PALUBA
March 29, 2024, 07:38:41 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 ... 70   Go Down
  Print  
Author Topic: Dešavanja u Južnom i Istočnom kineskom moru  (Read 178578 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #450 on: September 03, 2021, 04:07:59 pm »



Litvanija povukla ambasadora iz Pekinga nakon protesta Kine


Litvanija je danas povukla svog ambasadora u Kini nakon što je Peking protestovao zbog odluke te zemlje da dozvoli Tajvanu da otvori pod tim imenom kancelariju u glavnom gradu Viljnusu.

Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je ambasadorka Diana Mikevičiene pozvana iz Pekinga na konsultacije "nakon izjave kineske vlade 10. avgusta", prenosi AP.

Litvanija je saopštila i da njena ambasada u Pekingu nastavlja da radi kao i do sada.

Kina je u avgustu opozvala svog diplomatskog predstavnika iz Viljnusa i naložila Litvaniji da povuče svog ambasadora iz Pekinga, zato što je Litvanija dozvolila Tajvanu da otvori svoju kancelariju .

Peking je tada poručio baltičkoj zemlji da odmah ispravi svoju pogrešnu odluku, preduzme konkretne mere da popravi štetu, a ne da nastavlja "pogrešnim putem", a u saopštenju se navode "potencijalne posledice" za Litvaniju ako dozvoli otvaranje kancelarije, ali se nisu navedeni detalji.

Litvansko ministarstvo inostranih poslova izrazilo je tada žaljenje zbog kineske akcije i naglasilo da je, poštujući princip "jedne Kine", spremno za razvoj obostrano korisnih veza sa Tajvanom, kao što to rade mnoge druge zemlje u svetu.

Odluku Litvanije da omogući Tajvanu da u Vilnjusu otvori kancelariju pod nazivom "Tajvansko predstavništvo u Litvaniji", kinesko ministarstvo spoljnih poslova nazvalo je "crvenom linijom" koja ozbiljno podriva suverenitet i teritorijalni integritet Kine.

Kina smatra Tajvan delom svoje teritorije i uskraćuje mu pravo na diplomatsko priznanje pod tim imenom, iako ostrvo održava neformalne veze pod nazivom glavnog grada Tajpeja sa svim većim državama preko trgovinskih predstavništava, uključujući SAD i Japan.

Tajvan ima diplomatske odnose sa 14 od 193 zemalja članica Ujedinjenih nacija i sa Vatikanom.

Tajvan i Litvanija dogovorili su se u julu da će kancelarija u prestonici Viljnusu, koja bi trebalo da bude otvorena ove jeseni, nositi naziv Tajvan, a ne Kineski Tajpej, izraz koji se često koristi u drugim zemljama kako se Peking ne bi uvredio.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #451 on: September 04, 2021, 09:14:06 am »




Quote
Lithuania Quarrels with China over Taiwan, Berlin Becomes Alarmed



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #452 on: September 06, 2021, 03:40:05 pm »

Tajvan objavio da je 19 kineskih aviona ušlo u njihovu vazdušnu zonu, Kina ćuti
Tanjug 06.09.2021.

Tajvan je saopštio danas da je veliki broj kineskih borbenih aviona uleteo u njihovu zonu vazdušne odbrane.

Ministarstvo odbrane Tajvana navelo je da je u nedelju 19 aviona, uključujući lovce i bombardere sposobne da nose nuklearno oružje, ušlo u zonu vazdušne odbrane, preneo je BBC. Tajpej se žali više od godinu dana na misije kineskog ratnog vazduhoplovstva u blizini ostrva. Kina smatra Tajvan svojom provincijom, ali Tajvan sebe smatra suverenom državom, dodaje britanski medij.

Kina zasad nije ništa komentarisala.

BBC dodaje da Peking često pokreće ovakve misije da izrazi neslaganje sa komentarima Tajvana. U junu, Kina je, navodno, poslala 28 aviona u tajvansku zonu vazdušne odbrane, što je najveći upad koji je registrovao Tajpej.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #453 on: September 07, 2021, 05:00:55 pm »

Kako je Si postao najveća pretnja Kini i krenuo samodestruktivnom stazom bez povratka
Milijana Milkšić 07.09.2021.

Kad je Si Đinping u januaru 2013, nekoliko meseci nakon preuzimanja palice nad kineskom vladajućom partiju, okupio zvaničnike i upitao ih zašto je Komunistička partija Sovjetskog saveza propala, već je imao odgovor.

- Potpuno je negirala sovjetsku istoriju, istoriju sovjetske Komunističke partije, Lenjina, Staljina. Organizacije partije na svim nivoima nisu imale skoro nikakav uticaj, a vojske nije bilo – rekao je tada.

Devet godina kasnije, ništa od toga ne može se primeniti na KP Kine, piše CNN. Kao generalni sekretar KP, Si je vratio partiju u centar života u Kini. Građani masovno slave – doduše uveliko izmenjenu istoriju partije - na krcatim turističkim lokacijama, osnivač Mao Cedung uživa novo stečeno poštovanje, a nekad uspavane ćelije partije na lokalnom nivou su revitalizovane. Si je od 2015. pokrenuo široki program vojnih reformi i modernizacije, ali dok je konsolidovao moć partije potrudio se da zagarantuje i svoju. Ukinuo je ograničenje od dva mandata na predsedništvo (uvedeno 1982. kako bi se sprečila pojava diktature), nakupio je više titula od bilo kog lidera KP u poslednjim decenijama i stvorio sopstvenu ideologiju utisnutu u partijski ustav. Stručnjaci elitne kineske politike upozoravaju da je Si u svojim pokušajima da revitalizuje KP toliko srastao sa njom da je stvorio drugu pretnju po njeno postojanje – samog sebe.

Kai Sia, bivša profesorka škole obuke za zvaničnike KP Kine koja sada živi u inostranstvu i njen je kritičar, ocenila je da je Si koncentrisanjem moći “ubio partiju kao organizaciju”.

- Njenih 95 miliona članova su robovi njegove volje – rekla je.

Strukture partije

Kad je Si ušao u kancelariju, spolja je Kina delovala snažnije nego unazad više decenija. Priključila se Svetskoj trgovinskoj organizaciji, održala Olimpijske igre u Pekingu 2008. i preotela Japanu titulu druge najveće svetske ekonomije. Međutim, unutra je Si video da partiju muči slabo rukovodstvo, unutrašnje borbe, korupcija, manjak discipline i vere.

- Si je došao na vlast suočen sa fragmentacijom moći u partiji – ističe Kai.

Njegovo rešenje je bilo jednostavno, iako radikalno. Izabrao je povratak na autoritarnu vladavinu. Ubrzo po ulasku u kancelariju pokrenuo je žestoku antikoruptivnu kampanju, kojoj na meti nisu bili samo korumpirani zvaničnici već i njegovi politički rivali. Nadgledao je spektakularno rušenje moćnih figura poput Džoua Jongkanga, bivšeg člana Stalnog komiteta Politbiroa i bezbednosnog šefa koji je doživotno zatvoren, te Sua Kaihoua, generala koji je umro od raka nakon što je izbačen iz partije. Za manje od devet godina istraženi su 392 zvaničnika i milioni članova partije. Oni koji su ostali znali su da je uslov za preživljavanje potpuna lojalnost.

Kako bi dalje koncentrisao svoju moć, Si je oformio desetine “centralnih rukovodećih grupa” za praćenje politike, vojnih reformi, sajber bezbednosti, finansija i spoljne politike. Prema navodima državnih medija, Si lično vodi najmanje sedam tih grupa, a mnogi njegovi lojalisti drže važne pozicije. Te grupe ne samo što donose političke odluke već koordinišu njihovom implementacijom.

- U stvarnosti, te vodeće grupe su zamenile normalne mehanizme kroz koje operišu partija i vlada – kaže Kai.

Si je 2016. dobio titulu “centralnog vođe” partije, a Kai ukazuje da je kolektivno rukovodstvo partije sada to samo po imenu i da je Si postao “personifikacija partijskog centra”. Aleksandra Kubat, stručnjak za elitnu kinesku politiku Instituta Lau Kina Kraljevskog koledža London, kaže da je raspuštanjem institucionalnih procesa, a usvajanjem “personalističkog stila rukovodstva” Si stvorio “mnogo ozlojeđenosti” u partiji.

- Na duži rok, to bi se moglo pokazati štetnim po njenu stabilnost – istakla je.

Koncentrisanje toliko moći oko Sija stvara i drugi problem – nema mnogo prostora za obuku njegovog naslednika.

Kriza nasledništva

Uspon u vrh partije nije bio iznenađujuć za sina komunističkog veterana Sija Džongsuna, međutim danas – godinu dana pre nego što Si treba da preda palicu 2022. – u njegovom Stalnom komitetu nema nikog ni izbliza toliko kvalifikovanog. Svi članovi sui li prestari ili nespremni. Ovo se smatra najjasnijim znakom da 68-godišnji Si namerava da ostane i treći mandat u kancelariji. Najmanje.

Osim što nije uspeo da imenuje naslednika, stručnjaci kažu da je Si skoro potpuno raspustio sistem nasleđivanja uspostavljen nakon Maove smrti, koji je trebao da obezbedi dugovečnost partije. KP je 2018. uklonila sva ograničenja mandata na predsedništvo u zemlji, omogućavajući Siju da vlada doživotno ako to samo poželi. Iz KP su rekli da je bilo neophodno uskladiti tri najmoćnije pozicije u Kini – osim predsednika zemlje i generalnog sekretara KP, predsednika Centralne vojne komisije. Si drži sve te titule od kojih nijedna nema ograničenje mandata. Izveštaj Instituta Louvi iz aprila ukazuje da je Si time “pogurao Kinu ka potencijalnoj destabilišućoj krizi nasledništva”.

Neki od najviših zvaničnika koje je Si postavio na glavne pozicije vlasti su prestari da bi ga nasledili, uključujući zamenika premijera Liua Hea (69) i potpredsednika Vanga Kišana (73). Karl Mincner, profesor Škole parava Fordam, ocenio je da bi moglo doći do generacije slabih, nespremnih lidera ako su se kriterijumi za unapređenje pomerili sa fokusa na kompetenciji na isticanje lične lojalnosti Siju.

Međunarodna izolovanost

Sijeva politika nije samo oslabila partiju iznutra, kompromitovana je i njena pozicija na međunarodnoj sceni. Ankete pokazuju da je reputacija Kine na najnižem nivou za više decenija. Negativni stavovi prema Kini porasli su poslednjih nekoliko godine u više evropskih, azijskih i severnoameričkih zemalja, delimično zbog odgovora na pandemiju korona virusa. Nova generacija kineskih diplomata, nazvanih “vučji ratnici” po patriotskoj seriji istog imena, vodi ovakvu spoljnu politiku, oštro reagujući na svaku kritiku partije i njenog rukovodstva. I sam Si je prigrlio takav stil. On je na nedavnoj proslavi 100 godina kineske KP upozorio da će stranim zemljama koje pokušaju da napadaju Kinu “smrskati glave o veliki čelični zid”.

Nis Grunberg, analitičar Instituta za kineske studije u Berlinu Merkator, ukazuje da je Kina smatrala da su Sjedinjene Američke Države i njihov globalni uticaj u opadanju i da je tu videla šansu da nametne svoj.

- Ali, naravno, način na koji Kina pokušava da to uradi…. To (pristup) je uveliko oblikovao Si Đinping i radi se na način koji nije dobro primljen (međunarodno) – istakao je.

Budućnost partije

Što duže Si ostane na vlasti, biće mu teže da siđe.

Ričard Mekgregor, analitičar Instituta Louvi, napisao je u svojoj knjizi “Xi Jinping: The Backlash” da će neprijatelji koji je kineski predsednik stvorio svojom brutalnom antikoruptivnom kampanjom i konsolidovanjem vlasti čekati svoj trenutak da uzvrate udarac. Sijeve pristalice smatraju da bi imenovanje naslednika stoga uzrokovalo nestabilnost, umesto obrnuto, ističe Mekgregor u knjizi. S obzirom na taj rizik, Si bi mogao ostati na vlasti u budućnosti, ili predati neke svoje pozicije nasledniku, ali “zadržati njihove konce”.

Za sada, kineska KP nije u neposrednom riziku od kolapsa ili slabljenja moći, kao što se dogodilo sovjetskoj 1990. Ali, stručnjaci ukazuju da su Sijeve politike zapretile pojavom budućih nespremnih lidera spram rastućih problema sa kojima se suočava zemlja – usporavanje ekonomskog rasta, pad nataliteta i strateška kompetencija sa SAD. A nema sumnje da će Sijev naslednik imati njegovu senku nad sobom, kaže Kai.

- Nakon što je sakupio toliko moći i počinio toliko mnogo grešaka, Si je krenuo samodestruktivnom stazom bez povratka –
zaključila je.

Izvor: www.blic.rs
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 22 318


« Reply #454 on: September 07, 2021, 06:39:03 pm »

Quote
Ričard Mekgregor, analitičar Instituta Louvi, napisao je u svojoj knjizi “Xi Jinping: The Backlash” da će neprijatelji koji je kineski predsednik stvorio svojom brutalnom antikoruptivnom kampanjom i konsolidovanjem vlasti čekati svoj trenutak da uzvrate udarac.

Некад је тешко разумети западне "аналитичаре". С једне стране критикују кинески и друге "незападне" системе због корупције, а када се прозвани упусте у антикорупцинашку борбу, онда су "брутални"...Тачно је да дуготрајна власт квари човека и да би Сију и њему сличним лидерима било најмудрије да на време обезбеде наследнике и на време у "зениту славе" оду у мировину. Ипак, овој "аналитичкој" критици Сијеве владавине је више него приметно да им је просто речено криво што је Кина, како год причали, неко са ким се на светској политичкој, економској и војној сцени не може тек тако и што, мало по мало постаје водећа у многим областима где је "запад" био не прикосновен. А нема се одговора на то.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #455 on: September 08, 2021, 06:22:58 am »

Уторак, 07.09.2021.
Милан Галовић

Војничке почасти за Кинезе погинуле у Корејском рату

Седам деценија после првог великог хладноратовског конфликта, у домовину враћени посмртни остаци 825 бораца Церемонија на аеродрому у Шенјангу

На војничком гробљу у Шенјангу, граду на североистоку Кине, одржана је велика церемонија уз војне почасти – сахрањени су посмртни остаци 109 кинеских војника погинулих у Корејском рату. Седам деценија после првог великог хладноратовског оружаног сукоба настрадали припадници Кинеских народних добровољаца, како се звала армија која је ратовала против коалиције предвођене трупама САД и Јужне Кореје, нашли су вечни мир у својој домовини. Њихови посмртни остаци, како јавља кинеска телевизија ЦГТН, ексхумирани су у шест региона Јужне Кореје током 2019. и 2020. године. Пандемија вируса корона накратко је омела планирану примопредају, па је пригодна церемонија одржана на аеродрому града Инчон тек пре неколико дана. Јужнокорејска страна је приредила почасти у рангу кинеских, без обзира на то што се ради о некадашњим непријатељима.

Церемонији су присуствовали кинески заменик министра за питања ветерана Чанг Џенгуо и јужнокорејски заменик министра одбране Парк Је Мин. Сваки ковчег мањих димензија, у који су смештени пронађени посмртни остаци, јужнокорејски војници су појединачно предали у руке кинеским колегама.

Ветерани су постхумно враћени у Кину великим војним транспортним авионом Y-20, који су по уласку у кинески ваздушни простор пратила два ловачка авиона. На аеродрому у Шенјангу овај транспортни авион је прошао кроз лук направљен од млазева ватрогасних топова, што је почаст специфична за свет авијације. Затим је одржана церемонија преноса ковчега из авиона у камионе, чију колону је до војничког гробља, меморијала Кинезима погинулим у Корејском рату, пратила полиција на мотоциклима уз сваки камион. Сахрана је обављена уз пригодну музику војног оркестра и почасну паљбу.

Ово је иначе, како је саопштило Министарство одбране Кине, осми пут да се организује примопредаја тела војника погинулих у Кореји. Са том праксом почело се 2014. године, када су се Кина и Јужна Кореја сагласиле да се она обави у складу са међународним правом и принципима хуманости, па је до сада предато 825 посмртних остатака. У поменутој последњој прилици предато је 1.226 пронађених предмета везаних за страдале војнике.

Кинески војници који су се борили у Корејском рату, и спасли Северну Кореју од извесног потпуног пораза, ратовали су под називом Кинески народни добровољци. Био је то маневар да би се избегле оптужбе за директно учешће у том сукобу који је претио да се прошири, будући да се за Јужну Кореју борила Америка, а Северну Кореју је, уз Кину, подржавао и Совјетски Савез. У Кини се тај конфликт назива ратом против агресије САД и подршком Кореји. Негују се сећања на те дане и са поносом истиче хероизам кинеске војске. Тако се у Трећој гардијској бригади Народноослободилачке армије Кине чије је седиште у околини Пекинга, иначе задуженој за одбрану престонице, налази спомен-соба у којој је значајан део посвећен оружаном сукобу на корејском полуострву и приказан је ратни пут те јединице. Ову јединицу често обилазе стране делегације, па је њено ангажовање у Кореји приказано и гостима из Србије.

Подела Кореје је настала после Другог светског рата, након јапанске окупације, када су САД заузеле јужни, а СССР северни део полуострва, па су формиране земље са различитим политичким и економским системима. Корејски рат вођен је у периоду између 1950. и 1953. године, након што је Северна Кореја покушала да покори Јужну Кореју. Мало је недостајало и да успе у томе, будући да су непријатељске снаге сатеране у невелики мостобран код Пусана. Тада се енергичније ангажују САД уз подршку УН и протерују Севернокорејце скоро до кинеске границе. У сукоб се укључује Кина чији војници одбацују Американце и савезнике јужно од 38 паралеле. Фронт се стабилизовао и мање померао у правцу севера или југа, а сукоб је окончан примирјем које је, технички гледано, и сада на снази.

Кина је данас једини моћни савезник Северне Кореје, незаобилазан фактор у напoрима међународне заједнице за смиривање вишедеценијске кризе на полуострву. Севернокорејски лидер Ким Џонг Ун се сретао са кинеским председником Си Ђинпингом, а у Пекинг је увек путовао својим специјалним возом, чија је појава на пругама кинеске престонице медијима „откривала” посету важног госта. Ким Џонг Ун зна ко му је ослонац сада, али и ко је спасао Северну Кореју пре седам деценија, па и лично пред меморијалом у Пјонгјангу одаје почаст Кинезима погинулим у Корејском рату.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #456 on: September 12, 2021, 07:21:58 am »



Japan na oprezu: Primećena podmornica, veruje se da je iz Kine


Japansko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je u vodama u blizini južnih ostrva primetilo podmornicu za koju se veruje da je iz Kine, javlja Rojters.

Japanska mornarica je u petak identifikovala podmorsko plovilo kako se kreće severozapadno od teritorijalnih voda u blizini ostrva Amami Ošima, koja pripadaju prefekturi Kagošima, dodalo je ministarstvo.

U blizini je primećen i kineski razarač.

Tokio se žalio na brojne upade kineskih brodova u japanske teritorijalne vode oko spornih ostrva prethodnih godina, a Kina je neretko reagovala oštro na američke brodove koji su prolazili kroz ostrva u Južnom kineskom moru, što je Vašington nazivao „slobodom plovidbe“.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji, tokom posete Vijetnamu, rekao je da bi dve zemlje trebalo da se suzdrže od unilateralnih akcija u Južnom kineskom moru, koje bi mogle da zakomplikuju i povećaju nesporazume.

Japanske pomorski odbrambene snage su saopštile da su identifikovale plovila u zoni pripravnosti, koja je van teritorijalnih voda Japana, ali u kojoj plovila moraju da se predstave.

Ministar odbrane Nobuo Kiši naložio je njegovom osoblju da „sakupi informacije i ostane na oprezu“, dodaje se u saopštenju, prenosi Tanjug.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #457 on: September 12, 2021, 08:54:16 pm »

Kao igra prestola - Kako će tri krize na kineskim granicama oblikovati supersilu: Ako Zapad želi do ovih država, moraće da prođe pored Pekinga
J.R. 12.09.2021.

Prvo je to bila Severna Кoreja. Zatim je došao na red Mjanmar. Sada i Avganistan. Čini se da tri aktivne krize u kineskom susedstvu nemaju mnogo toga zajedničkog, ali za Peking postavljaju isto pitanje - kako se nositi sa problemima u strateški važnim komšijskim državama i kako će to definisati identitet Kine kao globalne sile.

Zapadni posmatrači Кine već dugi niz godina traže znakove kako će rastuća sila ostvariti svoj uticaj na svetskoj sceni kroz svoje učešće u Africi ili kroz odnose sa Amerikom. Ali način na koji se Кina približava tri susedne zemlje može da pruži jasniju sliku.

- Avganistan, Mjanmar i Severna Кoreja su testovi za Кinu kao svetsku velesilu. Da li Peking, u vreme američkog povlačenja, može vešto da popuni vakuum. Videli smo kako izgledaju zapadne intervencije i njihov pristup državama, ali zapravo ne znamo šta bi Кina uradila umesto toga - rekao je za "Gardijan" Tant Mint-U, poznati istoričar i bivši predsednički savetnik.

Do sada je kineski pristup bio oprezan i konvencionalan. Što se tiče Avganistana, Peking je pozvao međunarodnu zajednicu da "aktivno vodi" talibane. U Mjanmaru Kina nudi ekonomski razvoj nakon što je blokirala osudu puča na Savetu bezbednosti UN-a u martu. Što se tiče Severne Кoreje, dve zemlje su se obavezale na jačanje saradnje u julu na 60. godišnjicu potpisivanja Ugovora o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći. Кineski uticaj u ove tri zemlje različite je prirode. Za razliku od Avganistana, sa kojim Кina deli veoma malu granicu, pogranični regioni sa Severnom Кorejom i Mjanmarom imaju dugu istoriju interakcija.

- U Mjanmaru glavni interesi Кine je da osigura određeni stepen stabilnosti i da nijedna druga velika sila nije bolji prijatelj onome ko je na vlasti. Geopolitičke ambicije Pekinga da od Mjanmara napravi most do Indijskog okeana sekundarne su u odnosu na njegovu milenijumsku praksu upravljanja varvarskim sukobima duž jugozapadne granice - rekao je Tant Mint-U.

Jun Sun, koji vodi kineski program u Centru Stimson, složila se s tim. Kaže da je kineska najveća briga bezbednost granice, nakon čega sledi potencijalna izbeglička kriza. Na primer, 2009. godine smrtonosni sukob u Кokangu u Mjanmaru doveo je do toga da se čak 30.000 izbeglica slije u Кinu.

- Peking će ovo pomno da pratiti u narednim mesecima ako se situacije nastave da se pogoršavaju u ovim zemljama - rekla je ona.

U slučaju Avganistana, Peking još uvek razmatrau kojoj meri bi trebalo da bude aktivno uključen u talibanski režim.

- Mislim da Кina neće da uspostavi diplomatske odnose sa talibanima. Bar ne još - rekao je Žu Jongbjao, direktor Avganistanskog istraživačkog centra Univerziteta Lanžu.

Кritičari kažu da će Кina pre ili kasnije naići na diplomatske dileme sa Avganistanom u mesecima i godinama koji su pred nama.

- Кina je već postala "veliki momak" i ljudi očekuju da se ponaša tako. Sviđalo se to nekome ili ne, njena ekonomska i politička težina prirodno će je voditi u tom smeru - rekao je Rafaelo Pantuči, viši saradnik na školi za međunarodne studije S. Rajaratnam u Singapuru.

Zasad nema znakova da će pristup Pekinga ličiti na pristup Vašingtona. Prošle nedelje republikanski senator Lindzi Grejam rekao je da veruje da će se američke trupe "vratiti u Avganistan" u budućnosti jer će pretnja biti velika. Ako se to dogodi, to bi moglo da bude od koristi za Kinu. Peking verovatno želi da se Amerika ponovo zaglavi u Avganistanu, a čak i u najgorem slučaju, malo je verovatno da će se Peking umešati u Avganistan kao što je to učinila Amerika. U slučaju Mjanmara, kovid, kao i političke krize, čine da zemlja sve više liči na propalu državu. Кina smatra da ne može da učini mnogo da se to spreči. A kad se to konačno dogodi, Peking će verovatno naći način da krizu pretvori u priliku.

Jasno je da se pragmatična spoljnopolitička doktrina Pekinga neće uskoro promeniti, piše "Gardijan", a njegov odgovor na događaje u ove tri "propale" države odrediće njegov novi identitet kao nezamenljiog globalnog igrača. To je poput Igre prestola - režimi dolaze i odlaze, ali Кina je kao komšija zauvek tu. Ako Zapad sada želi da utiče na ove zemlje, moraju da prođu pored Pekinga. Sve su to kineske karte u njenoj promenljivoj dinamici sa Zapadom.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #458 on: September 15, 2021, 12:57:43 pm »




Quote
Neocons Undermine Biden on China Ties. Brief Media on Taiwan Talks, Beijing Threatens War






Quote
US-China Relations Drift Into Crisis as China Plans Fighter Jets Flights over Taiwan




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #459 on: September 16, 2021, 11:36:08 am »



Čija su Senkaku ostrva?


Japan crta crvenu liniju oko lanca ostrva na koje pravo polaže i Kina, što Peking gura u agresivno ponašanje, prenose svetski mediji.

To će potencijalno dovesti do pomračenja odnosa dve velike sile na istoku.

U intervjuu za CNN japanski ministar odbrane Nobuo Kiši kaže da Senkaku ostrva pripadaju Japanu i da će ih Tokio braniti borbom "brod na brod" ako bude potrebno.

Japan je upotrebio odbrambene snage, uključujući F 35 avione, a pravi i nove planove, koristeći podmornice i druge vojne misije.

Kameni, nepristupačni lanac ostrva koji je posvađao Kinu i Japan nalazi se severno od ostrva Išigaki.

"Protiv kineskih akcija na Senkaku ostrvima i drugim delovima Istočnokineskog mora moramo da pokažemo da japanska vlada odlučno brani našu teritoriju sa većim brojem japanskih obalskih stražara nego što ih ima Kina", rekao je on.

On kaže da nema teritorijalnog spora između Japana i drugih zemalja.

Spor zapravo postoji godinama, pa čak i vekovima.

Tenzije su porasle 2012. godine, a uticale su i na nacionalni sentiment u Kini.

Javni protesti izbili su u kineskim gradovima, a automobili japanskih proizvođača su razbijeni, japanske radnje i restorani su bili na meti vandala, čak je napadnuta i Ambasada Japana u Pekingu.

Kina je svojim brodovima podržavala svoje tvrdnje u regionu i uspostavljanjem novih zakona koji njenoj obalskoj straži daju proširena ovlašćenja.

Prema japanskim vlastima, brodovi kineske obalske straže uplovili su u japanske teritorijalne vode, ili unutar 12 nautičkih milja od japanske zemlje, ukupno 88 puta od 1. januara do kraja avgusta.

Dok su u susednoj zoni, vode između ostrva, ali ne unutar 12 milja od obale, došlo je do 851 kineskog upada.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #460 on: September 16, 2021, 02:22:23 pm »



Quote
Taiwan lands fighters on highway as annual war games reach peak

Taiwanese fighter jets have turned a highway into a runway as annual military drills reached their peak.

President Tsai Ing-wen watched the display on Wednesday to see how prepared the armed forces are for the threat of a Chinese invasion.

China has been ramping up pressure on the self-ruled territory, including repeated exercises near Taiwan, hoping to force the democratically elected government to accept Beijing’s sovereignty.



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #461 on: September 18, 2021, 05:32:19 am »

Kina želi da pristupi savezu transpacifičkog parterstva
Tanjug 17.09.2021.

Nastojeći da ojača svoj trgovinski uticaj, Kina, druga najveća svetska ekonomija, podnela je zahtev da se pridruži Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), potvrđeno je iz ministarstva trgovine Kine.

Ministar trgovine Vang Ventao predao je kineski zahtev za pridruživanje sporazumu o slobodnoj trgovini u formi pisma novozelandskom ministru trgovine Dejmijenu Okonoru, saopštilo je kinesko ministarstvo trgovine kasno sinoć.

CPTPP je 2018. potpisalo 11 zemalja, uključujući Australiju, Kanadu, Čile, Japan i Novi Zeland. Ovaj sporazum je ranije bio poznat pod nazivom Transpacifičko partnerstvo (TPP) i smatran je važnom ekonomskom protivtežom kineskom regionalnom uticaju. Japan koji predsedava CPTPP ove godine, rekao je da će konsultovati sve zemlje članice da se izjasne o zahtevu Kine, ali nije rekao u kom roku će se to dogoditi.

- Japan smatra da je potrebno utvrditi da li je Kina, koja je podnela zahtev za pridruživanje TE-11, spremna da ispuni izuzetno visoke standarde naše organizacije - izjavio je danas japanski ministar ekonomije Jasutoši Nišimura.

TPP je bio ključan savez za strateški zaokret bivšeg američkog predsednika Baraka Obame prema Aziji, ali je njegov naslednik Donald Tramp povukao SAD iz tog sporazuma 2017. Pristupanje CPTPP bio bi veliki podsticaj za Kinu nakon prošlogodišnjeg pristupanja Sporazumu o slobodnoj trgovini 15-članog Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP).

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #462 on: September 18, 2021, 06:21:14 am »




Quote
Australia to block China from entering international trade agreement



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #463 on: September 18, 2021, 06:48:01 am »



Quote
'Great power rivalry' fuels Pacific arms race frenzy

A quick barrage of missile tests and bumper defence deals in the #Pacific have highlighted a regional arms race that is intensifying as the China-US rivalry grows. "There's a little frenzy in the Indo-Pacific of arming up," explains Yonsei University professor John Delury. "There's a sense of everyone's doing it."




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #464 on: September 18, 2021, 01:36:21 pm »



Kina izvela vojne vežbe u oblasti Tajvanskog moreuza


Kineske oružane snage izvele su vojne vežbe u oblasti Tajvanskog moreuza nakon prolaska američkog raketni razarač, saopštio je danas portparol kineske Narodnooslobodilačke armije (PLA).

Prema rečima portparola, 17. septembra PLA je izvela vojnu vežbu u vazduhu i na moru na teritoriji jugozapadno od Tajvana, piše Tass.

U vežbe su bili uključeni borbeni brodovi, avioni za rano upozorenje i bombarderi su bili uključeni u vežbe.


izvor
Logged
Pages:  1 ... 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 [31] 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 ... 70   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.037 seconds with 23 queries.