PALUBA
March 28, 2024, 10:42:44 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [23] 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 ... 70   Go Down
  Print  
Author Topic: Dešavanja u Južnom i Istočnom kineskom moru  (Read 178299 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #330 on: January 30, 2021, 03:27:05 pm »



Četiri bombardera B-52H Stratofortres prispeli na Guam


"Četiri bombardera B-52H Stratofortres američkog vazduhoplovstva vratila su se u indo-pacifičku regiju 28. januara radi raspoređivanja Bomber-Task Force-a, izvodeći operacije van vazduhoplovne baze Andersen, Guam", saopštila je u petak vazduhoplovna baza Andersen.

Bombarderi će učestvovati u strateškim misijama odvraćanja sa različitim američkim saveznicima i partnerima u indo-pacifičkom regionu, takođe se navodi u saopštenju.

Američki bombarderi B-52 poslednji put su raspoređeni na Guam u decembru 2018. godine, dodaje se u saopštenju.

U izjavi se tvrdi da Sjedinjene Države nastavljaju da sarađuju sa saveznicima i partnerima u regionu kako bi se suprotstavile Kini.

Prošle nedelje je američka prevoznička grupa koju je predvodio USS Teodor Ruzvelt ušla u Južnokinesko more kako bi promovisala „slobodu mora“, rekla je američka vojska, nekoliko dana nakon što je Džo Bajden započeo svoj mandat na mestu predsednika.

Osporene vode postale su još jedna tačka sukoba u sve problematičnijim bilateralnim odnosima između Pekinga i Vašingtona. Američka vojska je poslednjih godina neprekidno povećavala svoje uljezne aktivnosti tamo, dok Kina polaže svoje teritorijalne zahteve u tom području.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #331 on: February 03, 2021, 06:56:53 pm »

Sve ukazuje da se Kina sprema za rat: "Ako mislite da nećemo primeniti silu, grešite"
M.V.A. 03.02.2021.

Prošlog meseca kineski vojni avioni su 30 dana neovlašćeno ulazili u tajvanski vazdušni prostor, preneli su tajvanski mediji, a kineski nacionalistički tabloid “Global tajms” opisao je te akcije kao “vojne vežbe u cilju pripreme za mogući rat”.

Jasno upozorenje Kina je uputila nakon što je pojačala vojne akcije i saopštila da “nezavisnost znači rat”. Kina smatra da demokratski izabrana vlada Tajvana vodi ostrvo u pravcu proglašenja nezavisnosti, ali tajvanska predsednica Caj Ingven ponovila je da je ostrvo već nezavisna država. Uprkos tome, Kina je poslednjih nedelja intenzivirala vojne aktivnosti u blizini Tajvana, uključujući i slanje 15 borbenih aviona u tajvanski vazdušni prostor dva puta tokom dva dana prošlog meseca.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tajvanski list “Liberti tajms”, navodi da su tajvanske vazduhoplovne snage i sajtovi za praćenje letova u nedelju tri puta registrovali kineske borbene avione na jugozapadu tajvanskog vazdušnog prostora. Kako list navodi u zasebnom izveštaju, ovo znači da samo jedan dan u januaru kineske vojne letelice nisu primećene u tom regionu. Reagujući na izveštavanje tajvanskih medija, kineski “Global tajms” u ponedeljak je pisao da slanje vojnih aviona i intenziviranje vojnih vežbi u blizini Tajvana znače da se Peking priprema za mogući rat. Pozivajući se na analitičara, kineski tabloid piše da je kontinentalna Kina “uputila jasno upozorenje kada je saopštila da ‘nezavisnost Tajvana znači rat, te da preduzima konkretne mere da se pripremi za njega intenzivnim vojnim vežbama u regionu Tajvanskog moreuza”.

U članku se upozorava da “strane i tajvanske secesionističke snage ne smeju da potcenjuju kontinentalnu Kinu, koja osim što priča, ume i da deluje, te da bi njihovo uverenje da neće primeniti silu ako bude neophodno bila strateška greška i da bi time mogle da izazovu posledice koje nijedna strana ne želi da vidi”.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Članak je objavljen nakon što je portparol kineskog ministarstva odbrane Vu Ćijan u četvrtak izjavio da je Tajvan neodvojivi deo Kine i da “nezavisnost znači rat”.

- Vojne akcije Narodnooslobodilačke armije Kine u Tajvanskom moreuzu neophodne su mere u sadašnjoj bezbednosnoj krizi radi očuvanja nacionalnog suvereniteta i bezbednosti – rekao je Vu i dodao da je to važan odgovor na mešanje spolja i provokacije “snaga za tajvansku nezavisnost”. On je rekao da samo šačica ljudi u Tajvanu želi nezavisnost od Kine i upozorio ih:

- Oni koji se igraju s vatrom, opeći će se, a nezavisnost Tajvana znači rat.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Reagujući na to, tajvanski Savet za odnose sa Kinom upozorio je Kinu da pažljivo razmisli i ne potcenjuje odlučnost ostrva da brani suverenitet i sačuva slobodu i demokratiju.

Izvor: www.blic.rs


* 301.jpg (215.82 KB, 1280x856 - viewed 2 times.)

* 302.jpg (406.4 KB, 1692x1040 - viewed 2 times.)

* Shaanxi Y-8AF.jpg (103.6 KB, 1568x1044 - viewed 2 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #332 on: February 04, 2021, 10:32:12 am »



Quote
The Militarization of the South China Sea

Tensions between the U.S. and China have been steadily escalating on a range of issues, but there’s one place where a clash of superpowers would be most likely to happen: the South China Sea. Even with a new U.S. president, the disagreements that led to this moment won’t be easy to resolve. So how did this body of water become a major flashpoint in U.S.-China relations?



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #333 on: February 04, 2021, 04:24:47 pm »



Na pomolu nove napetosti sa Kinom? SAD poslale ratni brod


Američka mornarica poslala je danas ratni brod u Tajvanski moreuz , prvi put pod administracijom Džoa Bajdena.

To bi moglo dovesti do novih napetosti između Kine i SAD.

Američka mornarica je potvrdila da je razarač „USS John McCain“ imao rutinsku plovidbu u skladu sa međunarodnim pravom kroz Tajvanski moreuz, što pokazuje američku posvećenost slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku, kao i da će vojska Sjedinjenih Država nastaviti da leti, plovi i izvodi operacije tamo gde to dozvoljava međunarodno pravo, prenosi CNN.

CNN navodi da je pitanje Tajvana jedan je od prvih velikih izazova spoljne politike novog američkog predsednika Džoa Bajdena, pošto Kina tvrdi da polaže pravo na Tajvan, a Tajvan koji se odvojio od Kine 1950. godine nije član većine međunarodnih organizacija i podršku mu najviše daju upravo SAD.

Prvog vikenda nakon što je Bajden preuzeo dužnost, Kina je poslala dve velike formacije ratnih aviona blizu Tajvana, što je podstaklo Tajpej da preduzme odbrambene mere, uključujući i podizanje borbenih aviona za nadgledanje kineskih letova.

Peking američke ratne brodove u tranzitu Tajvanskim moreuzom doživljava kao provokacije koje ugrožavaju stabilnost u regionu i ohrabruju pristalice tajvanske nezavisnosti, a nedavne izjave visokih američkih zvaničnika sugerišu da SAD neće povući ove akcije.

Novi državni sekretar Entoni Blinken u svom govoru prošle nedelje u Senatu istakao je kako su SAD dužne da osiguraju Tajvanu podršku da se odbrani od agresije i da će u tome imati podršku Bajdenove administracije, navodi CNN.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #334 on: February 04, 2021, 10:10:34 pm »

"Spremni smo na odbranu nacionalnog suvereniteta!"
Tanjug 04. 02. 2021.

PEKING je poručio da nastavlja da nadgleda američke vojne manevre u blizini kineskog kopna i Tajvana, upozoravajući da je Kina spremna da odgovori na američke pretnje i provokacije.

Govoreći u četvrtak, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin rekao je novinarima da je Peking pažljivo pratio prolazak američkog ratnog broda kroz Tajvanski moreuz ranije istog dana.

- Kina će nastaviti da održava visok nivo opreznosti u svakom momentu, spremna da odgovori na sve pretnje i provokacije u bilo kom trenutku i odlučno brani nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet - rekao je Vang - Nadamo se da će Sjedinjene Države igrati konstruktivnu ulogu za regionalni mir i stabilnost, a ne obrnuto - dodao je on.

Američka mornarica poslala je danas ratni brod u Tajvanski moreuz, prvi put pod administracijom Džoa Bajdena, što bi moglo dovesti do novih napetosti između Kine i SAD. Američka mornarica je potvrdila da je razarač „Ju-Es-Es Džon Mekejn“ imao rutinsku plovidbu u skladu sa međunarodnim pravom kroz Tajvanski moreuz, što pokazuje američku posvećenost slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku, kao i da će vojska Sjedinjenih Država nastaviti da leti, plovi i izvodi operacije tamo gde to dozvoljava međunarodno pravo.

Peking je više puta pozivao Vašington da se pridržava principa „jedne Kine“ i da ne preduzima akcije koje bi naštetile kinesko-američkim odnosima, kao i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza. Ipak, Tajvan zadržava svoju nezavisnost od Kine i nova administracija Bajdena je ponovila svoju „čvrstu“ posvećenost odbrani ostrva, prenosi RT.

Peking je takođe pozvao SAD da odustanu od izvođenja vojnih manevara u spornim vodama u blizini Kine i oko njih. Samo nekoliko dana nakon što je Džo Bajden stupio na dužnost, američka grupa koju su predvodili „Ju-Es-Es Teodor Ruzvelt“ i tri ratna broda ušla su u Južno kinesko more, označavajući nastavak poteza povučenih tokom Trampove administracije. Američka vojska rekla je da je ovaj potez promovisanje „slobode mora“.

Peking je pozvao Bajdenovu administraciju da se aktivnije uključi u dijalog kako bi smanjio nagle napetosti između supersila.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #335 on: February 19, 2021, 01:55:23 pm »



Gužva na tajvanskom nebu: Presretnuti kineski lovci i bombarderi, postavljeni raketni sistemi PVO


Tajvansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su četiri kineska lovca J-16, četiri bombardera JH-7 i avion za radio-elektronsko ratovanje uočeni u blizini ostrva Pratas, koje je pod kontrolom Tajvana u Južnokineskom moru.

Kako se navodi u saopštenju, avioni tajvanskog vazduhoplovstva bili su primorani da presretnu kineske avione.

Istovremeno su izdata radio upozorenja i postavljeni su raketni sistemi PVO za nadgledanje aktivnosti, prenosi Sputnjik internešenal.

Peking, zasad, nije komentarisao situaciju.

Tajvan je u više navrata optuživao Peking da je zadire u ostrvsku zonu, a napetosti između dve strane eskalirale su tokom poslednjih nekoliko godina.

Narodna Republika Kina i Tajvan (zvanično Republika Kina) imaju odvojene vlade od završetka građanskog rata 1949. Odnosi Pekinga i Tajpeja i dalje su napeti, posebno od obustave bilo kakvih diplomatskih kontakata između njih 2016. godine.

Kina smatra Tajvan otuženom provincijom i nada se ponovnom ujedinjenju. Međutim, Tajvan odbacuje te tvrdnje i održava neformalne odnose sa SAD, jer Vašington prodaje oružje Tajpeju i izvodi vojne vežbe na tom području.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #336 on: March 07, 2021, 08:42:16 pm »

Kina odbija da pregovara o statusu Tajvana
IZVOR: TANJUG NEDELJA, 7.03.2021.

Visoki kineski diplomata Vang Ji danas je rekao da nema prostora za kompromis oko statusa Tajvana, koji Kina smatra svojom teritorijom, preneo je Rojters.

Kina se nada da će kod nove američke administracije brzo videti razlaz sa politikom stare administracije oko pitanja Tajvana, naveo je Vang na konferenciji za novinare. Kina i SAD već duže vreme imaju nesuglasice oko statusa Tajvana.

Izvor: www.b92.net
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #337 on: March 11, 2021, 08:44:11 am »



Američki admiral Filip Dejvidson: Kina bi mogla napasti Tajvan u narednih šest godina


Kina bi mogla napasti Tajvan u narednih šest godina, upozorio je američki admiral Filip Dejvidson na saslušanju pred američkim Senatom.

Dejvidson je najviši američki oficir u Aziji, a kineska opasnost objasnila je zahtev Senata da odobri razmeštanje protivraketne baterije Aegis Ashore na ostrvu Guam, američkoj bazi u zapadnom Pacifiku, koja bi mogla presresti najmoćnije kineske rakete.

"Guam se mora braniti i pripremiti za pretnje koje će uslediti u budućnosti", upozorio je Dejvidson.

Pozvao je Senat da odobri finansiranje sistema protivraketne odbrane, ne samo za odbranu Tajvana, već i Australije i Japana, "kako bi Kina znala da je cena onoga što žele da rade previsoka".

Tajvan je ostrvo koje je bilo deo Kine do pobede komunističke revolucije. Kina to smatra svojom teritorijom. SAD prihvataju politiku "jedne Kine", ali imaju sporazum sa Tajvanom koji ga neformalno definiše da brani ostrvo u slučaju kopnenog napada.

"Bojim se da Kina ubrzava ostvarenje svojih ambicija da istisne Sjedinjene Države i našu vodeću ulogu u međunarodnom poretku", rekao je admiral Philip Dejvidson.

Upozorio je da bi Kina mogla da shvati pretnju da će Tajvan vratiti u svoje redove tokom ove decenije, ili "u narednih šest godina". Dejvidson je upozorio da postoji sve veći rizik da bi Kina mogla da odluči da jednostrano promeni trenutni status kuo, pre nego što američke snage mogu efikasno da odgovore.

Tajvan se otcepio od kontinentalne Kine na kraju građanskog rata 1949. godine, kada je tamo šef nacionalističkog Kuomintanga Chang Kai-shek zadržao vlast, dok je Komunistička partija Mao Zedonga pooštrila kontrolu nad kontinentalnom Kinom.

Tenzije između dve Kine pojačale su se od pobede Tsai Ing-vena na izborima 2016. godine. Predsednik Tajvana nije sklon jačanju veza sa kontinentom, što je izazvalo burne reakcije vlasti u Pekingu. SAD naoružavaju Tajvan i šalju svoje ratne brodove u moreuz, dalje podižući tenzije.

Kina uslovljava diplomatske odnose sa zemljama nepriznavanjem Tajvana. Vašington je preneo diplomatsko priznanje sa Tajvana na Kinu 1979. godine, ali je ostao najvažniji tajvanski nezvanični saveznik. Ali zvanično, Sjedinjene Države ne žele da kažu da li će vojno napasti Tajvan u slučaju invazije. Admiral Dejvidson predložio je Senatu da se ovo preispita.

Tramp je snažno podržao Tajvan, šaljući razarače i nosače aviona u okolne vode. Nakon inauguracije Džoa Bajdena, Stejt department je u januaru rekao da je američka posvećenost ostrvu čvrsta. Osoba koja deluje kao tajvanski nezvanični ambasador u Sjedinjenim Državama pozvana je na Bajdenovu inauguraciju, potez bez presedana od 1979. godine.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #338 on: March 14, 2021, 04:32:35 pm »



Quote
Western gunboats hit the south China sea

The western powers are piling battleships into the South China Sea to intimidate Beijing, like the last couple of centuries didn't happen.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #339 on: March 17, 2021, 09:06:28 am »




Kina represivna kod kuće i agresivna u regonu


Američki državni sekretar Entoni Blinken smatra da se Kina ponaša represivno kod kuće i agresivno u regonu i ukazao na njene nedavne akcije u Istočnom i Južnom kineskom moru, gde ima teritorijalne sporove sa Japanom i drugim azijskim državama, prenosi Rojters.

Agencija navodi da je Blinken danas, za "okruglim stolom" sa novinarima u Tokiju, rekao da Peking svojim pomorskim akcijama i stavom u vezi Tajvana podiže tenzije u regionu.

Američki državni sekretar je ocenio i da se Peking ponaša represivno kod kuće i agresivno u inostranstvu, za šta je kao primer naveo Istočno kinesko more i ostrva Senkaku koja su pod kontrolom Japana, a koja u Kini zovu Đaoju i smatraju svojom teritorijom, kao i Tajvan, prenosi Rojters.

Blinken, koji je u poseti Japanu i Južnoj Koreji zajedno sa američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom u cilju ojačavanja odnosa sa saveznicima Vašingtona u Aziji, novinarima je potvrdio da je Japan zaintresovan za pitanje Tajvana i Tajvanskog moreuza i da je značajan deo jučerašnjih razgovora američke delegacije sa japanskim zvaničnicima bio posvećen toj temi.

On je naglasio da se raduje prilici da kineskim kolegama, tokom sastanka planiranog za kraj ove nedelje na Aljasci, na vrlo jasan način iznese neke od zabrinutosti koje Vašington ima u vezi akcija Pekinga.

Posle jutarnjeg okruglog stola sa japanskim izveštačima, Blinken i Ostin trebalo bi da krenu u Seul kako bi danas održali razgovore u formatu "2 + 2" sa južnokorejskim zvaničnicima, prenosi Rojters.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #340 on: March 17, 2021, 05:17:21 pm »



"Imam osećaj hitnosti, uskočiće svuda" - američki komandat u "panici"


Komandant američkih snaga u Centralnoj i Južnoj Americi, admiral Južne komande Kreig Foler, rekao je u utorak da je Kina postala vodeća prijetnja u regionu.

I to - iskoristivši pandemiju koronavirusa i sve veće bezakonje da nametne svoju volju sve većem broju zemalja .

Upravo kada se najviši američki odbrambeni i diplomatski zvaničnici sastaju sa saveznicima u Aziji kako bi pronašli načine za suprotstavljanje pretnji napredujuće, agresivnije Kine, glavni vojni zapovednik upozorava da je linija fronta u konkurenciji za globalnu dominaciju između Vašingtona i Pekinga mnogo veća bliže kući.

"Na ovu hemisferu gledam kao na prvu liniju nadmetanja", rekao je Foler članovima senatrsko Odbora za oružane snage.

"Imam osećaj hitnosti", dodao je. "Naš uticaj se smanjuje".

Folerovi komentari samo su poslednji u nizu sve ozbiljnijih upozorenja ključnih američkih vojnih zvaničnika poslednjih nedelja, kojima se kreatorima američke politike ukazuje na ambicije Kine i dokle se veruje da će Peking ići da ih ostvari.

Samo prošle nedelje, komandant američke Indo-pacifičke komande rekao je pred istim senatskim odborom da nesposobnost Vašingtona da značajno uzvrati protiv kineske vojne aktivnosti ohrabruje Kinu da bude sve agresivnija.

Ranije ovog meseca, najviši obaveštajni oficir Indo-pacifičke komande rekao je na virtuelnoj konferenciji da Sjedinjene Države već osećaju "ukus" onoga što će verovatno doći.

"Pronaći ćete vrlo globalnu, ekspedicionu kinesku vojsku koja će biti tamo da uskoči svuda gde misle da su kineski interesi ugroženi", rekao je kontraadmiral mornarice Majkl Stjudemen.

Izgleda da administracija američkog predsednika Džoa Bajdena ozbiljno shvata takva upozorenja.

Ministar odbrane Lojd Oustin i državni sekretar Entoni Blinken koriste priliku na svojim prvim inostranim putovanjima kako bi se konsultovali sa ključnim saveznicima, uključujući Japan i Južnu Koreju, delom da bi se pozabavili zabrinutošću zbog rastuće opasnosti koju predstavlja Kina i razgovarali o načinima da Peking pozove na odgovornost zbog svojih postupaka koji krše postojeće međunarodne norme.

Ali u utorak je Foler upozorio da je pretnja, koju je više puta opisao kao "podmuklu", mnogo bliža.

"Neki primeri uključuju njihovu nastojanje za zaključivanje više lučkih poslova, zajmove za političku polugu, diplomatiju vakcina koja podriva suverenitet, državni nadzor, informatiku i eksploataciju resursa kao što su ilegalni neregulisani i neprijavljeni ribolov", rekao je novinarima u Pentagonu, nakon svog svedočenje na Kapitol hilu.

Foler je rekao da je kineska diplomatija preko vakcine protiv koronavirusa posebno zabrinjavajuća.

"Oni koriste vakcine da izdejstvuju dogovore za svoj IT, njihov 5G", rekao je kongresmenima tokom saslušanja u utorak. "I koriste ga za pokušaj zabijanja klina između nekih nacija poput Tajvana i drugih u regionu".

Komandant Južne komande potvrdio je izveštaje, poput onih u Njujork tajmsu, da Kina odbija da deli vakcinu sa zemljama Centralne i Južne Amerike koje nastavljaju da održavaju odnose sa Tajvanom, osim ako te zemlje ne prekidaju ili slabe te veze.

Zabrinutost se tu ne završava.

Komandant američke Severne komande general Glen VanHerk, zadužen za američke trupe i bezbednost u delovima Kariba, Bahama i Meksika, rekao je u utorak zakonodavcima da kineski uticaj nastavlja da se širi prema severu.

"Oni su apsolutno u odgovornosti Severne komande i pokušavaju da utiču na Bahamima, radeći na primer preko 5G", rekao je VanHerk. "Ista stvar u Meksiku".

Američki vojni zvaničnici takođe su izrazili zabrinutost zbog rastućeg odnosa između kineskih operacija u Centralnoj i Južnoj Americi i transnacionalnog kriminala, koji je Foler opisao kao drugu najveću pretnju SAD na amerčkom kontinentu.

"Oni distribuiraju drogu, ljude i oružje i ilegalno rudarenje", rekao je Foler o raznim kriminalnim organizacijama koje su se uporile širom regiona. "A jedan od glavnih izvora koji podupire njihove napore je kinesko pranje novca".

Da bi se suprotstavili Kini, Foler je pozvao zakonodavce da pomognu da se osigura kontinuirano prisustvo i partnerstvo u SAD.

"Važno je da ostanemo angažovani na ovoj hemisferi", rekao je. "To je naše susedstvo, ta blizina je važna".

"Ono što čujem od svojih partnera je... 'Želimo da se udružimo s vama, ali kada se utapate, potreban vam je kolut za spasavanje i uzećete kolut od onoga ko ga baci'", rekao je Foler.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #341 on: March 26, 2021, 08:00:55 am »



Tajvan pravi raketu dugog dometa koja može da dosegne do Kine


Tajvan je objavio da proizvodi raketu dugog dometa koja može da dosegne do Kine, a uporedo izrađuje još tri modela raketa. Kina se za sada nije oglasila ovim povodom.

Raketni program razvija tajvanski Nacionalni institut za nauku i tehnologiju „Čung Šan“. Ranije ovog meseca izveli su seriju od šest raketnih proba, što se podudarilo sa jednomesečnim vojnim vežbama Kineske narodnooslobodilačke vojske u Tajvanskom moreuzu.

Kina tvrdi da je Tajvan njena teritorija i vladu Tajpeja smatra otcepljenom provincijom, te je pojačala je vojne aktivnosti da podupre svoje stanovište. Tajvanska protivvazdušna odbrana redovno je na testu kineskih vojnih preleta, prenosi RT.

Direktor instituta „Čung Šan“ Leng Čin Su rekao je tajvanskim zakonodavcima da je jedna raketa dugog dometa već ušla u proizvodnju, a da su tri rakete takođe u fazi izrade. On nije izneo detalje o raketama, rekavši da to „nije zgodno“.

Na najavu Tajvana nije bilo neposredne reakcije zvaničnika u Pekingu. Kina je, međutim, upozorila još krajem januara da će „elementi nezavisnosti Tajvanaca, koji se igraju vatrom, izgoreti“, dodajući da „nezavisnost Tajvana znači rat“.

Od dolaska na vlast 2016. godine u Tajpeju, predsednik Caj Ing Ven zalagao se za „asimetrično odvraćanje“ – koristeći pokretnu opremu koju je teško locirati i uništiti, ali sposobnu za napad u Tajvanskom moreuzu dugom 180 km. Većinu vojne opreme Tajvana isporučuje SAD.

Ranije ovog meseca, admiral američke mornarice Filip Dejvidson izjavio je da bi Kina mogla da napadne Tajvan u narednih šest godina. Tu teoriju Peking je odbacio, rekavši da je admiral ovo izneo kako bi opravdao troškove odbrane Vašingtona.

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #342 on: March 26, 2021, 04:42:54 pm »

Kineski vojni avioni ušli u tajvanski vazdušni prostor
IZVOR: TANJUG PETAK, 26.03.2021.

Dvadeset kineskih vojnih aviona, među kojima i borbeni lovački avioni, ušli su danas u tajvanski vazdušni prostor.

U saopštenju ministarstva odbrane te autonomne kineske teritorije koju kao nezavisnu državu priznaje 15-ak zemalja sveta, navodi se da je tajvansko ratno vazduhoplovstvo ispalilo rakete upozorenja, kao i da su piloti kineskih aviona upozoreni i preko radio veze, preneo je Rojters.

Izvor: www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #343 on: March 27, 2021, 09:05:33 pm »

Prave rakete dugog dometa
Novosti online 27. 03. 2021.

TAJVAN je objavio da proizvodi raketu dugog dometa koja može da dosegne do Kine, a uporedo izrađuje još tri modela raketa.

Kina se za sada nije oglasila ovim povodom. Raketni program razvija tajvanski Nacionalni institut za nauku i tehnologiju „Čung Šan“. Ranije ovog meseca izveli su seriju od šest raketnih proba, što se podudarilo sa jednomesečnim vojnim vežbama Kineske narodnooslobodilačke vojske u Tajvanskom moreuzu. Kina tvrdi da je Tajvan njena teritorija i vladu Tajpeja smatra otcepljenom provincijom, te je pojačala je vojne aktivnosti da podupre svoje stanovište. Tajvanska protivvazdušna odbrana redovno je na testu kineskih vojnih preleta, prenosi RT.

Direktor instituta „Čung Šan“ Leng Čin Su rekao je tajvanskim zakonodavcima da je jedna raketa dugog dometa već ušla u proizvodnju, a da su tri rakete takođe u fazi izrade. On nije izneo detalje o raketama, rekavši da to „nije zgodno“. Na najavu Tajvana nije bilo neposredne reakcije zvaničnika u Pekingu. Kina je, međutim, upozorila još krajem januara da će „elementi nezavisnosti Tajvanaca, koji se igraju vatrom, izgoreti“, dodajući da „nezavisnost Tajvana znači rat“.

Od dolaska na vlast 2016. godine u Tajpeju, predsednik Caj Ing Ven zalagao se za „asimetrično odvraćanje“ – koristeći pokretnu opremu koju je teško locirati i uništiti, ali sposobnu za napad u Tajvanskom moreuzu dugom 180 km. Većinu vojne opreme Tajvana isporučuje SAD. Ranije ovog meseca, admiral američke mornarice Filip Dejvidson izjavio je da bi Kina mogla da napadne Tajvan u narednih šest godina. Tu teoriju Peking je odbacio, rekavši da je admiral ovo izneo kako bi opravdao troškove odbrane Vašingtona.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #344 on: April 01, 2021, 10:07:35 am »

Si sve bliži Tajvanu, Amerikanci strahuju, da li je na pomolu invazija
M.I.M. 31.03.2021.

Kineski predsednik otišao je u posetu Fudženu, kopnenoj provinciji najbližoj Tajvanu, usred tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama oko statusa ostrva.

Si je obišao, izvestio je “Blumberg”, farmu čaja u gradu Vujišanu, povezujući tamošnju proizvodnju sa svojom kampanjom jačanja životnog standarda. On je ranije posetio i park u čast Sija Džua, pesnika iz 12. veka, kad se zapitao kako bi “bez 5.000 godina stare kineske civilizacije pronašli put do današnjeg uspeha”. “Blumberg” ukazuje da Fudžen ima ključni geografski značaj za Kinu, čija Komunistička partija tvrdi da je Tajvan – smešten 130 kilometara dalje od obale – njena teritorija. Si je radio u Fudženu od 1985-2003, gde je napredovao od zamenika gradonačelnika Sjamena do guvernera provincije.

Prioritet broj 1

Ali, i SAD su snažno povezane sa ostrvom, ekonomski i bezbednosno.

Sijeva poseta Fudženu samo se nadodala na ionako povećane tenzije u ovom delu sveta. Američki vojni zvaničnici upozorili su da je preuzimanje kontrole nad Tajvanom “prioritet broj 1 za Kinu” i da je kineska pretnja invazije “ozbiljnija i neposrednija” nego što mnogi misle, preneo je “Gardijan”.

- Oni na Tajvan gledaju kao na prioritet broj 1. Ulog je podmlađivanje kineske KP, veoma kritično kako oni gledaju na problem – istakao je admiral Džon Akvilino, koji je nominovan za komandanta američke Indo-pacifičke komande. On je ukazao i na značaj strateškog položaja Tajvana. Akvilino je rekao da je pretnja tolika da SAD trebaju da implementuju predloženi plan vredan 27 milijardi kako bi se pojačala američka odbrana u regionu “u kratkom roku i hitno”.

- Kineska KP je generisala neke mogućnosti u regionu koje su osmišljene da nas drže dalje. Najopasnija zabrinutost je vojna sila protiv Tajvana – istakao je. Akvilino je naveo da postoje dve glavne brige ukoliko se Kini dopusti da uzme Tajvan. Prvi je potencijalna pretnja po globalnu trgovinu, koja uvelike protiče pored ostrva, a drugi faktor je šteta po američku kredibilnost kod azijskih saveznika poput Japana, Južne Koreje i Filipoina.

- Status SDA kao partnera sa našim saveznicima je takođe u pitanju ukoliko dođe do konflikta na Tajvanu – rekao je on.

"Nesigurni diktator"

Još pre Sijeve posete Fudženu, jedan tajvanski zvaničnik je rekao da će Si, “nesigurni diktator, žrtvovati sve za treći mandat”. Vang Ting Ju, poslanik Demokratske napredne partije, rekao je da je na Sijevom dnevnom redu pretvaranje Kine u dominantnu vojnu silu Azije do 2017, a globalnu do 2049.

- Da Si ne ganja treći mandat, naši odnosi bi izgledali značajno drugačije nego u protekle dve godine – rekao je Vang, odnoseći se na narušene veze Tajvana sa vladom u Pekingu, kojoj je uslov za dijalog prihvatanje njenih teritorijalnih pretenzija spram ostrva po principu “jedna Kina”. Vang je rekao da je prvo pravilo kineske KP da učvrsti liderstvo te da je zato sva njihova retorika usmerena direktno ka domaćoj publici.

- Nesigurni diktator je ekstremno opasan – rekao je on, dodajući da smatra da Si razume da agresija neće doprineti Kini ni ekonomski ni diplomatski. – Ali, on može sve to da žrtvuje.

Dok su se odnosi sa Kinom pogoršali, oni sa SAD su otoplili u poslednjih pet godina. Prošle godine je tajvanska vlada rekla da su njeni odnosi sa Amerikom dosegli “istorijski vrhunac”, a Vang ukazuje da se poboljšavaju i oni sa evropskim partnerima. Da li Si razume da agresija neće doprineti Kini, kako smatra Vang, tek glasine o ratu u Tajvanskom moreuzu u poslednje vreme ne jenjavaju. Ipak, kako piše “Diplomat”, izgledi da dođe do skore kineske invazije, na šta upozoravaju američki vojni zvaničnici, su “prenaduvani” – ali to ne znači da Tajvan može da se opusti.

Zbog čega rastu strahovi od invazije?

Strahovi da će Kina pokrenuti vojni napad protiv ostrva su dosegli vrhunac, a kako navodi “Diplomat” tri su faktora koja ih hrane.

 - Prvi je procena mnogih stručnjaka da je kineska armija dosegla ili je veoma blizu nivoa snage da im pokušaj nasilnog zauzimanja Tajvana i političke unifikacije sa Kinom izgleda izvodljivo. Među tim procenama najveću težinu ima ona admiral Filipa Dejvidsona, šefa Indo-pacifičke komande. On je u februaru pred Senatom rekao da bi Kina mogla pokušati da zauzme Tajvan vojnim sredstvima “u narednih šest godina”. Loni Henli, bivši američki obaveštajni zvaničnik, smatra da je kineska vlada postavila cilj da do 2020. postane sposobna da uspešno izvrši invaziju na Tajvan – sada verovatno veruje da je uspela u tome. Orijana Skajlar Mastro sa Univerziteta Stenford rekla je početkom godine da su joj “kineski vojni lideri rekli da će biti spremni za godinu dana”.

 - Drugi faktor koji hrani strahove o ratu u moreuzu je nedavno jačanje vojnog pritiska Kine na Tajvan. Kineski ratni avioni su prošle godine skoro svakodnevno nadletali Tajvan, a to zastrašivanje se nastavilo i ove godine, uprkos pandemiji. Kineski mediji su prošlog septembra pisali kako vojne vežbe blizu moreuza “nisu upozorenje već proba za preuzimanje Tajvana”.

 - Treći faktor je generalno povećanje agresivnosti kineske spoljne politike. Posmatrači ukazuju na sukobe Kine i Indije, utvrđivanje kineske odbrane na čuvenoj “liniji od devet crtica” u Južnokineskom moru te uspon diplomatije “vučjih ratnika”.

“Diplomat” navodi da je kineski vojni budžet procenjen na oko 250 milijardi godišnje, dok je u slučaju Tajvana svega 11 milijardi. Kineska armija je 12 puta brojnija od tajvanske.

Verovatnoća rata

Ipak, situacija nije toliko sumorna kako može da deluje. Iz domaćih političkih razloga malo je verovatno da će Kina krenuti u rat protiv Tajvana sopstvenim izborom tokom sledeće godine. U februaru 2022. Peking će imati priliku da se predstavi u najboljem mogućem svetlu kad bude domaćin Zimskih olimpijskih igara, u koje je vlada bogato investirala. Rat u moreuzu bi to upropastio. Dalje, u oktobru je zakazan 20. kongres nacionalne partije a Si će biti spreman za treći mandat generalnog sekretara KP. Teško je zamisliti da bi pokrenuo nepotreban sukob s Tajvanom uoči toga, jer bi mu to narušilo popularnost. Čak i sa moćnom kineskom armijom, invazija na Tajvan bi bila veoma rizična. Takva akcija bi bila najveća i najkompleksnija amfibijska operacija u istoriji, a vojska nije imala značajnih sukoba od 1979, kad je Kina loše prošla u pograničnom ratu protiv Vijetnama. Kina bi pre mogla da pokuša da zapleni jedno od manjih ostrva oko Tajvana ili nametne blokadu velikim lukama na ostrvu, što bi bila bezbednija varijanta ali nijedan od tih pristupa ne bi garantovao predaju Taipeja.

Kineski analitičar Kui Lei je nedavno ukazao da kineski lideri smatraju da treba da održe strog imidž prema Tajvanu, ali da nemaju nameru da stvarno pokrenu vojni napad u skoroj budućnosti. On je istakao da se tajvanski narod neće predati bez borbe, da bi im SAD pomogle u odbrani iz straha da ne izgube ulogu u regionu, da Kina nije vojno snažna u odnosu na Ameriku, da bi rat uzrokovao nezadovoljstvo među kineskim narodom i, na kraju, da bi osuda međunarodne zajednice omela napredak Kine ka modernizaciji.

Zaplašivanje ratom, pre nego stvarni rat, dotad ostaje opcija Pekinga. Lideri zemlje mogu to videti kao šansu da “dobiju rat bez borbe”, jer se kineskom narodu i političkim rivalima prikazuje da Sijeva vlada nešto radi da usmeri Tajvan ka unifikaciji, ali nažalost po tajvanske stanovnike, čak i uz nizak rizik od rata, stalne tenzije su najbolje čemu se mogu nadati u dogledno vreme, zaključuje “Diplomat”.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Pages:  1 ... 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [23] 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 ... 70   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.