопани су и генерали: 1788. Енглез Јозеф Стјуарт који је преминуо са 44 године, а 1844. Марко Чолић.

Издваја се и гробница из 1847. где је покопан „прилично непознат, али спомена вредан свештеник велике ерудиције” Антун Михалић који је спомињан и као приципал младог Јосипа Јураја Штросмајера, потоњег бискупа и једног од најистакнутијих личности код Хрвата тог доба. Црква се управо налази у Штросмајеровој улици.

Izvor: www.politika.rs


* 001.jpg (91.28 KB, 677x381 - viewed 22 times.)
Logged
jugins
razvodnik
*
Offline Offline

Posts: 79


« Reply #43 on: November 10, 2020, 03:04:30 pm »

"Interesantno: na prethodnoj slici, preko puta Petrovaradinske tvrđave (preko Dunava) vidi se utvrđenje - tvrđava sa zidinama i 4 kule), na poziciji gde je (otprilike) sadašnji Novi Sad.
Ima li iko dodatno objašnjenje; u današnjim okvirima grada nema ni traga tome."

 Publicista i pronalazac Veljko Milkovic iz Novog Sada, napisao je nekoliko publikacija o Petrovaradinskoj tvrdjavi. "Petrovaradinska tvrdjava - podzemlje i nadzemlje" Veljko Milkovic (isbn 86-85157-04-8)"; nalazi se crtez Petrovaradinske tvrdjave sa mostobranom u prvoj etapi izgradnje (1698 g.).
 Jugi, Novi Sad


* Petrovaradinska tvrdjava - pontonski most.jpg (1117.96 KB, 3264x1632 - viewed 37 times.)
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #44 on: November 10, 2020, 05:01:16 pm »

Danas nađoh ovo na netu:

------------------------------------------

Zaboravljena novosadska Tvrđava
20. OKTOBAR 2019.
Nenad Šeguljev

Malo je poznato da je i leva strana obale Dunava kod Novog Sada, prekoputa Petrovaradinske tvrđave, takođe dugo vremena bila utvrđena. Naspram tvrđave koja je sagrađena sredinom 13. veka u vreme ugarskog kralja Bele IV nalazio se mostobran. Ovo manje utvrđenje se oslanjalo na obalu Dunava, bilo je nepravilnog oblika i imalo jednu artiljerijsku kulu koja je, prema sačuvanom planu iz 1688. godine, imalo pet toparnica. Njegovim rušenjem i rušenjem utvrđenja na petrovaradinskoj steni, austrijski vojni inženjeri su krajem 17. veka započeli radove na izgradnji današnje Petrovaradinske tvrđave. Na steni je podignuta Gornja tvrđava, južno od nje sagrađen je Hornverk, dok se na stenu sa severne strane naslanjao Vodeni grad. Na nekadašnjem Velikom ratnom ostrvu podignuto je jedno manje utvrđenje, a na levoj obali Dunava novi mostobran u obliku krune. Osnovni bedem je imao dva bastionska fronta i protezao se do Dunava.

„Srpski grad“ opasan „starim retranšmanom“ prikazan na planu bitke kod Petrovaradina 5. avgusta 1716. godine
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Zapadno od ovog utvrđenja, na „zlatnim gredama” između močvarnog zemljišta i na propisanoj udaljenosti od njega, počeće 1694. godine da se grade prve kuće i razvija naselje koje će biti nazvano Petrovaradinski šanac ili Racenštat („Srpski grad”), a 1748. godine će sa otkupom statusa „slobodnog kraljevskog grada” poneti novo ime – Novi Sad.

Mostobran na planu Tvrđave iz 1750. godine
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Sredinom 18. veka dolazi do druge faze u izgradnji Petrovaradinske tvrđave. Do manjih ili većih promena dolazi na Gornjoj tvrđavi i Hornverku, dok Vodeni grad potpuno menja svoj oblik. To se dešava i sa manjem utvrđenjem na Velikom ratnom ostrvu i Mostobranu koji će se po površini proširiti, pa će se udaljenost od grada znatno smanjiti. Mostobran je takođe imao oblik krune, samo što su se ispred osnovnog bedema sada nalazila i druga spoljašnja utvrđenja (dve polukontragarde, dve linete i anvelopa). Pozadi bedema nalazio se barutni magacin Sv. Nepomuka, smeštaj za oficire, podoficire i vojnike, skladišta za naoružanje i pontonjersku opremu. Na samoj obali Dunava nalazila se crkva posvećena Sv. Janu Nepomuku. Kroz Mostobran je prolazio put prema pontonskom mostu koji je vodio ka Tvrđavi. Postojala su dva prolaza (na severnoj i južnoj strani) sa po dve kapije. Komunikacija od unutrašnjosti ka spoljašnjim utvrđenjima odvijala se kroz tzv. poterne (zasvođene prolaze) čije su kapije izlazile na drvene mostove preko kojih se dolazilo do lineta. Na grudobranima bedema nalazilo se preko 40 položaja predviđenih za dejstvo artiljerijom.

Mostobran na planu Tvrđave iz 1773. godine
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Blizina Petrovaradinske tvrđave, pre svega Mostobrana, uticaće znatno na prostorni razvoj Novog Sada. Rejon kompleksa Petrovaradinske tvrđave zahvatao je veću površinu od uskog područja oko Mostobrana, pa je ograničavao širenje grada prema reci. Rejon pod kontrolom Tvrđave protezao se, otprilike, linijom Dunav – Sremska – Vase Stajića – Ilije Ognjanovića Abukazema – Šumadijska – Mali bački kanal. Njegova ukupna površina, zajedno sa Tvrđavom, bila je oko 1000 ha. Tek nakon Prvog svetskog rata, kada je ovo utvrđenje predato civilnim vlastima, dolazi do njegovog rušenja radi izgradnje prvog drumsko-pešačkog mosta „Kraljević Tomislav” i probijanja Bulevara Kraljice Marije. Takođe, na području istočno i južno od pomenutih ulica polako počinje prostorno širenje Novog Sada prema Dunavu.

Rejon Tvrđave na bačkoj strani
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Još manje je poznato da je nekadašnji Petrovaradinski šanac, odnosno Racenštat, a kasnije Novi Sad, bio od kraja 17. pa do druge polovine 19. veka takođe utvrđeni grad. Upravo je Statutom iz 1748. godine Novi Sad trebalo da se „prema okolnostima rata i zidovima i bedemima kao i druge slobodne kraljevske varoši opaše”. Isto tako, bile su obavezne straže koje bi patrolirale gradom. Takođe, prema Statutu su stanovnici i građani Novog Sada bili „dužni da se u vreme rata i u drugim opasnim prilikama verno neguju i održavaju vezu, koji su dužni, sa zapovednicima spomenute naše tvrđave a da u slučaju nužde i oružjem posadi u pomoć priticati (…) i svom snagom svojom do poslednje kapi krvi u pomoć i obranu priticati našem gradu i tvrđavi Petrovaradinu.”

Pogled sa Tvrđave na Mostobran i Novi Sad početkom XX veka. Na samoj obali Dunava (levo) vide se delovi ovog utvrđenja koji su do danas sačuvani
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Svakako se ovde ne govori o zidanim, već o utvrđenjima podizanim u tipu poljske fortifikacije. Na starim planovima Petrovaradinske tvrđave, pogotovo onim koji prikazuju Bitku kod Petrovaradina 1716. godine, možemo primetiti da je tadašnji Racenštat bio utvrđen retranšmanom, brojnim redutama, redanima i drugim preprekama za mogućeg napadača. Redute su bili nezavisni, zatvoreni fortifikacijski objekti poligonalnih oblika, namenjeni zatvaranju nekog pravca i sastojale su se od zemljanog bedema niskog profila ispred kojeg se nalazio rov. Iz ovakvog objekta moglo se dejstvovati u svim pravcima. Redani su bili slični objekti, ali su se sastojali od samo dve face čije je teme bilo okrenuto prema očekivanom pravcu napada, dok su sa zadnje strane bili otvoreni. Na detaljnijim planovima primećuju se i dodatne prepreke za pešadiju i konjicu.

Utvrđena linija grada prostirala se otprilike duž današnje linije Kaćki most – Almaško groblje – Novosadski sajam – Dom zdravlja „Liman” – Vojvođanska – Vase Stajića – Dunavska. Na par stotina metara ispred ove linije nalazile su se redute (danas Strelište, TC „Big”, Stadion FK „Novi Sad”, Master centar, Klinički centar Vojvodine, Hotel „Aleksandar”…). Prosečna razdaljina između njih bila je oko 750 m. Redani su se nalazili u međuprostoru ili su bili naslonjeni na retranšman. U tadašnji Novi Sad se moglo ući samo kroz šest kapija. Prva kapija je svakako ona na početku Dunavske ulice. Po obodima grada su se, na pojedinim mestima utvrđene linije, nalazile Kisačka, Temerinska, Rumenačka, Futoška i Kamenička kapija.

Takođe, iza utvrđene linije bila su predviđena mesta za barikade. Spoljašnji prsten se nalazio na periferiji tadašnjeg grada, npr. na mestima današnjeg ugla Kisačke i Karađorđeve ulice. Unutrašnji prsten nalazio se u užem centru grada. Neke od njih su bile na prostoru današnjih ulica Jovana Subotića (ugao sa Kisačkom), Laze Telečkog, Svetozara Miletića, Pašićeve, kao i na prilazu današnjem Trgu slobode (Ulica Kralja Aleksandra, Pozorišni trg, Mite Ružića).

Novi Sad početkom 19. veka
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za vreme Mađarske revolucije 1848/49. godine, austrijska vojska je u noći između 11. i 12. juna 1849. godine, nakon kratkih borbi, ovladala pojedinim redutama i zaposela Novi Sad. Pokušaj da se napadne Mostobran isprovociraće bombardovanje grada sa Tvrđave i Mostobrana.

Zapisi na marginama

Mostobran je srušen nakon Prvog svetskog rata radi izgradnje prvog stalnog drumsko-pešačkog mosta „Kraljević Tomislav”. Opis ovog utvrđenja ostao nam je u zapisima Franca Šamsa sa početka 19. veka i Trive Militara sa početka 20. veka (vidi: „U šetnji oko Tvrđave”). Pored brojnih planova, njegov izgled možemo da vidimo samo na retkim fotografijama i razglednicama s kraja 19. i početka 20. veka.

Jedna od retkih fotografija (zima 1914/15) koja prikazuje „batardo”. Pronašli smo je na ebay-u i poklonili je Muzeju grada Novog Sada
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pojedini ostaci Mostobrana ostali su na obali Dunava i nakon njegovog rušenja. Nakon Drugog svetskog rata, kada je Petrovaradinska tvrđava stavljena pod zaštitu države, smatrani su delom celine zaštićenog kompleksa Tvrđave. Tokom izgradnje odbrambenog nasipa na levoj obali Dunava smatralo se da i pored toga ostaci ne treba da budu prepreka radovima, te su sačuvani i rekonstruisani samo oni delovi koji se i danas nalaze oko prostora Spomenika žrtvama racije u Novom Sadu 1942. godine. Osim dela zida Mostobrana prema Dunavu, sačuvana je i jedna manja „kula” koja predstavlja tek deo većeg fortifikacijskog elementa – batardoa, prepreke koja je razdvajala „suvi” rov Mostobrana od Dunava.

Ostaci batardoa (Foto: Nenad Šeguljev 2014)
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Izvor: CLICK


* 01PVT.jpg (121.99 KB, 960x656 - viewed 36 times.)

* 02PVT.jpg (115.59 KB, 937x504 - viewed 29 times.)

* 03PVT.jpg (552.93 KB, 1024x587 - viewed 36 times.)

* 04PVT.jpg (645.58 KB, 1024x663 - viewed 36 times.)

* 05PVT.jpg (896.07 KB, 1024x678 - viewed 35 times.)

* 06PVT.jpg (280.23 KB, 1024x713 - viewed 35 times.)

* 07PVT.jpg (78.25 KB, 721x422 - viewed 25 times.)

* 08PVT.jpg (130.06 KB, 1024x678 - viewed 31 times.)
Logged
Pages:  1 2 [3] 4 5 6   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.035 seconds with 23 queries.